Saradnja institucija i organizacija civilnog društva od ključne važnosti za rešavanje problema građana

Na završnoj konferenciji “Građani traže rešenje “, koju je organizovana NVO Centar za prava manjinskih zajednica u Peći, predstavljeni su problemi koje su građani izneli na okruglim stolovima u predhodnih nekoliko meseci.

Izdavanja ličnih dokumenata, uzurpirana imovina, nedostatak infrastrukture za mlade su ključni problemi koje je srpska zajednica iznela u protekla tri meseca navodi se u izveštaju NVO Centar za prava manjinskih zajednica. Na konferenciji nisu došli predstavnici Opštine Istok, Policije, Suda i Osnovnog tužilaštva u Peći. Poverenik za jezike u Vladi Kosova Slaviša Mladenović kaže da jezik nije ključni već sekundarni uzrok iznetih problema koji su političke prirode.

“Jednostavno mnogi mladi nemaju ni potrebu da uče. Jednostavno ne postoji nikakva interakcija a to je uzrokovano uglavnom ovim problemima o kojima ste pričali. Prilikom dobijanja dokumenata postoji problem i sa jezikom naravno. Ima slučajeva kada su lična imena ispisana pogrešno. Ljudi se suočavaju sa tim problemima svakodnevno. Ima formulara koji ponekada nisu dostupni na oba jezika, ima slučajeva kada službenik sa vama neće da komunicira na vašem maternjem jeziku ali većinu tih problema rešimo u roku od nekoliko dana. Oni bitni problemi koji se tiču dobijanja ličnih dokumenata su političke prirode i jednostavno predstavljaju nepremostive barijere za građane a oni koji to treba da reše su danas odsutni ovde”, rekao je Mladenović.

Izvršni direktor NVO Syri i Vizionit Veton Mujaj pohvalio je aktivnosti svojih kolega iz srpske organizacije. On je rekao da se u mnogim albanskim selima oko Goraždevca grade omladinski centri i da je jedan takav neophodan u Goraždevcu.

“Često je to pitanje glasova. Gde ima glasova tu se više i investitra. U koliiko nema interesa da se dobije glas građana iz Goraždevca onda prosto nema ni interesa za investiranjem. Mislim da Goraždevac ima potrebu za izgradnju centra za mlade. Ujedno to može da bude dobra tačka da Albanci dolaze u Goraždevac i da sagledaju život, kako Srbi žive u Goraždevcu”, rekao je Mujaj.

Predstavnici Osnovnog javnog tužilaštva iz Peći iako su bili pozvani, nisu se pojavili na debati. Direktorka kancelarije za zajednice i povratak u opštini Klina Silvija Rašković istakla je da ima isti problem kada je komunikacija sa ovom institucijom u pitanju.

“Ja sam se malo više žalila na bezbednost pošto kod nas u Klini imamo mnogo krađa i paljevina kuća i stvarno nemamo saradnju sa tužilaštvom. Sa policijom da, ali policija radi ono dokle su njene mogućnosti a sa tužilaštvom u opšte nemamo saradnju niti oni hoće da nam izađu u susret. Ovo malo pre što je mahao papirom Ranko ovde (Ranko Kostić, službenik u opštini Klina), to jeste i u većini slučajeva se dešava da su na albanskom rešenja kojima je neko osuđen ili je zastareo predmet”, kazala je Silvija Rašković.

Aver Husaj iz Direktorata za kulturu omladinu i sport u opštini Peć rekao je da je u ovom slučaju najbitnija volja za saradnjom. On je istakao da je volja presudila kada je opština htela da otvori biblioteku, zaposli ljude u Goraždevcu i poslala knjige na srpskom iz gradske biblioteke.

“Oko hiljadu naslova. Ne samo školsku, već i stručnu literaturu poslali smo kamionima, uzeta je i ne znamo gde je. Sa Drenkom (Drenko Todorović, bivši potpredsednik opštine) gledali da formiramo biblioteku, niko nije to hteo. Tu je bilo i udžbenika i knjiga a bilo bi i zaposlenih. Znači volja. Nije bilo volje da Srbi imaju predstavnika u lokalnoj skupštini. Nekada je bilo sada nije. Imamo mesnu kancelariju u Goraždevcu, nemamo dobru saradnju sa jedne strane a sa druge strane imamo saradnju”, rekao je Husaj.

Sve navedene probleme koje su građani izneli tokom protekla tri meseca NVO Centar za prava manjinskih zajednica će u formi zvaničnog dokumenta predati svim lokalnim i centralnim institucijama koje se bave ovim pitanjima rečeno je na debati.