Ovogodišnji sastanak, koji se održava pod motom „Zajednički interesi, zajednička predanost zajedničkoj budućnosti: zajedno prema EU“, predstavlja se u pro-evropskoj javnosti u regionu kao važan impuls za ubrzanje reformi i regionalne saradnje, u vreme kada se Evropska unija suočava sa izazovima globalne nestabilnosti.
Inicijativa Brdo-Brioni, koju su 2013. godine pokrenuli tadašnji predsednici Slovenije Borut Pahor i Hrvatske Ivo Josipović, od samog početka ima za cilj da podstakne dijalog i poverenje među zemljama regiona, a istovremeno da pomogne kandidatima za članstvo u EU-u na njihovom putu ka Briselu.
Učesnice procesa su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Severna Makedonija, Srbija i Kosovo, uz Sloveniju i Hrvatsku kao članice Unije koje dele svoje iskustvo i podršku. Od svog osnivanja, samiti se održavaju godišnje, a prošlogodišnji događaj u Crnoj Gori bavio se temama dobrosusedskih odnosa, Zelenog agende za Zapadni Balkan i borbe protiv iseljavanja mladih.
Domaćin sutrašnjeg samita u Draču, koji će trajati 6. i 7. oktobra, je albanski predsednik Bajram Begaj, a očekuje se prisustvo visokih zvaničnika iz svih zemalja učesnica. Među potvrđenim učesnicima su predsednik Srbije Aleksandar Vučić, predsednik Crne Gore Jakov Milatović, predsednica Slovenije Nataša Pirc Musar i predsednik Hrvatske Zoran Milanović.
Glavna tema razgovora biće evropska perspektiva regiona, sa posebnim fokusom na Plan rasta za Zapadni Balkan – inicijativu Evropske komisije koja obuhvata 6 milijardi evra za ekonomski oporavak i zelene tranzicije.
Prema planu Evropske komisije, sredstva od šest milijardi evra biće raspodeljena prema sledećem okviru:
Srbija: više od 1,5 milijardi evra
Albanija: više od 920 miliona evra
Bosna i Hercegovina: oko 900 miliona evra (umanjeno za 10% zbog kašnjenja u sprovođenju planova)
Kosovo: 880 miliona evra
Severna Makedonija: više od 750 miliona evra
Crna Gora: 380 miliona evra
Lideri će razmatrati i napredak u primeni reformi, uključujući pravosuđe, borbu protiv korupcije i regionalnu povezanost, ali i izazove poput migrantske krize i uticaja globalnih sukoba na Balkan. Kao što je naglašeno u izveštajima Evropske komisije, Zapadni Balkan predstavlja „geostrateški prioritet“ za EU, a samit Brdo-Brioni služi kao ključna platforma za dijalog između Brisela i regiona.
Najave su i da bi na kraju samita mogla biti usvojena zajednička deklaracija, koja će ponoviti posvećenost regionalnoj stabilnosti i ubrzanom pristupanju EU-u, slično onoj iz 2021. godine u Brdu kod Kranja, gde su lideri istakli da „EU ima kapacitet da apsorbuje Zapadni Balkan“.
Samit dolazi u trenutku kada zemlje regiona beleže različit napredak: Crna Gora i Albanija su u naprednim fazama pregovora, dok Srbija i Severna Makedonija suočavaju sa blokadama zbog bilateralnih spora. Analitičari upozoravaju da bez jačanja regionalne saradnje, poput one koju promoviše Brdo-Brioni, evropski horizont može ostati dalek.