’’Ne možete registrovati auto bez validne lične karte i vozačke dozvole’’

Učesnici debate (Foto: Kim)

Preregistracija vozila na RKS tablice odvija se usporeno, a prema poslednjim podacima, registrovano je svega 15 od preko 9.000 vozila koja imaju tablice sa oznakama gradova na Kosovu izdate od strane srpskog MUP-a. Srbi smatraju da je neophodan kompromis i produžetak roka, a Albanci se nadaju da se odluka Vlade Kosova neće promeniti, ocenjeno je na debati “Preregistracija vozila – tehničko ili statusno pitanje?” u Medija centru u Čaglavici.  

Izvršni direktor NVO “Aktiv” Miodrag Milićević smatra da puna implementacija nije moguća jer pre donošenja odluke o preregistraciji nije postojao konsenzus oko toga na koji način bi se rešilo pitanje tablica, niti je došlo do konsultacija unutar Kosova, a ni nivou Beograda i Prištine, izuzimajući dogovor o slobodi kretanja iz 2016. godine.

“Kada bi pod idealnim okolnostima taj proces počeo da se dešava, mislim na preregistraciju, da Srbi sa severa Kosova odluče da preregistruju svoja vozila, hipotetički, to ne bilo bilo moguće, iz prostog razloga jer imamo 9.000 vozila. Imamo nedovoljan kapacitet centara za registraciju na severu Kosova koji ne mogu da odgovore na potrebe tolikog broja vozila, imamo administrativno birokratske prepreke. Ne možete registrovati auto bez validne lične karte i vozačke dozvole”, kazao je on i dodao da su građani dovedeni pred svršen čin.

“Odluka Vlade Kosova doneta je mimo konsultacija sa građanima i političkim predstavnicima. Šta god ko o njima imao da kaže, nije u saglasnosti sa predstavnicima koji dolaze iz redova sprske zajednice”, rekao je Milićević.

On je napomenuo da je neophodno upostavljanje komunikacije između Srpske liste i Vlade Kosova, kao i intenziviranje razgovora na nivou Beograda i Prištine kako bi se sačuvala stablinost situacije na terenu.

Analitičar iz Prištine Aljbinot Maljoku smatra da je nelogično imati tablice koje izdaju nadležni organi koji ne funkcionišu na teritoriji Kosova.

“Odluka Vlade Kosova je veoma dobra i ubeđen sam da će biti ispoštovana maksimalno, da neće biti popuštanja, jer su ona stvorila situaciju da se o istom pitanju diskutuje decenijama”, rekao je on.

Predsednik Građanske inicijative “Srpski opstanak” Aleksandar Arsenijević smatra da je ovo pitanje i tehničko i statusno, ali najviše nacionalno.

“Status jedne države (Republike Srbije) ne ogleda se u tablicama, već u vršenju zakonodavne i izvršne vlasti na određenoj teritoriji što je predato dosta pre toga, kada je integrisana policija, sud i tako dalje. Naravno, uz status jedne zemlje, stoji grb i zastava. Sporazumom o stikerima (Srbija) je izgubila taj status, što znači da su tablice sa stikerima pusti brojevi sa nekim oznakama. Za to krivim i jednu i drugu stranu”, rekao je on.

Bivši zamenk premijera Kosova Branimir Stojanović je naveo da je za Srbe na Kosovu tragično to što se ni u tragovima ne vidi dobra volja institucija u Prištini da se život Srba poboljša.

“Nije samo pitanje tablica i dijaloga aktuelno, ima hiljadu tema Srba koji ovde žive, a kojima bi Vlada u Prištini mogla da se pozabavi, da reši i da život ljudima učini boljim i kvalitetnijim. Da na određeni način pokaže više poštovanja, da se Srbi osećaju komontije i bolje. Jedna od tih tema je pitanje zemljišta manastira Visoki Dečani. Narod koji ovde živi je ostao kao neka vrsta političkog zatvorenika koji će biti maltretiran više ili manje, u zavisnosti od toga koliko Beograd bude široke ruke da ispunjava sve zahteve koji dolaze sa strane albanske političke elite”, kazao je on.

Stojanović smatra da bi izvršenje odluke Ustavnog suda o manastiru Visoki Dečani, kao i formiranje Zajednice srpskih opština Srbima dalo nade da bi stvari mogle da budu bolje.

“Pitanje tablica je ispolitizovano do krajnjih granica, ono što mene lično brine je to da će merenja javnosti i u centranoj Srbiji koje sprovode političke strake koje odnose odluke, i u Beogradu i u Prištini, naterati i jedne i druge da povlače radikalnije poteze, a onda će se između čekića i nakovnja naći obični ljudi koji će imati pritisak i sa jedne i sa druge strane. Kao rezultat imaćemo to da će u nekom trenutku biti postignut dogovor, ali će sva ova kriza i nestabilnost ubediti još veći broj ljudi da ne postoje uslovi za normalan, pristojan život. Da će ljudi, upravo posle te krize, odlučiti da se nikada više ne vrate nakon studiranja ovde, sve više će roditelja rešiti da svoju decu ne vraćaju ovde i da im stvaraju perspektivu i budućnost na nekom drugom mestu”, naveo je Stojanović.

Odlaganje roka za preregistraciju vozila zatražile su Sjedinjene Američke Države, Evropska unija, te predstavnici zemalja Kvinte.

“Neophodno je produžiti rok i unutar tog roka, koliki god on bio, sesti za sto obe strane, uključujući i lokalne aktere, mislim na predstavnike Srpske liste, kako bi se na najracionalniji način našlo potencijalno kompromisno rešenje koje će biti isključivo i jedino orijentisano ka stvarnim potrebama građana na Kosovu”, dodao je Miodrag Milićević.

Da je odlaganje jedino rešenje slaže se i Aleksandar Arsenijević.

„Ono što Amerika kaže uglavnom je bilo ’amin’ za vladu u Prištini i mislim da će doći do toga, da je dobro da dođe do produžetka jer nam on ostavlja prostor za dogovor i punu implemetaciju bilo kakvih dogovora i sporazuma koji mogu da se dese vezano za tablice. Samim tim isključuju mogućnost bilo kakvog otpora kod Srba“, kazao je on.

„Duboko sam ubeđen i nadam se da Vlada Kosova neće promeniti stav. Ono što bi mogla Vlada Republike Kosovo da uradi u domenu odlaganja odluke jeste da olakša, odnosno odloži, na deset meseci finansijske olakšice koje su ponuđene od strane nadležnih organa po pitanju tablica“, naveo je Maljoku.

MUP Kosova danas je SMS porukom pozvao Srbe Kosovu da preregistruju automobile.

Rok za preregistraciju vozila na RKS tablice počeo je da teče 1. septembra, a ističe 31. oktobra.

Da učestvuju na debati na temu “Preregistracija vozila – tehničko ili statusno pitanje?“ koja je održana u Medija centru u Čaglavici bili su pozvani i zamenik premijera Kosova Besnik Bisljimi, predsednik Srpske liste Goran Rakić, kao i novinar Besnik Tahiri, ali se nisu odazvali pozivu.