“U poplavi lažnih vesti, mediji na srpskom na Kosovu su oprezniji”

Radmilo Marković, Milivoje Miki Mihajlović i Ivana Petrović na konferenciji o ulozi nezavisnih medija u borbi protiv lažnih vesti u Gračanici (Foto: Kim)

Proteklih jedanaest meseci, pet nezavisnih medija koji izveštavaju na srpskom jeziku na Kosovu, među kojima su RTV KimRadio Kontakt PlusRadio Mitrovica severKoSSev i Radio Goraždevac radilo je na otkrivanju lažnih vesti. Tim povodom, naša medijska kuća je organizovala konferenciju pod nazivom “Uloga nezavisnih medija u borbi protiv lažnih vesti” u Centru građanske energije (CEC) u Gračanici.

Otvarajući konferenciju, direktor RTV Kim Isak Vorgučić  je kazao da je “svaka objavljena vest nekada bila neprikosnovena istina”.

“Kada za nešto kažete ’video sam na televiziji’ ili ’piše u novinama’ to znači da nema diskusije, da je to činjenica. U ovakve medije su decenijama svoj kapital ulagali najmoćniji ljudi države sveta, a onda je jednog dana student u svojoj sobi na svom računaru napravio najmoćniji medij na svetu – Fejsbuk. Od kada postoje informacije, postoje i dezinformacije, to nije ništa novo, niti specifično za vreme u kome živimo. Bitna razlika u odnosu na prethodna vremena je u tome što ih je sada neuporedivo lakše i jeftinije plasirati, a za to ne snositi odgovornost i posledice”, rekao je Vorgučić.

Glavni i odgovorni urednik Radija Goraždevac Darko Dimitrijević je kazao da onaj ko se bavi medijima zna koliko je teško otkriti lažnu vest.

“U našem slučaju je to znatno teže, radimo u sredini koja nije većinski srpska, imamo opstrukcije po pitanju intereneta, telefona, izjava i komunikacija. Međutim, između jula i avgusta osetili smo svu snagu medija, kad je TV Pink objavila da počinje rat na severu. Ljudi gledaju TV Pink i kada objavite vest sa dramatičnim scenama sa severa, sa analitičarima u studiju koji kažu ’stigli su i prvi ranjeni, počeo je oružani sukob’, svakako da ljudima nije prijatno. Mislim da je u tom pogledu jako važno da razotrkrivamo lažne vesti. Mi, kao neko ko odgovorno radi svoj posao, važno je da razotkrivamo takve vesti. Jeste teško, ali moramo da se borimo i da nastavimo, pogotovo u tim kritičnim situacijama, ne samo zbog onoga što se dešava na terenu nego i za neka buduća vremena”, rekao je Dimitrijević.

Miodrag Milićević, Tatjana Lazarević, Darko Dimitrijević i Goran Avramović na konferenciji o ulozi nezavisnih medija u borbi protiv lažnih vesti u Gračanici (Foto: Kim)

NVO “Aktiv” je poslednjih meseci radila na projektu o medijskoj pismenosti u okviru kojeg su objavili i priručnik koji je namenjen, pre svega, mlađoj populaciji koja ne prati tradicionalne medije, već uglavnom društvene mreže.

“Tik-tok je jedan od izvora informacija mladih ljudi, pre Fejsbuka i Instagrama. Jako je važno da mediji, pogotovo mediji od integriteta, u skladu sa modernim trendovima, utiču putem tih društvenih mreža, da dopremo i do te neke mlađe publike koja letimično preleti preko svih tih informacija, ne vodeći računa o tome da li je neka tačna ili ne, ko je plasirao”, kazao je izvršni direktor NVO “Aktiv” Miodrag Milićević.

On je dodao da je u današnje vreme jako teško kontrolisati protok informacija, onih koje se plasiraju putem Tik-toka i Instagrama.

Glavna i odgovorna urednica portala KoSSev Tatjana Lazarević je kazala da su mediji na srpskom na Kosovu u “poplavi” lažnih vesti mnogo oprezniji u odnosu na medije koji izveštavaju na albanskom i srpske tabloide.

“Mediji su preuzeli, ne toliko ulogu primarne informative, nego ulogu propagande, političari stižu prvi do mreža, mediji žvaću, daju prioritet laži, oni vrše brutalnu propagandu. Postoji jedan termin u novinarstvu – “vatrogasno crevo laži”. Mi imamo jedno nerešeno pitanje, višedecenijski problem, dva politička narativa. Mediji su, sasvim potvrđeno, udarna pesnica vlasti u Srbiji, ali i vlasti u Prištini. Uz svo dužno poštovanje, ima velike razlike (među medijima), kao što i političari zloputrebljavaju medije, uz društvene mreže”, kazala je ona.

Lazarevićeva je naglasila da su mediji koji izveštavaju na srpskom jeziku na Kosovu oprezniji.

“Oni se grubo mogu svrstati u dve grupe, to su tradicionalni koji postoje decenijama, oni koji su se trasferisali u državne medije i medije partije koja je na vlasti”, rekla je ona i dodala da su isti plasirali propagandu od vremena komunizma do danas.

“Sutradan će da nastave tu državnu propagandu, koja i čija god vlast bila”, rekla je Tanja Lazarević.

“Postoji jedna druga grupa medija na srpskom na Kosovu, a to su mediji koje ja ih zovem ’hibridni’, nema ih puno, ali cvetaju u Srbiji. To su takozvani mediji. Postoji i jedna mala grupa medija, želim da verujem da smo mi u njoj, nazvala bih nas medijskom gerilom. To su mediji koji finansijski nisu nezavisni, ali jesu u uređivačkom smislu”, smatra glavna i odgovorna urednica KoSSeva.

Lazarevićeva je na kraju prvog panela podsetila da dobar novinar postavlja pitanja, ali da trenutno novinari nisu u mogućnosti da pitaju.

Prvi panel “Uticaj lažnih vesti na lokalne medije Srba na Kosovu” moderirao je glavni i odgovorni urednik RTV Kim Goran Avramović.

„Narod se navikao na laž“

Fabrikovanje lažnih vesti i poluistina postaje matrica na kojoj opstaju režimi, kod nas i u svetu. Isto tako, senzacionalističko izveštavanje tabloidnih medija lišeno istine sve više potiskuje na margine profesionalno i objektivno novinarstvo.

Novinar sa četrdestogodišnjim radnim iskustvom Milivoje Miki Mihajlović je podsetio da lažne vesti nisu specifične samo za Balkan, Srbiju, zemlje u okruženju, već da su globalni trend.

“Uvek je bilo lažnih vesti i nepravde u javnom prostoru, ali nikada u ovolikoj meri. Ne samo u našoj sredini, nego i u svetu, mada nikako ne želim da aboliram našu sredinu. Počeo bih od fatalnih posledica koje su dovele do toga da se narod navikao na laž“, kazao je on.

Mihajlović je dodao da, iako konzumenti informacija znaju da su prevareni, im to više uopšte ne smeta.

“Jasno je da lažne vesti nastaju iz centara političke, ekonomske, formalne moći. Njihov cilj je da kompromituju političke protivnike, stranke, pojedince i da ne dozvole da se istina čuje. To je sama definicija lažnih vesti. U životu je drugačije. Ranije su se  pozivali se glavni urednici da im se izdiktira koje će teme obradjivati. Sada je drugačije, iz jednog centra se šalju softverske poruke ljudima koji nastupaju na televiziji, novinarima koji vode emisije, botovima i trolovima“, rekao je on.

Mihajlović je zaključio navodima da se Regulatorno telo za elektronske medije (REM) u Srbiji se bavi „jednom delatnošću koja je u svetu poznata kao reciklaža svesti“ i smatra da je dodatni impuls za plasiranje lažnih vesti došao je sa privatizacijom medija.

Novinar BIRN-a i nedeljnika Vreme Radmilo Marković je mišljenja da su pravi profesionalni medeiji skrajnuti sa scene poslednjih 30 godina.

“Lažne vesti i tabloidi su doživeli ekspanziju zato što postoji interes za njima i zato što se pospešuje njihovo funkcionisanje. Oni imaju finansijski i društveni podsticaj, a slabe su sile koje se trude da spreče takav trend. Najveći novac od države dobijaju tabloidi koji spinuju. Zahvaljujući ’mejnstrim’ medijima čitavo društvo živi u paralelenoj realnosti“, rekao je on.

Radmilo Marković je naglasio da su istraživački mediji poslednjih godina otkrili brojne primere korupcije, ali da je to ostalo nezapaženo i da niko nije reagovao.

„Kao što ne postoji mehanizam koji će zaštititi građane od lažnih vesti, tako ne postoji ni mehanizam odgovornosti. Postoji politička kasta koja je nedodirljiva decenijama“, zaključio je Marković.

Panel “Dezinformacije u beogradskim medijima” kojim je zatvorena konferencija “Uloga nezavisnih medija u borbi protiv lažnih vesti” održana danas u Gračanici, a u okviru koga su govorili Miki Mihajlović i Radmilo Marković, vodila je Ivana Petrović sa City radija iz Niša.

Konferencija “Uloga nezavisnih medija u borbi protiv lažnih vesti” je održana povodom zajedničkog projekta kosovskih medija na srpskom jeziku u nastojanju da razotkriju lažne vesti i dezinformacije, a koji je podržala Ambasada SAD u Prištini.