Šta je sa dokumentima Republike Srbije u zauzetim opštinskim zgradama?

Foto: KoSSev

Dva dana nakon nasilnog ulaska u zgrade Privremenih organa u tri severne opštine, kosovske vlasti, pre svega organi bezbednosti, i dalje borave u njima. Smenjuju se različite vrste policijskih vozila – od blindiranih, redovnih, civilnih džipova, kao i jedinica – od policajaca u običnim uniformama, do specijalaca sa šlemovima, pancirima i drugim cevima, kako u plavim, tako i sivim uniformama.

Na samom kraju nedelje, odnosno uoči prvog dana nove sedmice i dalje nema naznaka kada će policijske jedinice napustiti opštinske prostorije, odnosno da li će i kome sutra biti dozvoljen ulazak.

Osim što se u dva navrata oglasila sa saopštenjima o incidentima koji su se dogodili u petak, Kosovska policija ne iznosi detalje o tome šta se dešava unutar objekata, a to ne čine ni predstavnici Srbije, uključujući i Srpsku listu koja je juče zatražila od Beograda da prekine diijalog, a građanima se zahvalila jer su mirno čuvali „ono što je naše“.

Juče su u opštini Zvečan viđene i forenzičke jedinice, a prema navodima pojedinih čitalaca one su boravile i u drugim opštinskim zgradama na Severu. Policija se ni u vezi sa ovim pitanjem nije oglašavala.

Za razliku od severnog dela Kosovske Mitrovice gde su u zasebnim zgradama smešteni kosovska opština i Privremeni organ, u Zvečanu, Leposaviću i Zubinom Potoku dve institucije koje se uzajamno ne priznaju, nalazile su se sve do sada u istoj zgradi.

Usled toga, jedno od ključnih pitanja u vezi sa situacijom i zauzimanjem ovih zgrada je da li će zaposlenima u Privremenom organu biti dozvoljen ulazak, kao i šta je sa dokumentacijom Republike Srbije.

Da li su i koja dokumenta ostavljena pre ulaska specijalnih jedinica i kakva je sudbina ovog vlasništva Republike Srbije – za sada nije poznato.

Naš portal je juče postavio ovo pitanje predsedniku Srpske liste, Goranu Rakiću, međutim on nije odgovorio na našu poruku.

Ujedno, na naše telefonske pozive nisu odgovarali predsednici privremenih organa Leposavića i Zvečana, tj. Zoran Todić i Ivan Todosijević, kao i doskorašnji gradonačelnik Zvečana, Dragiša Milović, koji je juče na vanrednoj konferenciji za medije povodom najnovije situacije i izneo podatak da je on rukovodilac opštine još od ’99.

Ovim povodom obratili smo se i Kancelariji za Kosovo i Metohiju, ali nam ni oni nisu odgovorili.

Ovu instituciju smo putem mejla upitali – da li je i šta konkretno preduzela u vezi zaštite dokumentacije, vlasništva Republike Srbije u zauzetim opštinama, odnosno šta će preduzeti da zaštiti dokumentaciju u PO Kosovska Mitrovica i ostalu imovinu Republike Srbije?

Bez odgovora je izostalo i pitanje – Da li ste i šta preduzeli da kosovske policijske snage izađu iz opština i da zaposleni nastave svoje radne aktivnosti?

Sa druge strane, kosovska vlast, na čelu sa Aljbinom Kurtijem, naglašava da se radi o „objektima Republike Kosovo“, dok gradonačelnici poručuju da će u ponedeljak da idu na posao. Tako je gradonačelnik Leposavića Ljuljzim Hetemi kazao da „u ponedeljak ide u kancelariju, ne mogu ih zaustaviti bacanjem kamenja“.

Aktivnosti privremenih opštinskih organa kosovske vlasti, kao i Albanci na Kosovu, smatraju ilegalnim.

Sa druge strane, u severnim opštinama, službe pri srpskom sistemu nastavile su i posle rata da funkcionišu, a većina njih na samom terenu i jedine suštinski operativne, poput komunalnih službi, vodovoda, pogrebnih službi, matičara…

Tačno je decenija od kada u većinski srpskim sredinama na Kosovu postoje privremeni opštinski organi. Formirani su nakon što je Vlada Srbije prethodno raspustila skupštine, uprkos odlukama Ustavnog suda.

Skupštine opština na KiM, u okviru sistema Republike Srbije, raspuštene su 2013. godine odlukom Vlade Srbije, i to nakon što su samo godinu dana pre  – posle tadašnjih lokalnih izbora održanih 6. maja, one i formirane. Po njihovom raspuštanju, opet odlukom Vlade Srbije, formirani su privremeni organi.

Odluka o raspuštanju opština na Severu Kosova doneta je pred održavanje lokalnih izbora u okviru sistema Republike Kosovo, koji su tada de fakto održani po prvi put u tom delu Kosova.

Iako je prema Zakonu o lokalnoj samoupravi Srbije predsednik Skupštine morao u roku od dva meseca od dana raspuštanja ovih opština da raspiše izbore za odbornike, kako bi se konstituisala nova jedinica lokalne samouprave, to se nije dogodilo.

Ulogu lokalnih samouprava u sistemu Republike Srbije, tako su na terenu preuzeli privremeni organi, kojih bi trebalo da ima 29, koji funkcionišu istovremeno uz opštine u kosovskom sistemu. Štaviše, nisu (bili) retki slučajevi gde je predsednik privremenog organa, na primer, istovremeno i odbornik, ili zamenik gradonačelnika u opštini po kosovskom sistemu.

U međuvremenu, Ustavni sud Srbije je odluku o raspuštanju SO Podujevo, Đakovica, Suva Reka, Dečani, Prizren, Uroševac i Klina („Službeni glasnik RS”, broj 42/10) i formiranju privremenih organa 3. aprila 2014, proglasio neustavnom i nezakonitom.

U okviru procesa Unutrašnjeg dijaloga o Kosovu i Metohiji koji nikada nije dobio zvanični epilog, nestavši takođe sa javne političko-medijske agende, na okruglom stolu u Nišu u februaru 2018, ministar lokalne samouprave Branko Ružić, kazao je da jačanjem saradnje opština jača i osećaj sigurnosti Srba na KiM.

„Srbija danas svoj uticaj na Kosovu i Metohiji realizuje i kroz 29 privremenih opštinskih organa čijim očuvanjem održavamo ustavno-pravni poredak Republike Srbije,“ rekao je Ružić i dodao da su „privremeni organi značajni i za egzistenciju nekoliko hiljada srpskih porodica u pokrajini“, kazao je tada.

„Time pokazujemo da 150.000 naših sunarodnika na Kosovu imaju podršku i zaštitu, zavređuju pažnju i život dostojan 21. veka,“ kazao je još ovaj zvaničnik SPS i srpske vlade 2018.

Lokalni izbori koji su se od tada održavali u Srbiji nikada više nisu ni raspisani, ni održani na Kosovu.

U međuvremenu, prestalo se i sa održavanjem referenduma i parlamentarnih izbora Srbije na Kosovu, odnosno „prikupljanje glasova“ posredstvom OEBS-a.

Iako je najnovijom akcijom Kosovske policije, učinjen novi presedan u dosadašnjem funkcionisanju srpskog državnog sistema na Severu, to ipak nije slučaj kada su u pitanju većinski srpske sredine. Slična akcija je već preduzeta u opštini Štrpce prošle godine, u kojoj je izvršena zaplena dokumenata i od tada privremeni organi više nikada nisu pristupili opštinskoj zgradi u kojoj su radili.