Bez interneta se danas ne može, teško je sačuvati svoju privatnost

Internet je danas nesumnjivo uzeo maha u svakom delu sveta. Svakako je jedna od najvažnijih stvari današnjice i jedan od najboljih izuma čovečanstva. No, kao i u svemu ostalom, treba imati neku granicu i umerenost, i treba znati šta je dobro po vas, a šta ne i u kojim količinama.

Mladi na Kosovu iz različitih zajednica svesni su da korišćenjem interneta postoji opasnost i da im se ugrožava privatnost, međutim i pored toga smatraju da je bez interneta danas nemoguće funkcionisati.

Predsedavajuća odbora za bezbednost iz opštine Peć Nora Draga smatra da je potrebno raditi više kako bi se mladi zaštitili, posebno dok su u školi.

„Mislim da mladi nemaju mnogo sigurnosti na internetu. Razlog je što je mladima dostupno mnogo stvari koje nisu preporučene za njih, a dok je internet na jednu stranu pozitivan a na d rugu negativan, uzimajući u obzir da se previše koristi i ne koristi uvek za dobre stvari i tako utiče na emocijalno stanje mladih. Mislim da se treba učiniti nešto u tom smeru kako bi mladi imali više sigurnosti u tehnologiji, u školama, kada su onlajn itd“, kazala je Nora.

Jedan od mladih iz Prizrena, Bajram Zijović kaže da i pored toga što je svestan da internet ugoržava našu privatnost, ljudi ne treba toliko da se opterećuju.

„Pošto je u današnje vreme sve postalo dostupno, a izbog puno medija. Svakako je privatnost ugrožena svakom čoveku a posebno nama mladima jer mi koristimo dosta društvene mreže. Ne msilim da zbog toga ljudi treba puno da se opterećuju jer je to postala normalna stvar u današnje vreme“, kazao je Bajram.

Miljana Zlatičanin iz Goraždevca smatra da u današnje vreme niko nije bezbedan kada je u pitanju izlošenost mladih na internetu i da je teško sačuvati svoju privatnost zbog raznih zahteva prilikom registracije na društvenim mrežama.

„Smatram da ne samo mladi, niko nije generalno bezbedan na internetu, jer internet uzima naše informacije a da mi to i neznamo. Svaka stranica je povezana jedna sa drugom stranicom. Ako napravite stranicu na Fejsbuk on trazi vašu email adresu, traži lozinku emaila, traži vaše ime, vaš rodni kraj, vaš datum rođenja, tako da smatram da niko nije bezbedan i da je jako teško sprečiti takve stvari“, kazala je Miljana Zlatičanin.

Pitanje privatnosti na interenetu je zapravo jedan od najvažnijih problema današnjice sa kojima se svi korisnici interneta suočavaju, ali pre svega mladi jer su oni najviše na internetu i koji često nisu svesni različitih vrsta rizika koji ih tamo očekuju, smatra Ilir Gaši.

„Mislim da je važno da mi kao društvo promenimo odnos prema pitanju bezbednosti na internetu, jer izgelda da o tome ne razmišljamo toliko puno. Kada kažemo bezbednost mi često mislimo na onu bezbednost na ulici, da li možemo da se krećemo da li neko može da nas ugrozi, a zapravo mi na internetu provodimo više vremena a tamo nas vrebaju veoma različite opasnosti od ugrožavanja, zlostavljanja, psihičkog ugrožavanja, seksulanog uznemiravanja. Potrebno je razumeti da je to novi prostor u kome se krećemo u kome stoje jednako ozbiljne opasnosti kao u ovom fizičkom“, kazao je gasi.

Gaši kaže da je važno da razumeo koji su to izvori opasnosti i da se prema tome odnosimo sumnjičavo prilikom korišćenja anterneta.

„Sa druge strane kao kad je reč o fizičkoj bezbednosti, ne branimo se tako kao da opstanemo kući i spustimo roletne i ne izlazimo napolje. Važno je da izgradimo jedan zdrav odnost prema tome, ne možemo se zaštiti tako što ne koristimo internet i nećemo koristiti društvene mreže, već je samo važno da razumeo koje su izvori opasnoti, koji su motivi ljudi koji nas na različite načine mogu ugroziti i kako se mi možemo zaštititi, npr: kako da čuvamo svoje podakte, s kim da delimo ptivatne podatke itd“, zaključuje Ilir Gasi.

Internet i tehnologija svakodnevno napreduju. Sve je više korisnika interneta i društvenih mreža. Protok novca se sve češće odvija bez ličnog kontakta. Iako nam je internet olakšao život, bezbednost nije na najvišem nivou. Oprez i nadzor dece i mladih na internetu je od velikokg značaja.

Ovaj tekst je deo projekta „Jačanje participativnog novinarstva u borbi protiv lažnih vesti“, koji implementira Radio Goraževac, uz podršku regionalnog projekta „SMART Balkan – Civilno društvo za zajedničko društvo na Zapadnom Balkanu“ koji realizuju Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Centar za istraživanje i kreiranje politika (CRPM) i Institut za demokratiju i Posredovanje (IDM) i finansijski podržano od strane norveškog Ministarstva spoljnih poslova (NMFA).
Sadržaj teksta je isključiva odgovornost autora i implementatora projekta i ne odražava nužno stavove norveškog Ministarstva spoljnih poslova (NMFA).