Članovi porodice su takođe saopštili da je završena i sahrana, koja je održana u užem krugu porodice u Prištini.
Naglasili su da, u skladu sa željom pokojnika, neće organizovati porodični prijem niti učestvovati u institucionalnim ceremonijama.
„Po želji pokojnika, neće biti organizovane ceremonije prijema od strane porodice. Porodica neće učestvovati u institucionalnim organizacijama“, navodi se u saopštenju.
Ko je bio Redžep Ćosja?
Redžep Ćosja bio je pisac, istoričar književnosti, književni kritičar, univerzitetski profesor i akademik.
U pitanju je jedna od najuticajnijih intelektualnih figura među Albancima na Kosovu i u regionu.
Rođen je u Crnoj Gori 1936. godine, ali je najveći deo života bio vezan za Prištinu. Osnovne filološke studije završio je u Prištini, na kojoj je potom radio i na Univerzitetu u Prištini. Magistarske studije završio je na Filološkom fakultetu u Beogradu. Autor je više knjiga, kao i član Akademije nauka i umetnosti Kosova.
Devedesetih godina zastupao je tvrde nacionalne stavove, posebno u poređenju sa umerenim Ibrahimom Rugovom. Učestvovao je u mirovnim pregovorima pred kraj rata 1999. godine, zajedno sa Tačijem.
Ćosja je poznat po zagovaranju „Velike Albanije“, često ističući da je nezavisnost „samo delimično ostvarena“, sa „dve nezavisne slobodne zemlje“ — Kosovom i Albanijom, uz prognoze da se „može nadati da će se neminovno u potpunosti ostvariti“.
Osim zastupanja ideje „Velike Albanije“, koju je nazivao „etničkom“, Ćosja je bio poznat i po hvalospevima za OVK.
Svojevremeno, u vreme kada se u javnosti spekulisalo o ideji takozvane podele Kosova, akademik Đosja je sam predložio razmenu teritorija koje kontrolišu kosovski i srpski sistem.
Gostujući u jednoj od emisija na televiziji Klan Kosova 2017. godine, naveo je da je jedini način da se postigne trajno rešenje između Beograda i Prištine razmena teritorija sa Srbijom.
„Srpski problem može biti rešen odvajanjem severnog dela Kosova, a ulaskom Kosova u Preševsku dolinu. Ovo nije lako i možemo misliti da Srbija neće lako da se složi. Ali, to je koncept koji je trebalo imati i ranije“, rekao je on.
U istoj emisiji tvrdio je da u Srbiji dominiraju ljudi koji „žive u mitologiji“, te da će se „Albanija i Kosovo ujediniti“.
Pet godina kasnije, čestitajući Dan albanske zastave, izneo je nadu da će „etnička Albanija biti u potpunosti ostvarena“.
Sutra je dan žalosti na Kosovu.




