Devastacija reka u središtu BIRN-ove debate

BIRN je okupio aktiviste, eksperte i zvaničnike sa celog Kosova kako bi porazgovarali o ekološkoj šteti pričinjenoj vađenjem šljunka, otpadnim vodama i hidroelektranama.

Prishtina Insight

U BIRN-ovoj debati emitovanoj u četvrtak, aktivisti sa celog Kosova ukazali su na neke od najvećih uzročnikaekološke štete u zemlji, među kojima vađenje šljunka, otpadne vode i rad hidroelektrana. 

Prema rečima aktivista, dosadašnje vlade su samo doprinosile nastaloj šteti, priklanjajući se moćnimbiznismenima umesto da štite prirodne resurse.

Svetozar Aleksić, ambijentalista iz Raniluga na istoku Kosova, ukazao je na neuspeh da se zaštiti Kriva Reka, što je imalo teške posledice. „Vađenje šljunka se vrši bez ikakve filtracije“, rekao je on. „Riba je uginula, a povrh toga tamo gubimo i floru i faunu.“

Bivši glavni inspektor Nezavisne komisije za rudnike i minerale, Fatmir Grguri, složio se sa Aleksićem o stanju na Krivoj Reci.

„Degradacija reke od Kamenice prema Ranilugu je poprilično velika, usled ilegalne eksploatacije“, rekao je on. „Situacija izgleda nepopravljivo.“

Grguri je dodao da bi, iako je vađenje šljunka neizbežno zbog njegove redovne upotrebe u građevinarstvu, proces trebalo sprovoditi odgovarajućim kanalima a date lokacije bi nakon toga trebalo sanirati.

Nezakonito vađenje šljunka nacionalni je problem. Prema istraživanju koje je BIRN sproveo 2019. godine, ukupno 1,200 hektara oštećeno je procesom koji je zahvatio rečna korita širom zemlje, uključujući reke Pećka Bistrica, Ribnik, Desivojca, Binačka Morava i Ibar.

Aleksić je izjavio da su mu još uvek sveža sećanja na vreme kada je Kriva Reka vrvila životom. „Kao dete se sećam da je bilo ostriga“, rekao je. „Sada ih više nema.” 

Ovaj aktivista dodaje da je „nelogično“ da lokalni inspektori ne rade ništa da zaštite vodu i ekosisteme u regionu Gnjilana.

Pored vađenja šljunka, Kriva Reka je takođe ugrožena otpadnim vodama koje se u nju ispuštaju, kao i u sve druge reke na Kosovu. Prema istraživanju BIRN-a, 98 odsto otpadnih voda ne biva prečišćeno i završava u kosovskim rekama i jezerima.

Naser Korča, šef Odseka za javne službe u Opštini Gnjilane, izjavio je da se trenutno u regionu gradi ogroman projekat otpadnih voda, koji bi trebalo da ima pozitivan uticaj na nivo zagađenja.

„Imamo sistem za prečišćavanje otpadnih voda vredan26 miliona evra koji će predstavljati rešenje za probleme sa kanalizacijom u regionu“, rekao je on.

BIRN je predstavio priču o uspehu još jednog sistema za prečišćavanje otpadnih voda izgrađenog na obali jezera Badovac, a koji je koštao dva miliona evra. 

Lokalno stanovništvo potvrdilo je BIRN-u da su brojne vrste riba prethodno bile zagađene kanalizacijom. Međutim, nakon instalacije sistema za prečišćavanjeotpadnih voda, riba i ostala fauna vratili su se u jezero, pokazujući moć dobro fokusiranih investicija.

Rad hidroelektrana

Ne dovode samo vađenje šljunka i ispuštanje kanalizacije do zagađivanja kosovskih reka. Širom zemlje, izgradnja i rad hidroelektrana uticali su na život stanovnika od južnog do zapadnog Kosova.

Austrijska kompanija KelKos izgradila je i upravlja sa nekoliko hidroelektrana u dečanskoj klisuri, koja je deo Nacionalnog parka Prokletije i zaštićena je Zakonom o nacionalnim parkovima.

Špresa Ljošaj, poznata ekološkinja, protiv koje je Kelkos podneo tužbu za klevetu početkom ove godine, izjavila je u ovoj debati da su reke u ovoj klisuri postepeno počele da nalikuju na „pustinju.”

„Ne možemo više da čekamo“, poručila je ona. „Naše reke ostaju bez vode, posebno Zalli i Rupes gde sam odrasla.“

Ljošaj se nada da će skorašnja promena vlade poboljšati situaciju, nakon sastanka sa novim ministrom životne sredine Ljiburnom Aljiuom. „Obećano nam je da će ovo biti njihovo primarnopitanje i da će KELKOS-u biti povučene licence“, poručila je ona.

Ova aktivistkinja je takođe skrenula pažnju na zaštitu životne sredine u obližnjoj rugovskoj klisuri i na sve veće širenje vikendica i vila koje se grade u regionu. Istakla je da je ovaj građevinski bum bio kratkovid, navodeći da će izgradnja prevelikog broja vila preduprediti razvoj samog turizma koji je trebalounaprediti.

Fatos Ljajći iz nevladine organizacije Grupa za ekološki odgovorno delovanje, ERA, složio se sa Ljošajevom, rekavši da su lokalne i centralna vladačesto kontradiktorne u svojim ciljevima. „Razvoj turizma i uništavanje prirode ne mogu ići ruku pod ruku“, poručio je on.

Ljajći je takođe istakao izjave predstavnika centralnih institucija koji tvrde da je njihov prioritetpoljoprivreda, dok sa druge strane donose odlukekojima dozvoljavaju da se reke stave u cevi i koriste za hidroelektrane. „Kako možete da se bavite poljoprivredom kada nemate vodu?“ – upitao je on retorički.

Ova serija BIRN-ovih debata omogućena je podrškom Misije Ujedinjenih nacija na Kosovu (UNMIK).