Leči li vas ’’dr Gugl’’?

Ilustracija (Foto: Radio Mitrovica sever i Kim)

Srbi su lideri u pogledu “zdravstvenog obrazovanja” na internetu, pokazalo je Štadino istraživanje za 2021. godinu, sprovedeno u 15 evropskih zemalja među kojima je i Srbija. Blizu tri četvrtine (72 odsto) anketiranih Srba je navelo da su u proteklih godinu dana pročitali više zdravstvenih informacija na mreži nego obično, a samo pet odsto stanovnika ne traži informacije o zdravstvenim temama od “dr Gugla”. Lekari navode da su pacijentima neprestano dostupni na svakom nivou zdravstvene zaštite i apeluju da se za bilo kakve tegobe najpre obrate njima.

Velika zainteresovanost Srba za ono što Gugl “zna” o medicini svrstava Srbiju na prvo mesto od 15 evropskih zemalja obuhvaćenih anketom. Više od trećine Evropljana (36 odsto), koristi internet za informacije o uzimanju lekova, njihovim indikacijama i neželjenim reakcijama, u čemu prednjače stanovnici Rusije i Ukrajine. Lekari navode da lečenje uz pomoć “dr Gugla” dovodi do zakasnelog javljanja u zdravstvenu instituciju.

Internet kao alat prve pomoći

“Svakako, internet ima svoje prednosti, ali znamo da ima i određene mane. Jedna od tih mana je i lečenje preko interneta, tako da nam se sve manje pacijenata obraća u početnoj fazi lečenja. Pacijenti pokušavaju da u prvoj fazi lečenja to bude internet, a kada dođe do određenih komplikacija ili ako bolest napreduje, onda se obrate nama, kao lekarima. Mi apelujemo na građane da smo na svakom nivou konstantno dostupni, na nivou primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite, ako za tim postoji potreba. Dakle, da se najpre obrate nama, pa tek onda da pomoć potraže na drugom mestu”, kazala je specijalista dermatovenerologije u Domu zdravlja Kosovo Polje dr Marijana Trajković.

Ona dodaje da se sve više lekova reklamira preko interneta ili televizije.

“Ljudi to koriste i misle da će im to najbolje pomoći, a onda kada ne bude nikakvog poboljšanja, dođu do nas i kažu šta su sve koristili, na predlog komšije, prijatelja ili poznanika”, navela je Trajkovićeva.

U Štadinom zdravstvenom istraživanju se navodi da 68 odsto Evropljana pretežno ili potpuno veruje u tradicionalnu medicinu. Procenat poverenja je veći kod muškaraca (73 odsto), nego kod žena (64 odsto). Zanimljivo je da Srbi prednjače i po znatiželji kada su u pitanju najnovije informacije o alternativnoj medicini i homeopatskim lekovima, pa čak se čak 31 odsto ljudi redovno informiše o ovim temama.

“Mnogi prirodni lekovi zaista pomažu i možda bi oni u budućnosti trebalo da budu alternativa lekovima koji se trenutno koriste. Međutim, ono što pročitate na internetu, i ono u šta vas neko ubeđuje da zna, nemojte nikako primenjivati bez saveta lekara. Obavezno je da se posavetujete sa lekarom, ako se odlučite na takvu terapiju. Većina homeopatskih lekova, ili ima jako slabo dejstvo ili ga nema uopšte, a pritom su prilično skupi. Imamo i ljude koji se nazivaju stručnjacima, imaju sertifikate i licence za lečenje lekovitim biljem, čak imaju i štampane reklame koje lepe na čajeve, što je pod velikim znakom pitanja. Ljudi na internetu pročitaju neku fenomenalnu reklamu, sa nekim jako dobrim komentarima, i tako koriste neproverene stvari”, kazala je specijalista pedijatrije u Domu zdravlja Zvečan dr Sanja Novokmet.

Ona je istakla da se ljudi često okreću alternativi kada tradicionalna medicina ne može da pomogne.

“Ako lekar dozvoli nešto, onda je to u redu, ali važno je uvek se konsultovati sa njim. Na internetu postoje lažne stvari, prevare, i ako ne poznajete nekog bliskog, kome je to pomoglo, onda nemojte to da radite, jer postoje razne reklame za lekove koji sve leče, počev od raka, dijabetesa i drugih bolesti. Postoji veliki broj biljih lekova koji zaista mogu da pomognu i koji se nalaze u prodaji, ali moramo biti svesni da postoji i veliki broj prevara. Neki od homeopatskih lekova su uvedeni u registar lekova i odobreni od strane Ministarstva zdravlja i ti lekovi su u redu i treba da se koriste”, zaključila je ona.

“Gugl je mač sa dve oštrice”

Razloge za povećano interesovanje kada su informacije o zdravlju u pitanju verovatno treba tražiti i u sledećim podacima: više od polovine Srba je navelo kako je pandemija kovida-19 uticala na njihovo mentalno zdravlje, a skoro svaki treći (31 odsto) se žali na povećanu anksioznost i dodatni stres u odnosu na period pre ovog virusa.

“Internet može da bude jako koristan tinejžerima ukoliko žele da sa nekim razgovaraju, da se obraćaju psiholozima koji nisu iz njihovog grada, jer ne žele da razgovaraju sa osobama koje su iz njihovog grada. S druge strane, ukoliko je osoba depresivna i pomoć traži na interentu, to ni za nju, niti za njenu okolinu neće biti povoljno”, kazala je psihološkinja Đurđica Kazić.

Gugl je mač sa dve oštrice i nekada može da bude jako dobar, a nekada izuzetno loš savetnik, upozorava Kazićeva.

“Internet ima veliku zaslugu u našem životu i najpre na Guglu proverimo neke nuspojave kada je naše zdravlje u pitanju, a posebno kada je mentalno zdravlje. To može, sa jedne strane, da bude jako dobra stvar, tako što možemo da nađemo određenu psihološku, psihoteraputsku, socijalnu pomoć ili brojeve telefona na koje možemo da se obratimo. S druge strane, za neke komplikovanije slučajeve ili dijagnostikovane bolesti veliki je problem kada internet preuzima ulogu lekara”, rekla je ona.

Oglasi na internetu nisu zamena za lekara

I dok bi više od polovine evropskog stanovništva (57 odsto) moglo da zamisli da ih lekar leči putem veb kamere u slučaju lakše ili sekundarne bolesti, konsultacije sa lekarom “na daljinu” ipak izazivaju oprečna mišljenja i podele. Diplomirani inženjer elektrotehnike i telekomunikacija Nemanja Popović smatra da moderne komunikacione tehnologije utiču na naše ustaljene navike kada je zdravlje u pitanju.

“U današnje vreme, kada god osetimo neke tegobe, mi imamo te informacije na dlanu, to je danas olakšano, pošto imamo mobilne telefone. Kada osetimo nešto, prvo pitamo Gugl, pa nam on izlista razno-razne stvari i tako upadamo u još veću paniku. Ne umemo da se snađemo pa tek na kraju konktaktiramo našeg lekara, da vidimo šta nam je zapravo. U principu nijedna informacija koju pročitate na forumu ne može da zameni konzilijum doktora ili vašeg ličnog lekara koji će vam dati adekvatnu dijagnozu. Svaka internet stranica sadrži oglase, sponzorisane od strane Gugla, tako da kada vi otkucate “lek za glavu” izlista vam određenu internet stranicu gde vi možete kao da dođete do prirodnog rešenja, ali sa strane uvek imate rešenja u smislu kafetin, analgin itd”, rekao je on.

Ipak, savremena tehnologija je i pozitivno uticala zdravstvenu zaštitu građana.

“Moje lično mišljenje, kada su elektronski recepti u pitanju je da dolazi do apsolutnog savršenstva iz prostog razloga što nećemo više vući silne papire koje će nam doktor prepisati da mi odemo u apoteku. To će sve biti u jednoj zdravstvenoj knjižici. Iz ambulante odete u apoteku, čovek u apoteci očita vašu knjižicu. Vidi šta vam je dijagnoza i na osnovu toga vam da lekove. Kao osiguranik zdravstvenog centra, vi sve dobijete ’na izvolte’”, zaključio je Popović.

Istraživanje je pokazalo i da se ukupno 45 odsto populacije u urbanim sredinama iz anketiranih zemalja okreće internetu, dok je broj onih iz ruralnih područja manji i iznosi 32 odsto. Digitalna uputstva za lek podržava oko tri četvrtine Evropljana (76 odsto), dok bi u Srbiji čak 82 odsto stanovnika bilo spremno da koristi elektronsko uputstvo za pacijente, npr. skeniranjem koda na pakovanjima lekova. Dvoje od petoro građana Srbije (39 procenata) veruje da bi elektronski propratni materijal bio praktičniji i prouzrokovao manje otpada, što je iznad evropskog proseka ankete od 32 procenta.