Priština: Ruski spisak „stranih plaćenika u Ukrajini“ izmišljotina

FOTO: RIA Novosti/Telegram

Rusko ministarstvo odbrane objavilo je ove nedelje da je nešto manje od 7.000 „stranih plaćenika“ iz 64 zemlje stiglo u Ukrajinu od početka sukoba i da je gotovo 2.000 njih ubijeno. Na ovu listu je uvršteno i Kosovo, te je prema Moskvi do sada 156 boraca otišlo u Ukrajinu, a više od 60 poginulo.

„Naši spiskovi do 17. juna uključuju plaćenike i stručnjake za naoružanje iz ukupno 64 zemlje. Od početka specijalne vojne operacije, stiglo je njih 6.956 u Ukrajinu, 1.956 je već eliminisano, 1.779 je otišlo“, navelo je rusko ministarstvo, a preneli mediji širom regiona.

Prema ovom spisku, Poljska je „apsolutni lider“ među evropskim zemljama kada je u pitanju broj boraca koji su došli u Ukrajinu da se bore protiv Rusije. Nju slede Rumunija i Velika Britanija, pa potom Hrvatska.

Rusko ministarstvo je uz saopštenje objavilo i samu tabelu sa navodnim brojem stranih boraca klasiranih po nacionalnosti, dolasku u Ukrajinu, onih koji su preminuli, napustili zemlju ili i dalje tamo ostali.

Tako je navodno u Ukrajinu iz Poljske od početka ratnih sukoba došao 1.831 borac, 378 je ubijeno, 272 je napustilo ovu zemlju, a skoro 1.200 je i dalje u Ukrajini.

Poljska je, prema ruskim izvorima, ujedno zemlja koja je pretprpela najveće gubitke, dok je slede SAD – 214, Kanada – 162 i Gruzija – 120.

Prema delu spiska koji se odnosi na Evropu, četvrta po broju boraca koji su otišli u Ukrajinu je Hrvatska.

Navodno je u ovu zemlju otišlo 204 Hrvata, od toga je 74 ubijeno, a 51 je do 17. juna napustio Ukrajinu.

Sedma na listi je Bosna i Hercegovina sa 167 boraca, a deveto Kosovo sa 156 boraca koji su navodno otišli u Ukrajinu. Od ukupnog broja ljudi sa Kosova, navodno je 61 „eleminisan“, 60 je napustilo Ukrajinu, a 35 ostalo.

Odmah zatim sledi Albanija sa 150 boraca, a Severna Makedonija je 14. na listi sa 79 građana koji su otišli u Ukrajinu. Na ovoj listi, međutim, nema Srbije.

Ovu vest nismo mogli da potvrdimo kod neposrednog izvora, s obzirom na to da sajtovi Ruske federacije, zvanični sajtovi institucija i medija na Kosovu nisu dostupni.

KoSSev portal su u vezi sa navodima ruskog ministarstva, putem mejla obratio portparolu kosovske vlade, Perparimu Kruezijuu. Međutim, do objavljivanja vesti nisu stigli odgovori na pitanja da li je i koliko građana otišlo u Ukrajinu da bi ratovalo, poginulo, vratilo se ili i dalje ostalo.

Navodi ruskog ministarstva odbrane, nisu izazvali rekacije na Kosovu sve do sinoć.

Među retkim zvaničnicima koji su se oglasili bio je šef kabineta kosovske predsednice, Bljerim Velja (Blerim Vela). Tvrdi da je reč o dezinformacijama Rusije.

„Rusko Ministarstvo odbrane objavilo je izmišljeni spisak poginulih boraca iz različitih evropskih zemalja u ratu u Ukrajini… Naš region bi trebalo da blokira takve informacije“, pručio je Velja.

Iako su mediji širom regiona, pa i širom sveta prenosili navode ruskog ministarstva, Velja je međutim, optužio samo srpske medije da su pojačali ovaj narativ, i to one za koje kaže da podržavaju režim srpskog predsednika.

Sa druge strane, o navodima ruskog ministarstva odbrane izveštavali su i prištinski mediji, i to mnogi od njih uz konstataciju da Rusija iako ne priznaje Kosovo, u ovom slučaju „nema problem“ da ga uvrsti na listu sa drugim zemljama, bez preciziranja da ga ne smatra za državu.

U toku jučerašjeg dana se oglasilo i hrvatsko ministarstvo spoljnih poslova, koje je navelo za agenciju Hina da nije upoznato sa informacija o broju otišlih, odnosno ubijenih „plaćenika“ iz ove zemlje.

Pozvali su na suzdržavanje od širenja neproverenih informacija.

Podsetimo, Rusija je i ranije, u februaru, odnosno ubrzo nakon što je započeta invazija, tvrdila da građani sa Kosova i drugi u regionu ratuju u Ukrajini.

Tada je ruski ministar spoljnih poslova, Sergej Lavrov, rekao da su „militanti sa Kosova, Albanije i BiH regrutovani kako bi ‘izbacili Rusiju iz balansa’, što uključuje i njihovo slanje u Donbas“.

Bosna i Hercegovina je odmah zatim demantovala ove navode, kao i Priština, koja je i tada optuživala Rusiju da širi dezinformacije.