Žetva pšenice pri kraju, slabiji prinos ove godine

Žito (Foto: Kim)

Žetva pšenice na teritoriji opštine Gračanica se privodi kraju. Agronom Voja Dekić je naveo da su pojedini poljoprivrednici na gubitku zbog slabijeg prinosa i kvaliteta pšenice.

Zbog loših vremenskih uslova i velike suše, ovogodišnji prinos pšenice je znatno slabiji nego prethodnih godina, kažu poljoprivrednici. Žito je stiglo ranije pa je i žetva gotovo završena.

“Ove godine smo sa žetvom pšenice počeli ranije zato što je žito stiglo (sazrelo) rano. Takva je bila godina, izuzetno sušna godina doprinela je tome. Bilo je malo padavina. To je uticalo da žito bude mnogo slabije u razvoju nego što bi trebalo da je normalna godina”, kaže agronom Vojislav Dekić.

Bez obzira na sušnu godinu žito je, kaže Dekić, dobro prihranjeno pa je to uticalo da se biljka razvije.

“Ti bokori, te sekundarne biljke koje izlaze iz glavne biljke oni su bili izuzezno slabi, nisu mogli da formiraju stablo ni klas pa je to uzicalo na gustinu useva. Gustina je bila mnogo slabija što je uticalo i na prinos”.

Ovogodišnji prinos je dosta slab, kaže Dekić. “50% od prinosa koji smo očekivali. Mi smo uložili sve što je bilo do nas ali vremenske prilike su uticale, tako da je i to žito koje smo požnjeli malo ranije ove godine, nismo imali ni cenu, ali mi smo morali da požanjemo žito”, kaže Dekić koji je pod žitom ove godine imao 6,5 hektara zemljišta.

Aktuelna cena žita je 30 evro centi po kilogramu.

“U odnosu na prošlogodišnju kada je bilo 18 centi, možemo da kažemo da je ovo neka realnija cena, ali za nas to nije dobro zato što imamo mali prinos. Slab je kvalitet, mnogo je sitno zrno, nema karakteristična i jednaka zrna, nema hektolitar, ali šta da se radi. Mi smo to sakupili i to žito sedi u magacinu”, kaže agronom.

Poljoprivrednik iz Donje Gušterice Andrija Vučić ističe da nije zadovoljan ni prinosom, a ni cenom.

“Mi smo 30 centi uložili po hektaru. Skladištimo kući sve, nadamo se nekoj boljoj ceni, da nešto zaradimo. Kvalitet pšenice je dosta loš, za razliku od prošle godine zbog nedostatka padavina, to je najveći uzrok”, dodaje Andrija Vučić.

Ratari sa centralnog Kosova svoje žito mogu prodati, zameniti za brašno u Preocu.

“Prinos je jako slab. Razlika u odnosu na prošlu godinu je 50 posto odbacio rod žita. Cene su otišle 15 posto gore”, kaže je mlinar Sava Lekić.

On smatra da je u današnje vreme poljoprivrednik teško opstaje, i da su rod i cene samo još jedan od problema sa kojim se susreće.

“Ove godine bi trebale subvencije da budu dobre, jake da bi dogodine sejali ljudi. Ako ovako bude, ova cena, teško će da seju poljoprivrednici. Nezadovoljan je narod, narod nije kriv to je vremenska prilika. Nije padalakiša, rodilo je malo. Cene su katastrofa, barem 35 evro centi je trebalo da bude da bi seljak mogao da opstane, da bi imao nade da seje iduće godine”, dodaje milinar Sava Lekić.

Ministarstvo poljoprivrede Kosova raspisalo je krajem aprila konkurs za subvencije za poljoprivrednike. Zainteresovani su mogli da se prijave do 1. juna.