Zabrinjavajuće je da skoro dve trećine ispitanika smatra da može doći do oružanog sukoba nakon 31. oktobra, kao i to da 86 odsto ljudi misli da može biti ugroženo ako javno iznese svoj kritički stav, kazao je za RTV Kim, komentarišući rezultate istraživanja Humanog centra Mitrovica (HCM) o percepciji bezbednosti Srba sa severa Kosova povodom krize u vezi sa registarskim tablicama, saradnik ove organizacije Srđan Simonović.
Prema najnovijem istraživanju HCM-a, 68% ispitanika smatra da može doći do oružanog sukova posle 31. oktobra, kada ističe rok koji je Vlada Kosova odredila za preregistraciju vozila na RKS tablice.
„Slušajući izjave, kako iz Prištine, tako i iz Beograda, mislim da će biti saterani u ćošak i da nema puno prostora za manevre. Isto tako, mislim da je Prištini u interesu da diže tenzije iz razloga bildovanja glasačkog tela. To je jedan rezultat koji me zabrinjava, uzimajući u obzir da na Kosovu, sada naglašavam, među albanskom populacijom dominantno postoji veliki broj (komada) oružja. Znate da je mandat KFOR-a bio da demilitarizuje Oslobodilačku vojsku Kosova, a oni je, u stvari, nisu demilitarizovali nego su samo to legalizovali. Znači, postoji veliki broj, po informaciji MUP-a Kosova, otprilike 250 hiljada ilegalnih cevi je na Kosovu i one vrlo lako mogu menjati vlasnika – od Albanaca ka Srbima, od Srba ka Albancima i ta činjenica pomalo zabrinjava u kontekstu odgovora ispitanika da može doći do sukoba“, kazao je on.
Simonović je naglasio da njega, kao stanovnika severa Kosova, ali i veliki broj njegovih poznanika, brine što 86% anketiranih misli da može biti ugroženo ako javno iznese svoj kritički stav.
„Kako se HCM bavi i drugim istraživanjima, a ne samo istraživanjima konkretno vezanim za tablice i preregistraciju, već i ostalim istraživanjima na polju bezbednosti, smatramo da je trend gubljenja i odlaska stanovništva, naročito sa severa Kosova u direktnoj vezi sa ovim pitanjem i sa nemogućnošću javnog iznošenja mišljenja bez posledica. Dodatno zabrinjava činjenica da ako ne postoji sloboda mišljenja i javnog govora, a ne postoji ni koordinacija između nosilaca vlasti i stanovništva, onda je najbolje napustiti takvu Srbiju“, rekao je on.
Simonović je naveo i da ga iznenađuje odgovor na pitanje „Koga smatrate najvećom pretnjom po svoju bezbednost“ u kome se pojavljuje kategorija političkih predstavnika kosovskih Srba. Njih skoro petina ispitanika (18%) smatra pretnjom po svoju bezbednost.
„To do sada nije bio slučaj. Mada, političke predstavnike Srba do sada nismo stavljali u kontekst pretnje po bezebednost stanovništva“, kazao je on.
Opalo je i poverenje Srba sa severa Kosova u KFOR, ali Simonović smatra da iako ono nikada „nije bilo preterano veliko“, bilo je uverenja da KFOR može da ih zaštiti u nekom segmentu.
„To poverenje je sada opalo skoro duplo. Ranije smo imali istraživanja gde se 70 odsto ispitanika izjasnilo da KFOR može i želi da ih zaštiti, a ta brojka je sada 42 odsto. Želim da naglasim da je KFOR izašao iz svog mandata i svrstao se na jednu stranu. Komandant KFOR-a, koji prema Kumanovskom sporazumu ima neograničenu vlast, može da preduzme sve radnje, mada tamo nisu taksativno nabrojane. Sam mandat KFOR-a se crpi iz rezolucije UN koja kaže da je zadatak ove misije da obezbedi sigurno i bezbedno okruženje i da obezbedi nesmetan povratak svih. Znači, ovde u smislu obezbeđivanja slobode kretanja možemo govoriti o jednom segmentu, a očigledno je da je KFOR-u u ovom momentu bitnija lična promocija svoje neuspešne misije, jer od povratka nema ni ’p’ što se tiče Srba“, kazao je Simonović.
Saradnik HCM-a je posebno skrenuo pažnju na pouzdanost urađenog istraživanja.
„Moram da naglasim da su istraživanja koja radi HCM ona koja radi srpska zajednica među srpskom zajednicom, a nikako istraživanja koja radi albanska među srpskom zajednicom. Naša istraživanja su pouzdanija, jer nemaju donatora i nisu naručena“, podvukao je Simonović.
Prema njegovom mišljenju, iako je HCM često kritičar aktuelnih srpskih lokalnih i centralnih vlasti, sveukupni rezultati istraživanja odražavaju „neobjašnjivo ponašanje gospodina Kurtija i njegovu pohlepu za vlašću“.
„Sva njegova obećanja o borbi protiv korupcije su pala u vodu, on sve vreme igra na nacionalnu kartu. Ako krenete od Rudnice prema severu Mitrovice, videćete bezbroj patrola KFOR-a, ROSU jedinica, imali smo pretrese koji nisu ni malo prijatni, tako da ovakvi rezultati ni malo ne iznenađuju“, zaključio je Srđan Simonović.
Istraživanje javnog mnjenja HCM-a je sprovedeno na uzorku od 150 ljudi (76 muškaraca, 74 žene) na severu Kosova: u Kosovskoj Mitrovici, Zvečanu, Zubinom Potoku i Leposaviću.