„Komšija, jesi li dobro?“ – saradnja udruženja srpskih i albanskih porodica nestalih primer za celokupno društvo

(Foto: Medija centar Čaglavica)

Srbi i Albanci moraju da pobede predrasude i izbegnu stereotipe, kao što to rade članovi porodica srpskih i albanskih udruženja nestalih, poručeno je sa okruglog stola pod nazivom „Komšija, jesi li dobro?“ koji je održan u Prištini.  Takođe je poručeno da značajnu ulogu u rasvetljavanju sudbine nestalih lica imaju i mediji.

Gordana Đikanović iz Udruženja porodica kosmetskih stradalnika rekla je da osim što rešavanje slučajeva nestalih lica najviše zavisi od Vlade Kosova i Vlade Srbije, kao i međunarodne zajednice, ovo pitanje umnogome zavisi i od medija i načina na koji o ovom pitanju izveštavaju. Ona je navela da je cilj današnjeg okruglog stola i da se uz pomoć medija  Srbi i Albanci vrate 30-40 godina nazad, kada je, kako kaže,  „čovek stvarno čoveku bio čovek“.

„Vršiti pritisak na Vladu u Prištini, Vladu u Beogradu, na međunarodnu zajednicu da se uozbilje da kad mi možemo ovako da razgovaramo, mi koji imamo žrtve, nikad nam neće biti jasno kako oni ne mogu da razgovaraju o ovom problemu. Znači ne postoji izraz oko kojeg treba da se spotiču dve godine da se ništa ne bi radilo. To je samo opravdanje i izgovor. Rešenje se mora naći jer je prošlo četvrt veka od nestanaka naših najrođenijih“, rekla je Gordana Đikanović.

I koordinator Resursnog centra za nestala lica u Prištini Bajram Ćerkinaj imao je sličnu poruku. On je još jednom podsetio na  dugogodišnju saradnju i zajedničke napore srpskih i albanskih porodica i udruženja u rasvetljavanju sudbine nestalih lica.

“Mi smo blizu i bićemo dobre komšije, nadam se i u budućnosti. Mislim da smo mi oni koji će pokazati svetu, pogotovo političarima u Beogradu i Prištini da je komšija bliži nego svi drugi. Ja sa mojih 85 godina čuvam svog komšiju kao oči rođene. Moja poruka je da na neki način čuvamo komšije kao oko svoje”, poručio je Ćerkinaj.

O ulozi i važnosti medija kad je u pitanju rešavanje slučajeva nestalih osoba na okruglom stolu „Komšija, jesi li dobro?“ govorila je i novinarka Medija centra u Čaglavici Katarina Marinković.

„Mislim da je uloga medija važna za mnoga pitanja od javnog značaja, a posebno za ovo jedno od najbolnijih pitanja, pre svega za porodice nestalih, kako bi se pre svega držala pažnja javnosti, a samim tim i donosioca odluka i onih čiji je posao da rasvetle te slučajeve. Na žalost i mi mediji, mnogi od nas zapravo moramo da budemo samokritični i da priznamo da se ne bavimo dovoljno ovom temom i da su nam nekako uvek preče neke druge teme ili to šta će neki političar da kaže o nečemu. Mi u Medija centru se trudimo da pokrijemo svaki dogadjaj koji se odnosi na nestale, bilo da su to ovakve konferencije, predstavljanje izveštaja, brojne akcije udruženja nestalih…Takođe i u nasim emisijama koje radimo i debatama, vrlo često se bavimo ovim temama, ali ono što je naše iskustvo, kad su recimo debate koje organizujemo u pitanju na temu nestalih osoba, je da tu ima mnogo manje medija i novinara, nego kada recimo imamo neku debatu o aktuelnim politickim temama, što je po meni poraŽavajuće“, rekla je Katarina Marinković.

Okruglom stolu prisustvovali su i predstavnici Misije Euleksa na Kosovu.  Forenzička atropološkinja Luiza Marinjo govorila je o identifikovanju posmrtnih ostataka koji se nalaze u mrtvačnici u Prištini, navodeći da je to pitanje veoma kompleksno.

„To pitanje se ne rešava nekoliko godina, i znam da to za članove porodica izgleda previše. Mi i Euleks eksperti u našem institutu radimo zajedno sa našim lokalnim saradnicima i nadamo se da ćemo uspeti da obezbedimo neke odgovore, to je proces koji je u toku i treba puno vremena da finalizujemo taj proces razmatranja. Prošle godine smo rešili nekoliko slučajeva i predali smo neke ostatke porodicama i nadamo se da ćemo imati više identifikacija“, kazala je Luiza Marinjo.

Okrugli sto pod nazivom „Komšija, jesi li dobro?“ organizovale su Građanske incijative iz Beograda i Integra iz Prištine u okviru projekta „Jačanje inkluzivnih zahteva žrtava, tranformisanje narativa“, a podržan je od strane Evropske unije. Okruglnom stolu prisustvovali su i predstavnici britanske i švajcarske ambasade na Kosovu, kao i članovi porodica kidnapovanih i nestalih lica.

Nakon okruglog stola članovi udruženja i porodica kidnapovanih i nestalih položili su cveće na spomen obeležje posvećeno nestalim osobama u dvorištu Skupštine Kosova.