VESTIVorgučić: Nekažnjavanje zločina nad kosovskim Srbima dodatno podstiče njihov odlazak

Vorgučić: Nekažnjavanje zločina nad kosovskim Srbima dodatno podstiče njihov odlazak

Prošle su 23 godine godine od ubistva i ranjavanja srpske dece u Goraždevcu, a nekažnjavanje ovog zločina nad Srbima dovelo je do toga da žrtve ili neposredni svedoci napuštaju prostor Kosova, izjavio je za Insajder direktor Radija Kim Isak Vorgučić. Gostujući u emsiji “3D - Nova dimenzija dana”, Vorgučić je rekao da su deca koja su preživela ovaj zločin napustila Goraždevac, a reč je o samo jednom u nizu takvih slučajeva. Sličan odnos prema kosovskim Srbima se nastavlja i danas, kaže Vorgučić, dodajući da se počinioci sličnih zločina ne pronalaze. U poslednje vreme, dodaje on, čak i padaju pod zaštitu Policijskog inspektorata, ukoliko je reč o policajcima koji su se brutalno odnosili prema Srbima.

Upitan da li se pitanje imovine sada koristi kao novi način da se kosovskim Srbima otežava život, Vorgučić odgovara da je ono staro, te da se stalno poteže.

“Imamo mnogo primera da se Srbi koji bi se vratili na Kosovo da reše pitanje svoje imovine optužuju za ratne zločine, zbog toga što ne žele da je prodaju komšijama i slično. Ovo sa rušenjem objekata od strane kompanije Ibar Lepenac je sledeći vid pritiska i nije prvi na severu. Slično se dešavalo u Leposaviću, pa je zaustavljeno, potom u Severnoj Mitrovici”, navodi on.

Na pitanje da li je takav scenario mogao da bude izbegnut da Srbi pre par godina nisu napustili kosovske institucije na severu, Vorgučić odgovara:

“Pitanje je da li bi u potpunosti bio izbegnut, zato što je Priština već u to vreme, i to je bio jedan od razloga izlaska Srba iz institucija, promenila svoj stav prema većinski srpskim sredinama. Ali da ih Srbi na severu nisu napustili, sigurno ne bi bilo u ovoj meri”.

Podseća i da je Priština uradila sve da napravi premeštaje i odnos koji ne odgovara etničkoj strukturi u, primera radi, policije u Gračanici.

“Tamo gde se na Kosovu nalazi i gde operiše policija, etnička struktura mora donekle da bude ispoštovana, ali toga nema ni u većinski srpskim sredinama južno od Ibra, gde Srbi nisu napuštali institucije. Možda bi se taj proces usporio, možda je mogao da postoji malo veći uticaj kroz institucije, a ovako se sve desilo odjednom. To je naročito vidno u opštinama na severu”, ističe Vorgučić.

KFOR je nedavno počeo da uključuje kosovsku policiju u obezbeđivanje manastira Visoki Dečani posle skoro tri decenije, ali i da smanjuje svoje prisustvo na glavnom mostu u Kosovskoj Mitrovici. Na pitanje kolika je promena to što u sistem zaštite manastira počinje da ulazi policija, Vorgučić odgovara da je takva odluka najkontroverznija.

“Posle 27 godina se oseća jedna vidna radost u kosovskim institucijama i među većinskim stanovništvom, da će policija konačno preuzeti manastir Dečani. A trebalo bi postaviti pitanje – šta ste radili 27 godina? Šta ste uradili da se uspostavi poverenje da kosovska policija i većinski narod može da se stara i o tim mestima koja su ključna”, navodi Vorgučić.

Visoki Dečani ostali su jedini manastir koji je pod zaštitom KFOR-a i tako će ostati, samo se policija integriše u strukture obezbeđenja, kaže on.

“I KFOR je jasno rekao da je to proces koji može da se vrati, odnosno da se poveća njihov angažman ukoliko dođe do određenih problema. Ali Dečani su jedini manastir na Kosovu koji je nakon 1999. trpeo minobacačke napade iz obližnjeg sela Dečani, koje je većinski albansko. Ništa se u međuvremenu bitno nije promenilo, monasi i dalje ne mogu da se šetaju po selu, ne mogu da izlaze tako jednostavno”, ističe Vorgučić.

„Poverenje Srba u kosovsku policiju na najnižem mogućem nivou“

Smatra da se poverenje Srba u kosovsku policiju nije popravilo.

“Naprotiv, poverenje Srba u kosovsku policiju je na najnižem mogućem nivou. A sada najava da će se uključiti u obezbeđivanje mosta na Ibru i manastira Visokih Dečana baš ne uliva preveliko poverenje. Policija je u ostalim manastirima već preuzela ulogu umesto KFOR-a i nemamo pozitivna iskustva. Imali smo nedavno slavu manastira Svetih Arhangela kod Prizrena, gde je policija sve vernike i vernice pretresala detaljno, gledala im po torbama i tako dalje”, kaže on.

Na pitanje kako vidi delovanje Beograda i šta bi vlast trebalo da uradi, Vorgučić odgovara da je delovanje Beograda “ovde u jednom vidu prestalo 1999. godine”.

“Bezbednosne strukture su se povukle, tu je preuzeo NATO, kasnije kosovska policija u koju su se integrisali kosovski Srbi i Beograd, što se tiče zaštite Srba, nema previše uticaja. Ne postoji druga mogućnost osim da Beograd kroz približavanje međunarodnoj zajednici politikom i kroz naprednije korake ka učlanjenju u Evropsku uniju, pokaže da na neki način može da ima uticaj. Pretnje i retorika zvaničnog Beograda prema kosovskim Albancima ni u čemu se ne razlikuje od one koju Priština sprovodi prema Srbima i kosovskim Srbima. I to nije nešto što može da popravi položaj Srba”, zaključuje Vorgučić za Insajder.

Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala gorazdevac.com nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.
Pec
clear sky
28.3 ° C
28.3 °
28.3 °
35%
2.3m/s
0%
Pet
30 °
Sub
31 °
Ned
33 °
Pon
35 °
Uto
28 °

Najčitanije

Povezani članci