17. septembar 2026.
20.9 C
Pec

Hamza: Traži konsenzus za odgovor na presudu, ali kaže – ne govorimo o ukidanju Specijalizovanih veća

Predsednik PDK Bedri Hamza najavio je razgovore sa liderima svih političkih stranaka o narednim koracima nakon prvostepene presude Hašimu Tačiju, Kadriju Veseljiju, Jakupu Krasnićiju i Redžepu Seljimiju. Posle sastanka Predsedništva i poslaničke grupe PDK poručio je da u stranci postoji saglasnost da je presuda „nepravedna“, „neodrživa“ i „neutemeljena na činjenicama“, ali je istovremeno precizirao da PDK ne govori o prostom „ukidanju“ Specijalizovanih veća, već o političkom i pravnom odgovoru na, kako kaže, novu situaciju.

27
Foto: X, Bedri Hamza
Foto: X, Bedri Hamza

Hamza je po završetku sastanka rekao da je zajednički zaključak rukovodstva PDK da jučerašnja odluka „šteti istoriji, sadašnjosti i budućnosti Kosova“.

Prema njegovim rečima, Specijalizovana veća su se udaljila od razloga zbog kojih je njihovo osnivanje svojevremeno odobreno u Skupštini Kosova.

„Osnova za stvaranje ovog suda bio je izveštaj Dika Martija, teške optužbe iz tog izveštaja, a čitavo pitanje je zatim potpuno skrenulo u nešto drugo, uglavnom bez utemeljenja u činjenicama i konkretnim dokazima“, rekao je Hamza.

On je najavio razgovore sa liderima drugih političkih stranaka, insistirajući da presuda više nije samo pitanje PDK.

„Sastaću se sa svim liderima političkih subjekata, jer ovo nije pitanje koje pripada jednoj političkoj partiji“, kazao je.

Dodao je da četvorica osuđenih nisu u Hagu kao predstavnici jedne stranke, već kao nekadašnji pripadnici i rukovodioci OVK.

„Verujem u saradnju sa drugim političkim subjektima, u stvaranje potrebnog konsenzusa, a PDK će izaći sa konkretnim potezima – i zakonskim i demokratskim“, poručio je.

Pravo na protest, ali bez napada na ljude i institucije

Hamza je pod „demokratskim“ delovanjem posebno naveo pravo građana da protestuju i iskažu neslaganje sa sudskom odlukom.

Istovremeno je, nakon jučerašnjih incidenata u Prištini i kod baze EULEX-a, pozvao da svaki naredni protest ostane u demokratskim okvirima.

„Tražimo da sve bude u okviru demokratskih pravila i na način kojim ni pod kojim okolnostima neće biti oštećena nijedna institucija, nijedna osoba, nijedan čovek na Kosovu“, rekao je.

Ako okolnosti zahtevaju – PDK se vraća u Skupštinu

Na pitanje da li bi PDK, koja je prethodno osporila konstituisanje Skupštine pred Ustavnim sudom, ipak učestvovala na sednici ukoliko bi ona bila sazvana zbog presude iz Haga, Hamza je praktično ostavio otvorena vrata za povratak.

„Kada se promene okolnosti, menjaju se i stavovi i prioriteti“, rekao je.

Prema njegovim rečima, trenutno „nema većeg prioriteta“ od delovanja za interese države, njene istorije, prošlosti i budućnosti.

„Ako bude potrebno, bićemo u Skupštini.“

Hamza je potvrdio i da će, ukoliko se u Skupštini pojavi konkretna zakonska inicijativa, biti potrebna podrška drugih političkih subjekata, zbog čega i najavljuje razgovore sa njihovim liderima.

„Ne govorimo o ukidanju Specijalizovanih veća“

Najvažniju ogradu napravio je odgovarajući na pitanja o sve glasnijim pozivima da se u Skupštini pokrene postupak za „ukidanje“ Specijalizovanih veća.

„Ne govorimo o ukidanju Specijalnog suda. Govorimo o prilagođavanju novoj situaciji“, rekao je Hamza.

Dodao je da PDK ne pokušava da izbegne obaveze koje je Kosovo svojevremeno prihvatilo.

„Ne bežimo od obaveze koju smo preuzeli – da sud istraži, predstavi i utvrdi sve nalaze iz izveštaja Dika Martija, zbog kojih je ovaj sud i formiran“, kazao je.

Kao pitanja zbog kojih je sud prvobitno uspostavljen naveo je tvrdnje iz Martijevog izveštaja o trgovini organima, „Žutoj kući“ i drugim navodima.

„Šta god da postoji iz tog izveštaja u vezi sa trgovinom organima, Žutom kućom i drugim pitanjima koja su bila predmet tog izveštaja i osnova za stvaranje ovog suda – mi od te odgovornosti ne bežimo“, rekao je.

Međutim, pred sastanak rukovodstva PDK Hamza nije isključivao ni inicijativu za raspuštanje Specijalizovanih veća, poručivši da su „sve demokratske i pravne akcije moguće“.

O ideji da Tači bude simbolično izabran za predsednika

Hamza je upitan i o predlogu pojedinih poslanika da Hašim Tači, nakon prvostepene presude, bude simbolično predložen za predsednika Kosova.

Kazao je da „ceni volju i dobru nameru“ poslanika koji su to predložili, uključujući i kada takve ideje dolaze iz drugih političkih subjekata, ali je dodao da bi za tako nešto morale da postoje drugačije političke okolnosti.

Specijalizovana veća Kosova juče su prvostepeno osudila Hašima Tačija i Jakupa Krasnićija na po 25 godina zatvora, Kadrija Veseljija na 18, a Redžepa Seljimija na 13 godina, proglasivši ih krivim za ratne zločine protivpravnog ili proizvoljnog hapšenja i pritvaranja, surovog postupanja, mučenja i ubistava, dok su oslobođeni svih šest tačaka za zločine protiv čovečnosti.

Presuda je na Kosovu izazvala gotovo jednodušno političko i javno odbacivanje, proteste i incidente kod Vlade i EULEX-a u Prištini, kao i sukobe demonstranata sa policijom u Hagu; već danas usledili su novi studentski protesti, pridruživanje veteranskih organizacija, najava „svenarodnog protesta“, postavljanje zastava OVK na javne škole u Prištini i pozivi da se odgovor sa ulice prenese u institucije.