“Postalo je normalno napadati Srbe i njihovu imovinu”

Razbijeni prozori na crkvi Svetog Ilije kod Uroševca, februar 2022. (Foto: RTS)

Stanje ljudskih prava na Kosovu pogoršano je u odnosu na period pre pandemije koronavirusa. Položaj manjinskih zajednica je loš, zabeleženi su brojni incidenti, pojedine sudske odluke se i dalje ne poštuju, ugrožena je imovina SPC, rešavanje pitanja nestalih stagnira, Srbi su izgubili pravo glasa na referendumu koji je raspisala Srbija. Ovo su samo neki od podataka iz izveštaja organizacija civilnog društva na Kosovu koji je danas predstavljen u Prištini.

Inicijativa mladih za ljudska prava je zajedno sa 37 nevladinih organizacija na Kosovu, različitih etničkih struktura, izradila treći izveštaj o stanju ljudskih prava na Kosovu. Obuhvaćene su različite oblasti društva i sve zajendice. Jedan od zaključaka je da su ljudska prava na Kosovu ugroženija nego 2020. godine.

“Evidentirali smo veliki broj problema i kršenje ljudskih prava. U izveštaju se zaključuje da ljudska prava tokom 2021. godine nisu unapređena već je došlo do ugrožavanja i pogoršanja, pogotovo marginalizovanih grupa, kao što su žene, deca, mladi, manjinske zajednice, lica sa posebnim potrebama, kao i zajednica LGBT plus”, kazala je izvršna direktorka Inicijative mladih za ljudska prava Marigona Šabiju.

Zapaljiva retorika utiče na etničku distancu i stvaranje tenzija

Kada je srpska zajednica u pitanju, evidentno je da je porasla zabrinutost za bezbednosnu situaciju. Prema podacima iz izveštaja, samo u prvoj polovini 2021. godine zabeleženo je 48 incidenta. Često su na meti bili lična bezbednost ljudi, imovina, objekti Srpske pravoslavne crkve (SPC).

Primetno je nepoštovanje Zakona o upotrebi jezika, ali i sprečavanje od strane vlasti da se izvši distibucija vakcina iz Srbije. U izveštaju su pomenuti i incidenti na severu Kosova uzrokovani odlukom Vlade Kosova o uvođenju reciprociteta za registarske tablice, te napadi na novinare koji su izveštavali tokom tih događaja na severu. Navedeni su problemi povratnice Dragice Gašić, kao i korupcija i hapšenja u slučaju “Brezovica”.

“Dokle god neko ne bude ubijen ili nemamo neko nasilje većih razmera to će biti: „Pa dobro, može da bude i gore“. Ono što često možemo čuti u izjavama mnogih kosovskih zvaničnika, to je njihovo pozivanje na taj kosovski pravni okvir koji obezbeđuje, kako oni kažu, „najveća prava“ za pripadnike nevećinskih zajednica, čak i u čitavoj Evropi, a možda i u svetu. Zapravo, treba da počnu da sprovode na terenu sve ono što je zagarantovano zakonom. Što se tiče političkih predstavnika srpske zajednice, smatram da ono što oni mogu da urade jeste da o ovim kršenjima češće pričaju u Skupštini Kosova gde odlaze na posao “, rekla je Milica Radovanović iz Nove društvene inicijative (NSI).

Predstavljanje izveštaja organizacija civilnog društva u Prištini o stanju ljudskih prava na Kosovu (Foto: Kim)

Događaji iz prošle godine pokazaju povećanje etničke distance među zajednicama na Kosovu. Rezultat toga je odnos predstavnika kosovskih vlasti prema manjinskim zajednicama, mišljenja je Jovana Radosavljević iz NSI.

“Taj stav koji dolazi od predstavnika vlasti direktno utiče na ponašanje celokupnog stanovništva, na osećaj animoziteta prema drugim zajednicama, na nedostatak javne debate po ovom pitanju. Ono što ja mogu da vidim je da se i civilno društvo, na neki način, deli na etničkoj osnovi”, kazala je ona.

Tokom prošle, ali i od početka ove godine, u sredinama u kojima žive Srbi su zabeleženi brojni incidenti. Osim fizičke ugroženosti, dešavali su se napadi na imovinu građana, SPC, brojne krađe.

“Problem je što se ti incidenti uglavnom negiraju. Kada srpska zajednica govori da je ugrožena i da se dešavaju incidenti srpskoj zajednici, uglavnom se kaže da nema dokaza da su to međuetnički incidenti. Ono što treba da se napomene je da se ti slučajevi ne rešavaju. Na Kosovu je postalo normalno napadati imovinu ili Srbe, zato što se zna da to neće biti kažnjivo. Da neće biti procesuirano, da policija neće uraditi ništa. To nedelovanje institucija je dovelo do toga da je svako spreman da ošteti imovinu srpske ili nevećinske zajednice, ili čak da napadne pripadnike nevećinske zajednice zbog toga što nema kažnjavanja”, istakao je Aleksandar Rapajić iz Centra za zastupanje demokratske kulture (ACDC).

Predstavnicima institucija, pre svih predsednici Kosova Vjosi Osmani i premijeru Aljbinu Kurtiju je upućen  apel da se uzdrže od zapaljive retorike.

“Zapaljiva retorika koju čujemo itekako ima uticaja na stvarni život ljudi i naša je odgovornost kao civilnog društva da se protiv toga borimo. Isto tako da ukazujemo na ove probleme i radimo na rešenjima koja stvarno mogu da dovedu do toga da se stvori jedna prijatnija i normalnija atmosfera za suživot zajednica na Kosovu”, kazala je Jovana Radosavljević.

Preporuke institucijama

Institucija Ombudsmana na Kosovu je u svojim izveštajima sagledala slične probleme sa stanjem ljudskih prava kao i predstavnici civilnog društva. Ombudsman Naim Ćeljaj je kazao da su često ljudska prava ugrožena upravo od strane predstavnika institucija i vlasti.

“Mislim da je zadatak institucija da uvek nađu rešenje za nedostatke i “kvarove” koji se dešavaju u sistemu, pogotovo u poštovanju zakona, poštovanju ljudskih prava uopšteno. Treba uzeti u obzir preporuke civilnog društva, ali treba imati u vidu i da se preporuke narodnog advokata sprovode neadekvatno od strane vlasti”, kazao je Ćeljaj.

Inicijativa mladih za ljudska prava i organizacije civilnog društva koje su učestvovale u izradi ovog izveštaja pozvale su predstavnike kosovskih institucija, pre svega Vladu i Skupštinu, da preduzmu potrebne mere i koje bi uticale na rešavanje problema ljudskih prava.

“Ukoliko se ova kršenja ne tretiraju, situacija će se pogoršati, još više onemogućavajući građanima da ispunjavaju svoja ljudska prava koja su zagarantovana Ustavom, zakonima na snazi, kao i drugim međunarodnim aktima koji se direktno primenjuju u našoj državi”, rekla je Marigona Šabiju.

Izveštaj nudi više od sto preoporuka za predstavnike kosovskih institucija u cilju poboljšanja situacije u vezi sa ljudskim pravima na Kosovu. Pitanje je hoće li ih predstavnici vlasti pročitati i uzeti u obzir ili će i ovaj izveštaj završiti u nekoj fioci.