Trojičin dan obeležen u selu Vrbičane kod Prizrena

Trojičin dan u selu Vrbičane kod Prizrena (Foto: Radio Goraždevac)

Posle trojičindanske liturgije koju je služio iguman Mihailo u manastiru Svetih Arhangela kod Prizrena, pedesetak raseljenih Srba iz planinskog sela Vrbičane se uputilo u svoje selo da obeleže slavu crkve posvećene prazniku silaska Svetoga Duha na apostole u narodu poznatijem kao Svete Trojice.

Oni su u subotu, na Zadušnice, autobusom organizovano stigli u Prizren kako bi na prizrenskom groblju prisustvovali pomenu koji je za njihove upokojene srodnike tu sahranjene, služio paroh prizrenski Jovan Radić.

Otac Jovan je sa njima krenuo u Vrbičane koje je i pre rata bilo deo prizrenske parohije. Autobusom se do sela ne može, pa su Vrbičani iznajmili kombi vozilo, a delom puta su išli i pešice.

Iako u selu od 1999. nema Srba, a srpske kuće su porušene, kao i spomenici na groblju u selu, crkva je ostala ista kakva je bila pre rata. Vrbičani su počeli da je zidaju na temeljima srednjovekovne crkve još 1996.godine, ali ih je rat sprečio da je dovrše. Tako je ostala do dana današnjeg samo ozidana betonskim blokovima, bez krova, ali je za nekadašnje stanovnike ovoga sela ona sveto mesto i tu se svake godine na Trojičindan okupljaju.

Pamte da je prvi slavski kolač  te 1996. godine, umesila Zlata Stefanović, pa se prenosio od porodice na  porodicu. Nekoliko godina posle 1999. Vrbičani kolač nisu donosili, ali se posle tradicija opet nastavila i traje. Domaćini se smenjuju svake godine, a to što svake godine sve više mladih dolazi govori da iako više ni čitavih kuća u selu nema, oni od njega ne odustaju. Ove godine je domaćin bio Sava Čojbašić a za narednu godinu se javio Milan Spasić.

Uprkos kiši koja je padala, domaćini su posle Liturgije priredili i posluženje za sve, na travi oko crkve, kao nekada. U popodnevnim časovima Vrbičani su se uputili ka Prizrenu. Tu ih je čekao autobus,  koji ih je odveo dalje, u privremena prebivališta širom Srbije.

Vrbičane je planinsko selo u opštini Prizren. Nalazi se na desnoj visoravni iznad klisure Prizrenske Bistrice, koje je car Dušan, zbog važnog prirodnog položaja za zaštitu manastira Sv. Arhanđela, 1348.g. zamenio za sela Mlačno, Milouste i Zaplžane i priložio svome manastiru.

Sa brda na putu ka selu vidi se na jednoj strani ceo Prizren ko na dlanu, a na drugoj uzvišenje iznad Svetih Arhangela –Krstac i Kaljaja.