Redžepi: Kosovski Srbi o svojim problemima sa Kurtijem u septembru

Detalj sa debate ''Položaj i problemi nevećinskih zajednica na Kosovu'' u Medija centru u Čaglavici (Foto: Kim)

Zamenica premijera Kosova Emilija Redžepi je rekla na debati “Položaj i problemi nevećinskih zajednica na Kosovu” u Medija centru u Čaglavici da će Vlada Kosova organizovati okrugle stolove sa pripadnicima nevećinskih zajednica na Kosovu i obećala da će njihovi predstavnici moći da ukažu na sve probleme lično kosovskom premijeru Aljbinu Kurtiju. Prema njenim navodima, Srbi će sa Kurtijem razgovarti u septembru, a Bošnjaci tokom narednog meseca.

“Lično želim to da organizujem zato što vaši mediji traže bolju transparentnost i traže da postavljaju pitanja našem premijeru, tako da ćemo da organizujemo jedan okrugli sto posvećen srpskoj zajednici u Vladi Kosova i imaćete mogućnost da pitate sve ono što vas muči direktno premijera Republike Kosovo. Već sam sa njim razgovarala po tom pitanju i rekao je da može, da to treba da bude negde septembra, zato što imam jedan takav bošnjački skup avgusta meseca”, rekla je zamenica premijera Kosova.

Emilija Redžepi, ujedno i predstavnica bošnjačke zajednice na današnjem događaju, kazala je da su u svim manjinskim zajednicama glavni problemi uglavnom slični.

“Ono što nas muči svih ovih godina jeste kako da se na pravilan način integrišemo u svojoj državi, da pronađemo najbolji mogući modus i mehanizam da nas većinski narod prihvati ravnopravno, uz uvažavanje njihovog jezika, identiteta i religije. Pravo na jezik, obrazovanje i kulturu je osnovno ljudsko pravo”, rekla je ona.

Kao zamenica premijera za pitanja nevećinskih zajednica na Kosovu Redžepijeva je dodala da Vlada Kosova čini sve što je u njenoj moći da se približi svima.

“Imamo dobar rezultat po tom pitanju, a ostaje nam malo bolja povezanost sa srpskom zajednicom. Sem mojih aktivnosti, vršim monitoring nad implementacijom dva bitna zakona, a to su Zakon o zaposlenosti nevećinskih zajednica u svim institucijama na centralnom i na lokalnom nivou i Zakon o upotrebi jezika, albanskog i srpskog na centralnom nivou, a u opštinama gde živi većinsko bošnjačko i tursko stanovništvo na lokalnom nivou. Pored toga, činim sve da obezbedim veći fond novca za sve naše građane, za socijalnu politiku, da približimo stavove Vlade Kosova podjednako za sve njene građane sa aspektom pomoći koju dajemo deci, starim ljudima, samohranim majkama. To su uopšteni problemi naših građana”, rekla je ona i zaključila da predstavnici srpske zajednice “svesno ili nesvesno snose veliku odgovornost za trenutno stanje i odnose sa većinom”.

Menadžerka projekta u NVO Nova društvena inicijativa (NSI) Milica Andrić Rakić je kazala da poštovanje prava nevećinskih zajednica nije na adekvatnom nivou.

“Podelila bih probleme u tri grupe zato što imaju različite uzročnike. Prvi, možda i najlakše rešivi, su oni problemi koji proizilaze iz političkog procesa pregovora, dakle problemi koji su vezani za Briselski dijalog i izostanak sprovođenja onoga što je dogovoreno. Tu je možda najdrastičniji problem nepriznavanje diploma. Potom ima i određenih problema sa civilnom registracijom, odnosno dobijanjem dokumenata, i oni koji će tek uslediti, a koji su u vezi sa preregistracijom. Drugi set problema odnosi se baš na zakone, tu bih mogla da izdvojim zakon koji daje status žrtvama rata, gde imamo određeni stepen diskriminacije žrtava koje su dogodile nakon juna 1999. godine, dakle negde oko 1.200 ljudi koju su oteti i ubijeni. Tu je i problem sa sprovođenjem Zakona o upotrebi jezika gde je odgovor institucija isti, da se radi o kapacitetu. Treća grupa problema jeste izostanak potpunog društvenog prihvatanja manjinskih zajednica”, navela je ona.

Andrić Rakić se osvrnula na stanje na severu Kosova i dodala da trenutno postoji određeni stepen tenzija u odnosima sa policijom.

“Njihovo prisustvo je izrazito upadljivo na severu. Nažalost, često se dešava, van ovoga što možete da vidite u medijima, a što su okršaji sa osumnjičenim švercerima, što je mandat policije, dakle, van toga, ima i dosta navoda o pretresima građana koji se voze privatnim automobilima, žena koje voze od tačke A do tačke B, koje nisu (na putu) u tom nekom vremenu kada se odvija šverc. Ima dosta tenzija koje mogu u nekom trenutnku da se preliju u neki ozbiljniji incident”, kazala je ona.

Odbornik u Skupštini opštine (SO) Dragaš iz goranske zajednice Nedžmidin Sejdilar je naveo da je jedan od većih problema ove zajednice zapošljavanje.

“U opštini Dragaš na samom početku mandata uvideli smo da imamo probleme sa dvojezičnosti koje smo na sreću i zahvaljujući zamenici premijera koja je izvršila pritisak na gradonačelnika uspeli da rešimo. Sem toga, što se tiče zapošljavanja, ako uzmemo u obzir da u opštini Dragaš pored većinske albanske zajednice postoje goranska i bošnjačka zajedica, pa ako gledamo procenat zapošljavanja zajedno i goranske i bošnjačke su istog minimuma, to je jedan problem. Drugi problem je i kada se neko mesto na višoj funkciji, na primer nekog višeg opštinskog službenika isprazni, onda se to mesto popuni sa nekim iz većinske zajednice”, kazao je on.

Sejdilar je dodao da u goranskom delu opštine Dragaš u skorije vreme nije izgrađen ni jedan objekat od javnog značaja.

“U opštini Dragaš imamo izgrađena tri nova školska objekta u oblasti gde je tehnički čisto albansko stanovništvo, dok u goranskom delu ni jedan objekat nije izgrađen. Mi imamo jedno od najvećih sela na Kosovu koje broji više od 10.000 stanovnika, u kom ima samo jedan doktor i jedan tehničar, niti imaju prostoriju gde ljudi mogu da prime infuziju. Kada mi predstavimo problem lokalnoj vlasti oni nas šalju u ministarstvo, a do ministarstva ne mogu ja da stignem zato što nisam legitimni predstavnik u parlamentu i u centralnoj vlasti”, zaključio je Sejdilar.

Odbornica SO Prizren i predstavnica turske zajednice Sevil Kazaz je kao problem navela nedostatak kulturnih centara.

“U mestima gde Turci žive treba da postoje kulturni centri, posebno u Prizrenu, Mamuši, Mitrovici, Dobričanu, Prištini. Da bi ove zajednice realizovale svoje kulturne aktivnosti trebalo bi da imaju neki centar gde bi mogle da ih organizuju. Kao predstavnica turske zajednice zalažem se za izgradnju kulturnih centara. Ministarstvo za lokalnu samoupravu ima zakonsku obavezu za zapošljavanje pripadnika manjinskih zajednica od deset odsto, ali po istraživanjima ovaj zakon nije ispoštovan i nezaposlenost u turskoj zajednici je veoma velika”, kazala je ona.

Debata “Položaj i problemi nevećinskih zajednica na Kosovu” u Medija centru u Čaglavici je organizovana uz pomoć Inicijative za mirne promene.

Pročitajte još:

Emilija Redžepi: Albin Kurti nije protiv kosovskih Srba