Udžbenici na maternjem jeziku i njihova visoka cena problemi za roditelje i prosvetne radnike

Nedostatak udžbenika na maternjem jeziku i njihova visoka cena i mali broj učenika u ruralnim mestiima samo su neki od problema sa kojima se suočavaju prosvetni radnici i roditelji u zejednicama na Kosovu. Sa druge strane, škole su se pohvalile da su tehničke pripreme za školsku godinu završene tokom letnjeg raspusta.

Član udruženja prosvetnih radnika u nastavi na bosanskom jeziku u Gornjem Ljubinju, Arif Haljiti kaže za Radio Astra da u Prizrenu nema knjiga na bosanskom i turskom jeziku, a da je za kupovinu knjiga potrebno minimum 150 evra po učeniku.

„Mi kao Bošnjaci nemamo udžbenike na našem jeziku dok albanci imaju i u knjižarama. Ja sam lično gledao, ne postoji nijedan naslov u knjižarama na bosanskom jeziku, a nema ih ni na turskom. Novac koji roditeljima uplaćuje Ministarstvo na osnovu cena koje smo imali priliku da vidimo da konkretno izdavačka kuća ’’Berati’’ u Prizrenu nudi čitanku za peti razred od 15 evra, slovaricu od 13 evra, nastavne listove od 7 evra. Dolazimo do zaključka da je za bilo koji razred potrebno minimum 150 evra“, rekao je Haljiti.

On se nada da će knjige stići ubrzo, jer bez njih je nemoguće držati nastavu.

„Ja se zaista nadam i kao roditelj i prosvetni radnik i Bošnjak da će knjige stići do sledeće nedelje, inače izvoditi nastavu bez njih je nemoguća misija“, kazao je Arif Haljiti za Radio Astra.

Direktor osnovne škole „Janko Jovićević“ u Goraždevcu Milan Anđelković, kaže za Radio Goraždevac da sva deca imaju udžbenike jer ih nasleđuju od starijih generacija.

’’Smatram da generalno nije jeftino u današnje vreme kada je sve skupo spremiti jednog đaka za početak nove školske godine. Kod nas u školi učenici nasleđuju knjige od prethodnih generacija, imamo nekoliko učenika koji ispunjavaju po socijalnom statusu besplatne udžbenike od Ministarstva prosvete. Tako da kod nas generalno svi imaju obezbedjene knjige za svaku školsku godinu“, rekao je Anđelković.

Anđelković dodaje da je nastava na odličnom nivou, kao i da su tehnički uslovi za početak školske godine odrađeni još za vreme letnjeg raspusta.

„Kod nas u Goraždevcu možemo da se pohvalimo da je nastava na izvanrednom nivou, zastupljeni smo profesionalno na svim nivoima. Za svaku novu školsku godinu higijenu i tehničke uslove pripremamo još za vreme školskog raspusta, tako da možemo da se pohvalimo da smo i na samom startu bili sto posto spremni“, kazao je Milan za Radio Goraždevac.

On dodaje da je za razliku od prošle godine kada ih je bilo 11, ove godine u prvi razred upisano samo dve devojčice, te da se broj učenika smanjio.

„Što se tiče broja đaka generalno smo na nekom istom nivou, prošle godine je bilo 65 učenika od prvog do osmog razreda. Računajući i vrtić i predškolsko i dva odeljenja u Brestoviku i Belom polju naša škola je imala oko 80 učenika. Ove godine u prvom razredu imamo samo dve devojčice i već imamo za sledeću godinu samo tri učenika u pripremnom predškolskom, dok smo prošle godine imali 11 učenika. Na osnovu prošle godine imamo manji broj učenika, ali ne na nekom drastičnom nivou“, rekao je Anđelković.

Valmira Morona, aktivistkinja u oblasti obrazovanja iz Prizrena, kaže da je za uzrast do četvrtpg razreda dovoljno 80 evra za knjige, sveske i pribor, dok je cena za starije generacije više od 100 evra.

’’Ono što smo mi primetili do četvrtog razreda je dovoljno do 80 evra koje je predvidelo ministarstvo da se kupe sve knjige, sveske, olovke i hemijske. A što se tiče viših razreda, zbog neodgovornosti škola jer nisu čuvale knjige za buduće generacije, ide do 100 evra ukupan pribor ne uključujući rančeve, a ako obuhvatimo i njih cena je do 20 ili 30 evra više“, kazala je Valmira.

Ona dodaje da su uslovi prosvetnih radnika na dosta dobrom nivou.

„Za većinu nastavnika se ne može reći da imaju loše uslove za predavanja, može se reći da svaka vlada bilo na lokalnom ili centralnom nivou vrši intervencije u školskoj strukturi. Imamo više kabineta u školama, ali ne može se reći da su baš na nivou jer nekada nastavnici traže od roditelja da nabave potrebne elemente za nastavu“, rekla je Valmira za TV Prizreni.

Valmia kaže da postoje škole u selima sa jednim ili dva učenika po razredu, te da polako dolazi do reorganizacije, gde se vrši izmeštaj u druge škole uz obezbeđen prevoz, hranu i druge potrebe.

„Imamo sela gde se nalazi smo po jedan ili dva učenika koji pohadjaju nastavu i maksimalno tri do četiri razreda. Vidimo da su opštine počele da reorganizuju škole i u saradnji sa zajedicom vrši se izmeštaj u druge škole. Osiguravajući transport, hranu i drugo“, kazala je Valmira za TV Prizreni.

Direktor obrazovanja u opštini Peć Naser Gega, kaže za Radio Peja da su tehničke pripreme za škole u ovom gradu izvršene tokom leta, kao i da u ruralnim mestima ima manje učenika.

„Tehničke pripreme su izvršene tokom letnjeg raspusta, posebno vezano za ambijent u školama. Još neki radovi su u procesu, ali ne ometaju nastavu. Novina je to što se povećao broj nastavnika koji traže odmor bez plaćanja. U ruralnim mestima imamo manji broj učenika. Tražio sam od profesora da ne vrše veliki pritisak na učenike oko udžbenika jer ako ne nabave odma nabaviće kroz par dana“, rekao je Gega.