Komisija za nestala lica kosovske vlade saopštila je da je Kosovo danas po prvi put kao članica, učetvovalo na konferenciji Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) u Holandiji u Hagu.
Kosovska delegacija, koju su činili Andin Hoti, Kuštrim Gara i Arif Kaćandoli, kako je saopšteno, istakli su potrebu za dubljom saradnjom u vezi sa sa sudbinom „nasilno nestalih osoba“.
Predsedavajući ove komisije, Andin Hoti, naglasio je da ovo članstvo povećava prostor i mogućnost Kosova da ima suštinski angažman i dublju saradnju sa Međunarodnom komisijom za nestala lica u oblastima prisilno nestalih osoba, kao i učešće u diskusijama šireg obima.
„Nažalost, ratna žarišta su postala svakodnevna tema naših vesti i preživeli trpe kolateralne posledice ovih ratova. Mi, kao narod koji je prošao kroz iste ratne tragedije pre nepunih 25 godina, te posledice i dalje osećamo i nastavljamo da živimo sa svežim sećanjima i sa ozbiljnim posledicama i danas“, naveo je Hoti.
On je ujedno kazao i da Kosovo ostaje posvećeno „prenošenju svog iskustva sa svim zemljama koje se suočavaju sa sličnim izazovima“, kao i sa situacijama u vezi sa sudbinom nestalih lica.
„Izrazili smo spremnost da doprinesemo rasvetljavanju istine, kako u slučaju rata u Ukrajini, tako i u drugim oblastima gde se vode ratovi. Naši institucionalni i profesionalni kapaciteti kao članice ICMP-a, biće na usluzi svim državama koje su prošle kroz iste tragedije rata i biće u službi mira i u rešavanju procesa suočavanja sa prošlošću“, zaključili su u saopštenju.
U ovogodišnjem izveštaju Evropske komisije za Kosovo, navodi se da su kosovske vlasti izvršile 16 ekshumacija u 2022. godini, te da su tom prilikom identifikovali šest osoba. Do aprila 2023, prema izveštaju, kao rezultat sukoba, 1,621 osoba se vodi kao nestala.
Podsetimo, zamenik kosovkog ministra spoljnih poslova i dijaspore Krešnik Ahmeti, uručio je 19. jula instrumente za pristupanje Kosova Međunarodnoj komisiji za nestala lica (ICMB) sa sedištem u Hagu, a koje je organizovalo Ministarstvo spoljnih poslova Holandije.
Ova komisija je međunarodna organizacija osnovana 1996. godine, koja se bavi pitanjem nestalih lica u okolnostima oružanih sukoba, kršenja ljudskih prava, prirodnih katastrofa, organizovanog kriminala, ilegalne migracije.
Sedište Komisije se nalazi u gradu Hagu, i jedina je međunarodna organizacija koja ima zadatak da radi isključivo na pitanju o nestalim licima.
Jedna od tačaka o nestalim licima na Kosovu, odnosno tekst deklaracije o nestalim licima, usvojen je početkom aprila u Briselu na sastanku glavnih pregovarača Beograda i Prištine Petra Petkovića i Besnika Bisljimija.
To je deo Implementacionog Aneksa postignutog u Ohridu u martu.
Neposredno nakon postizanja dogovora, otvorila se polemika u vezi sa terminologijom koja će se koristiti.
Već sutradan je predsednik komisije za nestala lica iz kosovske vlade, Andin Hoti, kazao da u tekstu – „više neće biti samo nestalih lica, nego lica nestalih silom od strane srpske države“, a da se u tekstu koristi termin „prisilno nestali“ potom je kazao i Gljauk Konjufca.
Nakon njihovih oglašavanja Petković je precizirao da reč „prisilno“ koja je u zvaničnoj deklaraciji upotrebljena (prilog: forcibly disappeared) – nije pravna kategorija i da, samim tim, ne povlači nikakvu pravnu odgovornost Republike Srbije, za razliku od reči „enforced disappearances“ – što isto znači prisilno.
Upravo se Bisljimi i Petković danas nalaze u Briselu, gde su, prema prvim informacijama, na odvojenim sastancima sa izaslanikom EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslavom Lajčakom, razgovarali, između ostalog i o pitanju nestalih lica, bez iznošenja više detalja.