Zašto Srbi na severu ne žele da učestvuju u popisu stanovništva?

Mitrovica (Foto: Kim)

Deset dana od početka popisa stanovništva na Kosovu beleži se slab odziv srpskog stanovništva, posebno na severu. Srpska lista je pozvala na bojkot, ali i građani i predstavnici civilnog društva navode više razloga zbog kojih među Srbima nema pozitivnih stavova o ovom procesu uprokos najavama o novčanim kaznama do 2.000 evra, manje novca u budžetu opština i uskraćivanju drugih donacija.

Na ulicama severnog dela Mitrovice ne mogu se videti popisivači koje je angažovala kosovska agencija za statistiku. Građani nisu dovoljno informisani o ovom procesu, ali nisu ni previše raspoloženi da u njemu učestvuju. Razlozi za to su višestruki.

“Meni ne pada na pamet da pod ovim uslovima izađem na popis koji je sada u toku, za to postoji više razloga a jedan od prvih je da su specijalne jedinice policije na Kosovu i dalje na severu, da je usmena odluka o zabrani uvoza srpske robe aktuelna, da su pripadnici specijalne policije i dalje u zgradama opštine na severu. Sve to i dalje stvara uznemirenost među građanima na severu Kosova. Ja sam protiv toga i za bojkot”, kaže građanski aktivista Dejan Nedeljković.

Osvrnuvši se na zvaničnu statistiku Kancelarije za Kosovo i Metohiju koja pokazuje da je 15% stanovništva na severu napustilo Kosovo u poslednje dve godine, Nedeljković ističe da je broj mnogo veći, te da premašuje 30%.

“Svako od nas zna ko mu je iz komšiluka otišao i ko više ne živi ovde, tako da nas na severu zaista nema i bojim se da bi se u ovom trenutku, kada bi se popisali, ta brojka bila dramatično niska što se tiče Srba a mislim da nam to u ovom trenutku ne ide u korist barem dok se situacija na terenu ne normaliziju i da se eventualno Srbi koji su napustili Kosovo zbog toga što im je pretilo hapšenje zbog učešća na barikadama, na protestima ne vrate i da se taj broj nekako poveća da bi se stekli minimalni uslovi da nas opet ima”.

Na pitanja o najavama Agencije za statistiku da će biti novčanog kažnjavanja građana koji se ne popišu, Nedeljković iodgovara da “s obzirom da na Kosovu nema dinara” da ljudi neće ni moći da plate te kazne. On lično, kaže, neće platiti kaznu.

“Ja sam generalno spreman da tu kaznu ne platim i da čak ako bude bilo moranje da zbog toga odgovaram i da budem kaženjen zatvorom da ću pre ići u zatvor nego da to platim jer ne postoji nijedan, minimalan, uslov, da dođe do popisa ali predstojećeg referenduma na severu Kosova”, kaže Nedeljković u odgovoru za Al Džazira Balkans.

Slični su stavovi i građana severnog dela Mitrovice.

“Srbi ne izlaze na taj popis, kad raspiše naša država Srbija popis tad ćemo da izađemo”, kaže Novica Vučetić.

Međutim, slaže se sa konstatacijom Radija Kim da Srbi sa Kosova nisu obuhvaćeni procesom popisa održanog prošle godine u Srbiji. Na pitanje o najavljenim novčanim kaznama, Novica kaže: “Ako nas kazne sve, svi ćemo dati po 2.000. Ako može sve da kazni, neka kazni”, poručuje Vučetić.

“Za mene je to nelegalno”, kaže stanovnik Severne Mitrovice. Na pitanje o kaznama, kaže: “Pa neka bude, šta sad da radimo? Svak ima pravo da se bori za svoju slobodu”,kaže građanin koji je želeo da ostane anoniman.

Ni Petar Đokić ne želi da učestvuje u popisu. “Popis stanovništva? Jok more, neću. Kakvi bre.. pa ni slučajno. Šta ima da oni znaju koliko nas ima ovde? Zašto moraju? Ma kakvi kažnjavanja, to samo pričaju Boga ti…”, kaže ovaj Mitrovčanin.

Jezičke greške i pitanja koja zadiru u intimu

Milica Radovanović iz Nove društvene inicijative još uvek nije odlučila hoće li se popisati. “Šta znam, ako dođu možda i budem učestvovala”. Kaže da joj je pažnju na proces popisa privukao sajt Agencije za statistiku na kojem su objavljena i pitanja koje popisivači postavljaju građanima. Kaže da je bila užasnuta onim što je videla u dokumentu kada je u pitanju kvalitet prevoda.

“Postoji deo gde se pita o bračnom statusu i opcije su: “Nikada u braku”. “Razvedena, ali zakonito venčana” i slično. Onda, postoji deo u upitniku gde se pita za članove porodice, tu stoji: “Muškarac/žena sa krunom”, “Žena bez krune”. Pitanja su zaista nerazumljiva. Postoje čak i pitanja kojima zaista nije mesto u popisu, i ja stavno ne znam kako su to uopšte našlo… U upitniku postoji pitanje: “Da li ste imali abortus u toku života?”. To nikako ne sme da se postavi kao pitanje na popisu. S druge strane, ne samo što se to pitanje postavlja nego se ni ne daje opcija – “Da, ne, ne želim da odgovorim”, nego samo “da” ili “ne”. Ukoliko osoba koja kaže da je imala abortus u toku života, nakon toga je pitaju “koliko ste abortusa u životu imali?”, što je takođe skandalozno”, kaže Milica Radovanović.

“Iza poziva Srpske liste na bojkot stoji zvanični Beograd”

Iza navedenih razloga protiv popisa stoji i poziv na bojkot koji je stigao iz Srpske liste, najveće srpske partije. Srbija se još nije izjasnila po pitanju popisa stanovništva na Kosovu, ali poznavaoci situacije na terenu veruju da je upravo bojkot stav ove države.

“Ovoga puta je samo taktika u pitanju, da se ne čuje glas predsednika Srbije, da to bude da se on nije mešao, da on nema nikakve veze i da je to, ne faktički Srpska lista, nego srpski narod odlučio. Tako da je to veoma opasno, zato što se sa Srpskom listom identifikuje taj srpski narod, a to je potpuno pogrešno”, kaže Violeta Oroši, novinarka iz Prištine.

Sporno i pitanje o ratnoj šteti

Za srpsko stanovništvo je sporno i pitanje o popisivanje ratne štete, što se po prvi put pokreće kao pitanje u procesu popisa. Obuhvata se fizička i materijalna šteta nastala u periodu ratnih sukoba, od 1998 do juna 1999. godine. Ovaj deo u anketi se, veruju Srbi, odnosi isključivo na albansko stanovništvo.

Šteta koju su Srbi pretrpeli nakon povlačenja srpskih bezbednosnih snaga sa Kosova i dolaska KFOR-a nije među pitanjima popisivača kosovske Agencije za statistiku. Milica Radovićanović iz Nove društvene inicijative kaže da je posebno problematičan upitnik koji se odnosi na štetu nastalu tokom ratnih dešavanja na Kosovu. “Još veći problem od toga je na koji način će se kontrolisati tačnost tih podataka. Kaže da osoba može proizvoljno da procenjuje nastalu štetu. “Ovaj upitnik je problematičan ne samo zbog vremenskog perioda koji pokriva već način na koji će se utvrditi tačnost tih podataka, nema kontrole”, kaže ona.