VESTISurlić: Srbi na Kosovu nikada nisu viđeni kao politički faktor

Surlić: Srbi na Kosovu nikada nisu viđeni kao politički faktor

Srpska zajednica na Kosovu nikada nije tretirana kao ravnopravan politički i društveni faktor, već isključivo kao sredstvo za postizanje konačnog dogovora između Beograda i Prištine, ocenio je u Gračanici sredinom prošle sedmice autor knjige „Balkan posle rata: Izgradnja mira ili države“ doc. dr Stefan Surlić sa Fakulteta političkih nauka u Beogradu.

Surlić smatra da su „i brojke u pitanju“.

„Kosovo je zaista izrazito monoetnička sredina. Albanci su prešli 90 odsto“, podsetio je on na promociji svog dela u čitaonici „Darinka Jevrić“ u gračaničkom Domu kulture.

Prema njegovim rečima, „srpska zajednica je, uglavnom, južno od Ibra, u enklavama, getoizirana, infrastrukturno nerazvijena“.

„Ona nije imala nikakvu društvenu snagu da pokrene, zapravo, krizu ili problem na Kosovu, pa da se zainteresuju međunarodni akteri i kažu:, ’Evo, hajde da nekako utišamo ove glasove i hajde da ponudimo nešto‘“.

Srpska zajednica je, dodao je, posmatrana samo kao jedna manjinska zajednica kojoj bi trebalo da se daju mrvice, a da potom i one budu vremenom ukinute.

„Srbe na Kosovu nikada nisu videli kao politički i društveni faktor. Srpska zajednica je posmatrana samo kao sredstvo preko koga će doći do finalnog dogovora između Beograda i Prištine. Sve ovo što je činjeno bila je neka vrsta privida odugovlačenja, stvaranja dijaloga. Zapravo, sa jasnim ciljem da Priština nikada neće formirati Zajednicu srpskih opština“, rekao je.

O neprimenjivanju Ahtisarijevog plana

Govoreći o položaju Srba na Kosovu, ukazao je na neprimenjivanje ključnih garancija iz plana Martija Ahtisarija.

„Uzmite tekst Ahtisarijevog plana i videćete da se on uopšte ne poštuje. Jednakost upotrebe albanskog i srpskog jezika u praksi ne postoji. Ljudi se svakodnevno suočavaju sa problemima izdavanja dokumenata, prevoda i ostvarivanja osnovnih prava. Jasno piše da 15 odsto Srba mora biti zastupljeno u svim sudskim instancama. Gde su ti ljudi posle 20 godina?“, upitao je.

Prema njegovim rečima, međunarodno posredovanje stvorilo je dugoročnu zavisnost lokalnih političkih aktera.

„Ono što je legat međunarodnih aktera jeste konstantna medijacija. To je dovelo do toga da politički akteri i narodi međusobno ne polaze od toga da će sami pronaći rešenje, već se automatski obraćaju međunarodnim predstavnicima. To je jedan začarani krug u kojem ne verujemo da možemo da budemo samoodržive zajednice bez tutora“, rekao je.

Nacionalni interes iznad društvene stabilnosti

Surlić je ukazao i na paradoks u odnosu građana prema političarima.

„Građani, a i međunarodni akteri, uglavnom će kriviti i reći: ’Ti političari su neodgovorni, oni ne donose prave odluke, oni ne rešavaju probleme‘“, naveo je.

Prilikom ispitivanja stavova građana na pitanje: „Da li oni za koje vi glasate, zapravo, brane vaše nacionalne interese?“, Surlić je uglavnom dobijao isti odgovor: „Da, zato ih i biramo, zato što brane naše srpstvo, naše albanstvo, naše hrvatstvo, naše bošnjaštvo“.

Isti ispitanici su na njegovo pitanje: „Da li postupci vaših političara dovode do pomirenja i razumevanja među različitim narodima?“ najčešće odgovarali odrično.

Surlić smatra da iz toga jasno proizilazi zaključak da odgovornost nije samo na političkim elitama, nego i na samim građanima.

„Mnogi stavovi su i te kako izrazito radikalni u onome da je važnije ostvariti nacionalni interes, pa i po cenu ugrožavanja neke osnovne društvene stabilnosti i sigurnosti“, ocenio je.

Praksa demantuje teoriju

Pri kraju svog izlaganja i razgovora sa publikom u Gračanici, Surlić je poručio da postkonfliktno društvo na Balkanu nije prešlo u fazu trajne stabilizacije. Postkonfliktnost se nije, kako je bilo za očekivati shodno teoriji, okončala sa prvim slobodnim i opšteprihvaćenim izborima nakon rata.

„U stvari, on (period postkonfliktonsti) traje. Oni ne izgrađuju društvo, ne izgrađuju institucije, a ostaje (…) konfliktnost koja je u temelju društva. Ona se iznova rađa i ona se iznova gradi. Ako nemamo odgovore u teoriji, onda svakako imamo u literaturi“, naveo je i podsetio na delo Eriha Marije Remarka „Senke u raju“.

„Pita jedna junakinja, kaže: ’Hoće li ovaj rat završiti, hoćemo li dočekati kraj?‘ A onda junak odgovara: ’Kraj rata su videli samo mrtvi‘, pozivajući se na antiku i na Aristotela. Samo mrtvi vide kraj rata, nažalost‘“, kazao je.

Surlić je dodao da su traume onoga što se desilo u prošlosti tolike da ljudi nakon rata konstantno žive u atmosferi koja je konfliktna i toksična.

„U smislu da proživljavaju i sopstvene traume i traume onih drugih i razgovaraju o tome. U stvari, njihov život je već obeležen“, rekao je.

Dodao je da je posebno zabrinjavajuće što građani i dalje strahuju od novih sukoba.

„Ljudi se masovno plaše da postoji velika verovatnoća da dođe do izbijanja novih sukoba. To je poražavajuće za međunarodne predstavnike koji su tvrdili da je ovde uspostavljen trajan mir“, zaključio je doc. dr Stefan Surlić.

Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala gorazdevac.com nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.
IZVOR:Kim
Pec
broken clouds
20.3 ° C
20.3 °
20.3 °
70%
1.7m/s
64%
Ned
19 °
Pon
24 °
Uto
24 °
Sre
25 °
Čet
21 °

Najčitanije

Povezani članci