Priredila Drenushรซ Ramadani
Borba za uklanjanje paralelnog pravosudnog sistema na severu Kosova i izazovi sa kojima se susreฤu Srbi sa Kosova da izvade vaลพeฤa dokumenta, bili su tema diskusijeu poslednjoj seriji #Debata, stvarno.
Sudije, advokati, vladini zvaniฤnici i graฤani su se okupili u Severnoj Mitrovici gde su porazgovarali o istinskoj primeni Sporazuma o pravosuฤukoji je postignut u Briselu izmeฤu Kosova i Srbije, a ฤiji je cilj da integriลกe severni deo Kosova u kosovski pravosudni sistem.
Graฤani su takoฤe ukazali na liฤne izazove na koje su naiลกli da izvade dokumenta Republike Kosovo, imajuฤi u vidu da su sva ta ista dokumenta imali u paralelnom srpskom sistemu dugi niz godina nakon rata.
Enver Peci, predsednik Vrhovnog suda Kosova, inaฤe sudija iz Mitrovice, je rekao da je glavni problem prenos jednog dela suda u Severnoj Mitrovici, ali je po njemu, ipak zabeleลพen napredak u reลกavanju predmeta.
Po njegovim reฤima, i ne toliko mali problem jeste i nedostatak spreme profesionalnih kadrova za prevod pravnih dokumenata sa srpskog jezika na albanski i obratno.
Lavdim Krasniqi, direktor Sekretarijata Tuลพilaฤkog saveta Kosova je rekao da su uspeli da pronaฤu balans u broju srpskih i albanskih tuลพilaca i da pokuลกavaju da uฤine sve ลกto je u njihovoj moฤi kada se radi o broju prevodilaca.
โTuลพilaลกtvo je takoฤe bilo deo sporazuma o integraciji i od 2017. godine je poboljลกan pristup pravosuฤu. Tuลพilaฤki savet je stvorio sve uslove da integrisani tuลพioci krenu sa svojim radom i uspeo je da obezbedi znaฤajan broj prevodilaca. Imamo deset albanskih i deset srpskih tuลพilaca, a radimo na tome da poveฤamo broj prevodilaca na deset sa devet koliko ih je u ovom trenutkuโ, rekao je Krasniqi.
Blerim Camaj, direktor Agencije za civilnu registraciju je rekao da svaki graฤanin paralelnih struktura od 2018. godine moลพe da izvadi potrebnu dokumentaciju u prostorijama kancelarija za civilnu registraciju.
Camajje takoฤe rekao da severne opลกtine nisu obavile svoj posao kako treba imajuฤi u vidu da nisu zaposlile potrebne ljude.
โInstitucije centralnog nivoa su obavile svoj posao tako ลกto su dale pristup svim graฤanima da izvade svoje liฤne isprave. Na lokalnim institucijama je bilo da zaposle radnike u Severnoj Mitrovici. Opลกtine ovo nisu uฤinile, imajuฤi u vidu da je, prema sporazumu, trebalo da zaposle 39 osobaโ, rekao je on.
Milica Andriฤ-Rakiฤ iz portala KoSSev je opisala svoje napore da izvadi izvod iz matiฤne knjige venฤanih.
โMnogo veฤi problem je ova odluka od proลกle godine.. ona (vaลพi) za one ljude koji su obavili civilnu registraciju do 14. septembra 2016, ali ne obuhvata i period nakon toga. Moj konkretan problem jeste da sam se venฤala u srpskim institucijama 24. septembra. Dakle za deset daname nije obuhvatila ta odlukaโ, rekla je gฤa Andriฤ Rakiฤ.
โDa li to znaฤi da moลพemo imati novu svadbu? Ne bi bilo poลพeljno za mene da imam dva braka, u dva razliฤita sistema, sa razliฤitim datumima. Ovo bi mi pravilo problem i mogla bi da budem optuลพena i za bigamiju pretpostavljamโ, dodala je ona.
Direktor Agencije za civilnu registraciju, Blerim Camaj, je rekao da u skladu sa ministrovom odlukom, Miliฤin problem ne moลพe da se reลกi imajuฤi u vidu da se priznaju samo oni brakovi sklopljeni do 2016. godine.
Bez obzira na to, gฤa Andriฤ-Rakiฤ je iznela da je zadovoljna ลกto graฤani paralelnih struktura mogu da izvade isprave u odnosnim institucijama na Kosovu.
Dejan Vasiฤ, advokat iz Mitrovice, je rekao da je broj advokata iz srpske zajednice relativno mali.
โSud u Mitrovici nije radio gotovo deset godina ฤime je oteลพan pristup pravdi. Verovatno je ovo obeshrabrilo mlade pravnike ali i stare da nastave da se posvete ovoj profesiji. Ali, oฤekujem da ฤe se ovoubuduฤe promeniti.Posebno imajuฤi u vidu da je sadaลกnji, trenutni sudijski kadar ovde u Mitrovici, dobar deo njih pred penzijom, oฤekujem da ฤese veliki deo tih kolega pridruลพiti advokaturiโ, rekao je Vasiฤ.
Nenad Radosavljeviฤ sa Televizije Mir smatra da ako veฤ sudski sistem nije funkcionisao 18 godina, onda treba definisati da li graฤani realno trebaju sud.
โAko zamislimo ลพivot 18 godina bez komunikacije i saradnje izmeฤu pravosudnog srpskog sistema koji je prisutan ovde na severu Kosova i policijskih struktura. Pazite, nismo imali sud, ni kosovski ni srpski, jer odluke srpskih sudova nisu mogle da se sprovedu. Prosto se postavlja pitanje, moลพda nam sud sada uopลกte nije potreban. I sada, kad smo ovako ลพiveli 18 godina i niลกta se drastiฤno nije promenilo u smislu predmeta, poveฤanja, kriminalizacije i dekriminalizacijeโ, izjavio je Radosavljeviฤ.
Po njemu, Briselskim sporazumom je stvari trebalo da se srede, ali realno im je samo servirano i niลกta viลกe.
Predsednik Vrhovnog suda Kosova, Enver Peci, je dodao da ovi problemi nisu samo pitanje pravosuฤa, veฤ oslikavaju politiฤke odnose izmeฤu obeju drลพava.
Profesionalan srpsko-albanski prevod u institucijama je sagledan kao problematiฤan od strane veฤine panelista.
U vezi sa rasprostiranjem sluลพbenih jezika stranaka na opลกtinskom nivou, direktor Agencije za civilnu registraciju, Blerim Camajje rekao da postoje politiฤke prepreke kada govorimo o onome ลกto dozvoljavaju zakoni na snazi o jezicima.
Nenad Radosavljeviฤ iz Televizije Mir je rekao da je problem u pruลพanju dokumenata na sluลพbenim jezicima stranaka nastupio u odsustvu profesionalnih kadrova.
โZnam ovo jer u Skupลกtini, kada traลพe prevod, ovo je stvarno veliki problem. Postoji i subjektivan problem. Ljudi joลก uvek nemaju hrabrost da zatraลพe da se osnuje slavistika na fakultetu u Priลกtini i obrnuto. Pravo da kaลพem, ova ratna frustracija i mrลพnja koja se stvorila joลก je od tada stvara odbojnost i predubeฤenje da ako znate onaj drugi jezik, onda ste malo manji patriota. Mislim da tu treba korigovati zakonโ, dodao je on.
Predrag Miljkoviฤ, graฤanin je predloลพio sudiji Peciju da se obrazuje ad hoc akademija za uฤenje srpskog i albanskog jezika, kako bi se pronaลกlo sistematsko reลกenje za problem prevoda dokumenata.
โAko kaลพemo da imamo veliki problem sa prevodima i deficit prevodilaca na Kosovu, zaลกto ne bismo mogli da organizujemo neku ad hoc akademiju i kaลพemo, fali nam 30 prevodilaca i do sledeฤe godine hoฤemo da imamo 30 prevodilaca i da kroz tu akademiju proฤe 30 mladih filologaโ, predloลพio je Miljkoviฤ.
Sa druge strane, advokat Vasiฤ je rekao da na sudu nemaju probleme sa prevodom.
โSvaki sud ima svog prevodioca, neki prevodioci su koncentrisaniji, neki nisu, neki bolje govore jezike, neki loลกije, ali se nikada nije desilo da se odrลพi suฤenje a da na suฤenju nema prevodioca. Kad god smo imali predmete u kojima je suฤeno na albanskom jeziku, uvek je postojao prevodilac. Akoprevodilac nije bio prisutan, onda je upravo to bio razlog za ponavljanje tog postupkaโ, rekao je Vasiฤ.
Svetlana Rakiฤ, supruga graฤanina Kosova i profesionalno koordinator Programa druลกtvenog ukljuฤivanja manjinskih zajednica u Meฤunarodnoj organizaciji za migracije je rekla da ima problem da dobije kosovsko drลพavljanstvo iako je do sada podnela sva traลพena dokumenta, taฤnije njih 28.
Meฤutim, Rakiฤeva je rekla da je njen problem to ลกto joj kosovske institucije traลพe Apostil na originalnim srpskim dokumentima dok Srbija ne moลพe da stavi ovaj peฤat na originalna dokumenta.
Pitala je svo troje panelista iz kosovskih institucija da li podrลพavajuuฤenje jezika meฤu svojim osobljemi da li im preporuฤuju uฤenje srpskog jezika.
Camajje rekao da se Apostil traลพi za sva dokumenta drugih drลพava a ne samo Srbije, iskljuฤujuฤi zemlje EU.
Sa druge strane,Lavdim Krasniqi, direktor SekretarijataTuลพilaฤkog saveta je rekao da je nepoznavanje jezika barijera za sve, ali da svoje osoblje ne moลพe da obaveลพeda uฤi jezik jer bi se ovime prekrลกila njihova zakonom zagarantovana ljudska prava. Treba im pruลพiti sve moguฤnosti ali ne i obavezati ih.