VESTIIntegrisani pravosudni sistem, sporazum na papiru i izazovi na terenu

Integrisani pravosudni sistem, sporazum na papiru i izazovi na terenu

Priredila Drenushรซ Ramadani

Borba za uklanjanje paralelnog pravosudnog sistema na severu Kosova i izazovi sa kojima se susreฤ‡u Srbi sa Kosova da izvade vaลพeฤ‡a dokumenta, bili su tema diskusijeu poslednjoj seriji  #Debata, stvarno.

Sudije, advokati, vladini zvaniฤnici i graฤ‘ani su se okupili u Severnoj Mitrovici gde su porazgovarali o istinskoj primeni Sporazuma o pravosuฤ‘ukoji je postignut u Briselu izmeฤ‘u Kosova i Srbije, a ฤiji je cilj da integriลกe severni deo Kosova u kosovski pravosudni sistem.

Graฤ‘ani su takoฤ‘e ukazali na liฤne izazove na koje su naiลกli da izvade dokumenta Republike Kosovo, imajuฤ‡i u vidu da su sva ta ista dokumenta imali u paralelnom srpskom sistemu dugi niz godina nakon rata.

Enver Peci, predsednik Vrhovnog suda Kosova, inaฤe sudija iz Mitrovice, je rekao da je glavni problem prenos jednog dela suda u Severnoj Mitrovici, ali je po njemu, ipak zabeleลพen napredak u reลกavanju predmeta.

Po njegovim reฤima, i ne toliko mali problem jeste i nedostatak spreme profesionalnih kadrova za prevod pravnih dokumenata sa srpskog jezika na albanski i obratno.

Lavdim Krasniqi, direktor Sekretarijata Tuลพilaฤkog saveta Kosova je rekao da su uspeli da pronaฤ‘u balans u broju srpskih i albanskih tuลพilaca i da pokuลกavaju da uฤine sve ลกto je u njihovoj moฤ‡i kada se radi o broju prevodilaca.

โ€žTuลพilaลกtvo je takoฤ‘e bilo deo sporazuma o integraciji i od 2017. godine je poboljลกan pristup pravosuฤ‘u. Tuลพilaฤki savet je stvorio sve uslove da integrisani tuลพioci krenu sa svojim radom i uspeo je da obezbedi znaฤajan broj prevodilaca. Imamo deset albanskih i deset srpskih tuลพilaca, a radimo na tome da poveฤ‡amo broj prevodilaca na deset sa devet koliko ih je u ovom trenutkuโ€, rekao je Krasniqi.

Blerim Camaj, direktor Agencije za civilnu registraciju je rekao da svaki graฤ‘anin paralelnih struktura od 2018. godine moลพe da izvadi potrebnu dokumentaciju u prostorijama kancelarija za civilnu registraciju.

Camajje takoฤ‘e rekao da severne opลกtine nisu obavile svoj posao kako treba imajuฤ‡i u vidu da nisu zaposlile potrebne ljude.

โ€žInstitucije centralnog nivoa su obavile svoj posao tako ลกto su dale pristup svim graฤ‘anima da izvade svoje liฤne isprave. Na lokalnim institucijama je bilo da zaposle radnike u Severnoj Mitrovici. Opลกtine ovo nisu uฤinile, imajuฤ‡i u vidu da je, prema sporazumu, trebalo da zaposle 39 osobaโ€, rekao je on.

Milica Andriฤ‡-Rakiฤ‡ iz portala KoSSev je opisala svoje napore da izvadi izvod iz matiฤne knjige venฤanih.

 โ€žMnogo veฤ‡i problem je ova odluka od proลกle godine.. ona (vaลพi) za one ljude koji su obavili civilnu registraciju do 14. septembra 2016, ali ne obuhvata i period nakon toga. Moj konkretan problem jeste da sam se venฤala u srpskim institucijama 24. septembra. Dakle za deset daname nije obuhvatila ta odlukaโ€, rekla je gฤ‘a Andriฤ‡ Rakiฤ‡.

 โ€žDa li to znaฤi da moลพemo imati novu svadbu? Ne bi bilo poลพeljno za mene da imam dva braka, u dva razliฤita sistema, sa razliฤitim datumima. Ovo bi mi pravilo problem i mogla bi da budem optuลพena i za bigamiju pretpostavljamโ€, dodala je ona.

Direktor Agencije za civilnu registraciju, Blerim Camaj, je rekao da u skladu sa ministrovom odlukom, Miliฤin problem ne moลพe da se reลกi imajuฤ‡i u vidu da se priznaju samo oni brakovi sklopljeni do 2016. godine.

Bez obzira na to, gฤ‘a Andriฤ‡-Rakiฤ‡ je iznela da je zadovoljna ลกto graฤ‘ani paralelnih struktura mogu da izvade isprave u odnosnim institucijama na Kosovu.

Dejan Vasiฤ‡, advokat iz Mitrovice, je rekao da je broj advokata iz srpske zajednice relativno mali.

โ€žSud u Mitrovici nije radio gotovo deset godina ฤime je oteลพan pristup pravdi. Verovatno je ovo obeshrabrilo mlade pravnike ali i stare da nastave da se posvete ovoj profesiji.  Ali, oฤekujem da ฤ‡e se ovoubuduฤ‡e promeniti.Posebno imajuฤ‡i u vidu da je sadaลกnji, trenutni sudijski kadar ovde u Mitrovici, dobar deo njih pred penzijom, oฤekujem da ฤ‡ese veliki deo tih kolega pridruลพiti advokaturiโ€, rekao je Vasiฤ‡.

Nenad Radosavljeviฤ‡ sa Televizije Mir smatra da ako veฤ‡ sudski sistem nije funkcionisao 18 godina, onda treba definisati da li graฤ‘ani realno trebaju sud.

โ€žAko zamislimo ลพivot 18 godina bez komunikacije i saradnje izmeฤ‘u pravosudnog srpskog sistema koji je prisutan ovde na severu Kosova i policijskih struktura. Pazite, nismo imali sud, ni kosovski ni srpski, jer odluke srpskih sudova nisu mogle da se sprovedu. Prosto se postavlja pitanje, moลพda nam sud sada uopลกte nije potreban. I sada, kad smo ovako ลพiveli 18 godina i niลกta se drastiฤno nije promenilo u smislu predmeta, poveฤ‡anja, kriminalizacije i dekriminalizacijeโ€, izjavio je Radosavljeviฤ‡.

Po njemu, Briselskim sporazumom je stvari trebalo da se srede, ali realno im je samo servirano i niลกta viลกe.

Predsednik Vrhovnog suda Kosova, Enver Peci, je dodao da ovi problemi nisu samo pitanje pravosuฤ‘a, veฤ‡ oslikavaju politiฤke odnose izmeฤ‘u obeju drลพava.

Profesionalan srpsko-albanski prevod u institucijama je sagledan kao problematiฤan od strane veฤ‡ine panelista.

U vezi sa rasprostiranjem sluลพbenih jezika stranaka na opลกtinskom nivou, direktor Agencije za civilnu registraciju, Blerim Camajje rekao da postoje politiฤke prepreke kada govorimo o onome ลกto dozvoljavaju zakoni na snazi o jezicima.

Nenad Radosavljeviฤ‡ iz Televizije Mir je rekao da je problem u pruลพanju dokumenata na sluลพbenim jezicima stranaka nastupio u odsustvu profesionalnih kadrova.

โ€žZnam ovo jer u Skupลกtini, kada traลพe prevod, ovo je stvarno veliki problem. Postoji i subjektivan problem. Ljudi joลก uvek nemaju hrabrost da zatraลพe da se osnuje slavistika na fakultetu u Priลกtini i obrnuto. Pravo da kaลพem, ova ratna frustracija i mrลพnja koja se stvorila joลก je od tada stvara odbojnost i predubeฤ‘enje da ako znate onaj drugi jezik, onda ste malo manji patriota. Mislim da tu treba korigovati zakonโ€, dodao je on.

Predrag Miljkoviฤ‡, graฤ‘anin je predloลพio sudiji Peciju da se obrazuje ad hoc akademija za uฤenje srpskog i albanskog jezika, kako bi se pronaลกlo sistematsko reลกenje za problem prevoda dokumenata.

โ€žAko kaลพemo da imamo veliki problem sa prevodima i deficit prevodilaca na Kosovu, zaลกto ne bismo mogli da organizujemo neku ad hoc akademiju i kaลพemo, fali nam 30 prevodilaca i do sledeฤ‡e godine hoฤ‡emo da imamo 30 prevodilaca i da kroz tu akademiju proฤ‘e 30 mladih filologaโ€, predloลพio je Miljkoviฤ‡.

Sa druge strane, advokat Vasiฤ‡ je rekao da na sudu nemaju probleme sa prevodom.

โ€žSvaki sud ima svog prevodioca, neki prevodioci su koncentrisaniji, neki nisu, neki bolje govore jezike, neki loลกije, ali se nikada nije desilo da se odrลพi suฤ‘enje a da na suฤ‘enju nema prevodioca. Kad god smo imali predmete u kojima je suฤ‘eno na albanskom jeziku, uvek je postojao prevodilac. Akoprevodilac nije bio prisutan, onda je upravo to bio razlog za ponavljanje tog postupkaโ€, rekao je Vasiฤ‡.

Svetlana Rakiฤ‡, supruga graฤ‘anina Kosova i profesionalno koordinator Programa druลกtvenog ukljuฤivanja manjinskih zajednica u Meฤ‘unarodnoj organizaciji za migracije je rekla da ima problem da dobije kosovsko drลพavljanstvo iako je do sada podnela sva traลพena dokumenta, taฤnije njih 28.

Meฤ‘utim, Rakiฤ‡eva je rekla da je njen problem to ลกto joj kosovske institucije traลพe Apostil na originalnim srpskim dokumentima dok Srbija ne moลพe da stavi ovaj peฤat na originalna dokumenta.

Pitala je svo troje panelista iz kosovskih institucija da li podrลพavajuuฤenje jezika meฤ‘u svojim osobljemi da li im preporuฤuju uฤenje srpskog jezika.

Camajje rekao da se Apostil traลพi za sva dokumenta drugih drลพava a ne samo Srbije, iskljuฤujuฤ‡i zemlje EU.

Sa druge strane,Lavdim Krasniqi, direktor SekretarijataTuลพilaฤkog saveta je rekao da je nepoznavanje jezika barijera za sve, ali da svoje osoblje ne moลพe da obaveลพeda uฤi jezik jer bi se ovime prekrลกila njihova zakonom zagarantovana ljudska prava. Treba im pruลพiti sve moguฤ‡nosti ali ne i obavezati ih.

Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala gorazdevac.com nije dozvoljeno bez navoฤ‘enja izvora. Hvala na poลกtovanju etike novinarske profesije.
Pec
overcast clouds
7.4 ° C
7.4 °
7.4 °
99 %
1.6kmh
100 %
Pet
7 °
Sub
14 °
Ned
18 °
Pon
18 °
Uto
17 °

Najฤitanije

Povezani ฤlanci