Koliko ste ljudi danas videli bez maske ili sa maskom koja prekriva samo usta ili visi ispod brade? Da li ste poลกtovali dva metra rastojanja u samoposluzi? Da li ste oprali ruke kako treba ฤim ste uลกli u kuฤu? Da li ste odgovorni prema sebi u svojoj pandemijskoj svakodnevici i podjednako vaลพno, da li ste odgovorni prema drugima, pita u autorskom tekstu Nenad ล ebek, dugogodiลกnji novinar, konsultant za medije i graฤansko druลกtvo.
โNama Srbima je uvek neko drugi kriv. Ako veฤ ne moลพemo da se na neku istoriฤesku zaferu izvadimo, ฤe izmiลกljamo i neฤastifu ujdurmu samo da se opravdamo.โ* ย
Odgovornost je reฤ stranog porekla, imenica ลพenskog roda (ลกto je veฤ samo po sebi sumnjiva rabota) za koju se ne zna ni kako ni kada je taฤno uลกla u srpski jezik, ali je veoma verovatno da je njeno ubacivanje u ลพivote i ponaลกanje naroda serBskog joลก jedan perfidni pokuลกaj masonsko-vatikansko-soroลกevske zavere protiv Srba, Srpkinja i SrBฤadi ma gde se nalazili u vaseljeni. Sreฤom, bar za sada, nema nauฤnih dokaza da je ta reฤ, odgovornost, na bilo koji naฤin i zaลพivela meฤu Srbima, osim moลพda kod onih petokolonaลกa, narodnh neprijatelja i stranih plaฤenika koji su svakodnevno u dosluhu sa zlobnicima u Vaลกingtonu, Briselu i znaseveฤgde. Za njih se pouzdano zna da svakog jutra pre prve kafe, najmanje dva sata posvete smiลกljanju novih ujdurmi ne bi li napakostili narodu serBskom i da, ako je ikako moguฤe, pritom uniลกte joลก i ฤirilicu i svetosavlje. Neki lingvisti tvrde da su i u okolini prostora na kojima ลพive Srbi, Srpkinje i SrBฤad, isti i sliฤni neprijatelji uloลพili napore da i tamo uvedu tu reฤ, odgovornost, ali โ sreฤom – bez veฤih uspeha. ล to je, svakako, joลก jedan dokaz o prosvetiteljskoj ulozi naroda nebeskog. ย
Dosta ลกale, stvar je ozbiljna, a pandemija traje decenijama. Vakcine nema niti ฤe je ikada biti. Lek postoji, ali da bismo ga primenili, moramo oseฤati obavezu, tj. odgovornost prema samome sebi i svima oko nas. Vrzino kolo? Moraลก imati oseฤanje odgovornosti ne bi li bio odgovoran?
ย Kao klinac sam bio straลกno prgav i skoro svakoga dana dolazio kuฤi razbaruลกen i pocepane odeฤe. Pitala bi me majka: โล ta bi?โ, a ja bih zareฤao: te ovaj je bio kriv, te onaj je bio kriv, pa sam, eto, morao da se potuฤem. Nakon par sedmica, majka bi me je u kuhinji (gde bi se drugde vodili ozbiljni razgovori) priupitala: โPa da li je zaista moguฤe da si se deset puta potukao i da je svaki put uvek bio neko drugi kriv? Da li si ti, moลพda, makar jednom bio kriv?โ Kao iz topa bih odgovarao: โNisam mama, ฤasna reฤ!โ Proลกlo je nekoliko godina dok nisam shvatio, pa joลก nekoliko dok nisam neki nauk izvukao. Pa joลก i viลกe godina dok nauฤeno nisam poฤeo i da primenjujem u ลพivotu. Da nije uvek neko drugi kriv i da moram da preuzmem odgovornost za svoje postupke, bili oni dobri ili ne.
E sad, krivica i odgovornost nisu jedno te isto, mada su veoma sliฤni pojmovi i zajedniฤko im je da bi trebalo da imaju posledice. Pozitivan primer odgovornosti moลพe biti i nagraฤen, a negativan moลพe imati epilog i na sudu, baลก kao ลกto je sluฤaj i sa krivicom ako je zakonom sankcionisana. Ako tih posledica nema, zatajila je neฤija odgovornost. Da stvar nije jednostavna, vidi se i po tome ลกto u pravopisnim i inim reฤnicima na mojim policama nema definicije reฤi odgovornost. Pretraga po internetu najpre vodi do Wikipedije koju izrazito ne volim da koristim kao referencu i, vaistinu, prva definicija na https://sr.wikipedia.org/wiki/Odgovornost vodi na stranputicu i kaลพe: โReฤ โodgovornostโ dolazi od reฤi โodgovaratiโ, to jest โgovoritiโ, ลกto pretpostavlja da je odgovorna osoba ona koja treba da odgovori na neko prethodno postavljeno pitanjeโ. No, par redova niลพe nailazimo ipak na suลกtinu: โPojam odgovornosti podrazumeva svestan odnos ฤoveka prema druลกtvenim vrednostima koje poseduje svako druลกtvo i bez kojih ono, kao organizovana ljudska zajednica, ne moลพe postojati.โ
ย E sad, kakva je to ljudska zajednica u kojoj mi ลพivimo, kakve su druลกtvene vrednosti i ima li tu uopลกte prostora za odgovornost? I vrapci su do sada nauฤili da u vreme pandemije pravilno noลกenje ispravne maske i razdaljina pomaลพu da zaลกtitimo sebe od drugih, a i druge od sebe. Koliko ste ljudi danas videli bez maske ili sa maskom koja prekriva samo usta ili visi ispod brade? Da li ste poลกtovali dva metra rastojanja u samoposluzi? Da li ste oprali ruke kako treba ฤim ste uลกli u kuฤu? Da li ste odgovorni prema sebi u svojoj pandemijskoj svakodnevici i podjednako vaลพno, da li ste odgovorni prema drugima? Da li ste nekom ko je bio neodgovoran prema vama i โzalepioโ se za vas ljubazno skrenuli paลพnju da drลพi razdaljinu ili mu pak prepustili svoje mesto u redu iako dotiฤna osoba pojma nema ลกta je to odgovornost? ย
A sada malo ลกire, hajde da pogledam svoje dvoriลกte, novinarsko. Neฤu o tabloidima jer rekoh da ฤu o dvoriลกtu, a ne ฤubriลกtu na kojem leลพe i brojne televizije sa nacionalnom frekvencijom. Da krenem, recimo, od kuฤe u kojoj sam ponikao i zanat ispekao, nekadaลกnjeg RTB-a, a danas RTS-a. Kao javni servis koji se reklamira kao โpravo graฤana da znaju sveโ i ฤiji rad svakog meseca uredno plaฤam, da li me on zaista obaveลกtava o onome ลกto mi oฤi vide, a uลกi ฤuju? Jok vala, uredno izveลกtava onako kako vlast voli da se izveลกtava. Da li postoji regulatorno telo koje bi trebalo da se postara o tome da javni servis zaista zastupa i ลกtiti javni interes, a ne ลพelju vlasti i da poลกtuje svoje zakonom ureฤene obaveze? Postoji. Radi li taj REM ono ลกto mu je posao? Jok vala. Ko je meฤu ฤlanovima pocrveneo zato ลกto ฤak nisu izglasali ni da se glavni javni promoteri nasilja i vulgarnosti u Srbiji, takozvani โrijaliti programiโ ne emituju pre 11 uveฤe? ย
Postoji li sliฤan javni servis na Kosovu i sliฤno regulatorno telo? Postoji. Da li se neko iz tog tela oglasio povodom nimalo bezazlenih laลพi izreฤenih na javnom servisu RTK o radu nevladine organizacije โAktivโ iz Mitrovice koja je od javnog servisa zatraลพila objavljivanje demantija, a od regulatornog tela da se pobrine da se ova zakonska obaveza ispuni? Jok vala. ย Da li je u Srbiji iko odgovarao za slavljenje i drลพavno uhlebljenje za pravosnaลพno osuฤene ratne zloฤince? Jok vala.
Da li je neki medij odgovarao zbog toga ลกto ratnim zloฤincima proglaลกava kosovske lidere kojima suฤenje tek predstoji, a u azbuci novinarstva (i prava) piลกe da je lice optuลพeno za zloฤine samo osumnjiฤeno dok se ne stigne do pravosnaลพne presude? Jok vala. Da li se neki kosovski medij zacrveneo zato ลกto je sve โsvojeโ unapred proglasio nevinim? Ne, da ja znam. Da li se iko stidi zbog toga ลกto su svi โnaลกiโ โ ko god da je ovde โmiโ – po definiciji nevini, a svi โnjihoviโ, naravno, krivi?
ย Da li neko u Srbiji ili na Kosovu pamti premijera, predsednika, ministra, drลพavnog sekretara koji ili koja je rekao/rekla โodgovoran/na samโ za neuspeh ovaj ili onaj? Da se razumemo, nije ovo samo naลกa balkanska prokletinja. Karol Tavris i Eliot Aronson u sjajnoj knjizi โGreลกke su se dogodileโ** konstatuju da je poslednji ameriฤki predsednik koji je javno priznao da je ON pogreลกio, a ne da se โgreลกka dogodilaโ bio Dลพon Kenedi nakon debakla u Zalivu svinja na Kubi. A tome ima viลกe od pola veka.
ย Odavno tvrdim da bi narodima na Balkanu procvetale ruลพe kada bi onu energiju i koliฤinu vremena koje utroลกe na to da objasne zaลกto neลกto nije (ili kasni, ili je propalo ili je neuspeลกno) usmerili ka tome da se neลกto zavrลกi, da uspe, da ne propadne. Pa umesto da krivimo i odgovornost prebacujemo na nekog drugog, podmetnemo svoja leฤa i sredimo svoje dvoriลกte pre nego ลกto se zagledamo u tuฤe. No, za tako neลกto, valjalo bi da se svako od nas pozabavi najpre svojom, pa onda i kolektivnom odgovornoลกฤu. Pre nego ลกto svoje dvoriลกte uredimo, nemamo nikakvo pravo da zavirujemo u tuฤe.
ย I kada sam ovaj tekst poฤeo poฤeo citatom iz โZlatnog runaโ, da tako i zavrลกim. ย
โJesmo li mi Srbi ikada otvoreno i nepristrasno govorili o svojim nacionalnim osobinama, dogovorili se najzad ko smo, ลกta smo, ลกta hoฤemo, ลกta neฤemo, i pokuลกali da iznaฤemo neki operativni kompromis izmeฤu svojih izmiลกljenih vrlina i svojih stvarnih mana, ako ne za ลกkole i proslave, a ono bar za Berzu i Parlament.โ**** (Borislav Pekiฤ, โZlatno runoโ I tom, Gazda Simeon Njegovan, str. 152, SVJETLOST, Sarajevo, 1990.)
** https://books.google.rs/books/about/Mistakes_Were_Made_but_Not_by_Me_Third_E.html?id=vZkGNIpAsTEC&printsec=frontcover&source=kp_read_button&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false
*** (Borislav Pekiฤ, โZlatno runoโ, I tom, โGlasovi Njegovan Turjaลกkih, str. 86, SVJETLOST, Sarajevo, 1990)
Otvoreni i dinamiฤni prostor za diskusiju, unutar srpske i izmeฤu srpske i ostalih zajednica na Kosovu, uticanje na bolje razumevanje i unapreฤenje pozicije srpske zajednice je cilj projektaย Kosovske fondacije za otvoreno druลกtvo (KFOS)ย „Demokratija, otvorenost i perspektiva srpske zajednice na Kosovu“ โ OPEN. Deo ovog projekta je i ciklus tekstova OP-ED formata koje piลกu upuฤeni u aktuelne druลกtveno-politiฤke teme i procese. Miลกljenja, stavovi i zakljuฤci ili preporuke pripadaju autoru i ne izraลพavaju neophodno stavove Kosovske fondacije za otvoreno druลกtvo, RTV Kim, niti NVO Aktivย ฤiji je doprinos tekst Nenada ล ebeka.
KFOS realizuje ovaj projekat u saradnji i partnerstvu sa devet srpskih NVO i medija sa Kosova:ย Medija centar u ฤaglavici,ย Crno beli svet,ย Forum za razvoj i multietniฤku saradnju,ย Nova druลกtvena inicijativa,ย NVO Aktiv,ย Centar za prava manjinskih zajednica,ย Institut za teritorijalni ekonomski razvoj,ย Humani centar Mitrovica,ย RTV Kim.
O autoru
Nenad ล ebek je konsultant za medije i graฤansko drustvo. Novinarsku karijeru zapoฤeo je u Radio Beogradu a nastavio u BBC-ju gde je radio 17 godina i, izmeฤu ostalog, bio dopisnik sa Balkana i iz Moskve. Od 2002. je 12 godina bio izvrลกni direktor Centra za demokratizaciju i pomirenje u jugoistoฤnoj Evropi (CDRSEE) a potom portparol Saveta za regionalnu saradnju (RCC) u Sarajevu. Vodio je i kancelariju Hajnrih Bel fondacije u Beogradu. Gostujuฤi je predavaฤ na poslediplomskim studijama na Pravnom fakultetu Beฤkog univerziteta.