VESTIkosovoOdgovornost

Odgovornost

Koliko ste ljudi danas videli bez maske ili sa maskom koja prekriva samo usta ili visi ispod brade? Da li ste poลกtovali dva metra rastojanja u samoposluzi? Da li ste oprali ruke kako treba ฤim ste uลกli u kuฤ‡u? Da li ste odgovorni prema sebi u svojoj pandemijskoj svakodnevici i podjednako vaลพno, da li ste odgovorni prema drugima, pita u autorskom tekstu Nenad ล ebek, dugogodiลกnji novinar, konsultant za medije i graฤ‘ansko druลกtvo.

โ€œNama Srbima je uvek neko drugi kriv. Ako veฤ‡ ne moลพemo da se na neku istoriฤesku zaferu izvadimo, ฤ‡e izmiลกljamo i neฤastifu ujdurmu samo da se opravdamo.โ€* ย 

Odgovornost je reฤ stranog porekla, imenica ลพenskog roda (ลกto je veฤ‡ samo po sebi sumnjiva rabota) za koju se ne zna ni kako ni kada je taฤno uลกla u srpski jezik, ali je veoma verovatno da je njeno ubacivanje u ลพivote i ponaลกanje naroda serBskog joลก jedan perfidni pokuลกaj masonsko-vatikansko-soroลกevske zavere protiv Srba, Srpkinja i SrBฤadi ma gde se nalazili u vaseljeni. Sreฤ‡om, bar za sada, nema nauฤnih dokaza da je ta reฤ, odgovornost, na bilo koji naฤin i zaลพivela meฤ‘u Srbima, osim moลพda kod onih petokolonaลกa, narodnh neprijatelja i stranih plaฤ‡enika koji su svakodnevno u dosluhu sa zlobnicima u Vaลกingtonu, Briselu i znaseveฤ‡gde. Za njih se pouzdano zna da svakog jutra pre prve kafe, najmanje dva sata posvete smiลกljanju novih ujdurmi ne bi li napakostili narodu serBskom i da, ako je ikako moguฤ‡e, pritom uniลกte joลก i ฤ‡irilicu i svetosavlje. Neki lingvisti tvrde da su i u okolini prostora na kojima ลพive Srbi, Srpkinje i SrBฤad, isti i sliฤni neprijatelji uloลพili napore da i tamo uvedu tu reฤ, odgovornost, ali โ€“ sreฤ‡om – bez veฤ‡ih uspeha. ล to je, svakako, joลก jedan dokaz o prosvetiteljskoj ulozi naroda nebeskog. ย 

Dosta ลกale, stvar je ozbiljna, a pandemija traje decenijama. Vakcine nema niti ฤ‡e je ikada biti. Lek postoji, ali da bismo ga primenili, moramo oseฤ‡ati obavezu, tj. odgovornost prema samome sebi i svima oko nas. Vrzino kolo? Moraลก imati oseฤ‡anje odgovornosti ne bi li bio odgovoran?

ย  Kao klinac sam bio straลกno prgav i skoro svakoga dana dolazio kuฤ‡i razbaruลกen i pocepane odeฤ‡e. Pitala bi me majka: โ€žล ta bi?โ€œ, a ja bih zareฤ‘ao: te ovaj je bio kriv, te onaj je bio kriv, pa sam, eto, morao da se potuฤem. Nakon par sedmica, majka bi me je u kuhinji (gde bi se drugde vodili ozbiljni razgovori) priupitala: โ€œPa da li je zaista moguฤ‡e da si se deset puta potukao i da je svaki put uvek bio neko drugi kriv? Da li si ti, moลพda, makar jednom bio kriv?โ€ Kao iz topa bih odgovarao: โ€œNisam mama, ฤasna reฤ!โ€ Proลกlo je nekoliko godina dok nisam shvatio, pa joลก nekoliko dok nisam neki nauk izvukao. Pa joลก i viลกe godina dok nauฤeno nisam poฤeo i da primenjujem u ลพivotu. Da nije uvek neko drugi kriv i da moram da preuzmem odgovornost za svoje postupke, bili oni dobri ili ne.

E sad, krivica i odgovornost nisu jedno te isto, mada su veoma sliฤni pojmovi i zajedniฤko im je da bi trebalo da imaju posledice. Pozitivan primer odgovornosti moลพe biti i nagraฤ‘en, a negativan moลพe imati epilog i na sudu, baลก kao ลกto je sluฤaj i sa krivicom ako je zakonom sankcionisana. Ako tih posledica nema, zatajila je neฤija odgovornost. Da stvar nije jednostavna, vidi se i po tome ลกto u pravopisnim i inim reฤnicima na mojim policama nema definicije reฤi odgovornost. Pretraga po internetu najpre vodi do Wikipedije koju izrazito ne volim da koristim kao referencu i, vaistinu, prva definicija na https://sr.wikipedia.org/wiki/Odgovornost vodi na stranputicu i kaลพe: โ€žReฤ โ€žodgovornostโ€ dolazi od reฤi โ€žodgovaratiโ€, to jest โ€žgovoritiโ€, ลกto pretpostavlja da je odgovorna osoba ona koja treba da odgovori na neko prethodno postavljeno pitanjeโ€. No, par redova niลพe nailazimo ipak na suลกtinu: โ€œPojam odgovornosti podrazumeva svestan odnos ฤoveka prema druลกtvenim vrednostima koje poseduje svako druลกtvo i bez kojih ono, kao organizovana ljudska zajednica, ne moลพe postojati.โ€

ย  E sad, kakva je to ljudska zajednica u kojoj mi ลพivimo, kakve su druลกtvene vrednosti i ima li tu uopลกte prostora za odgovornost? I vrapci su do sada nauฤili da u vreme pandemije pravilno noลกenje ispravne maske i razdaljina pomaลพu da zaลกtitimo sebe od drugih, a i druge od sebe. Koliko ste ljudi danas videli bez maske ili sa maskom koja prekriva samo usta ili visi ispod brade? Da li ste poลกtovali dva metra rastojanja u samoposluzi? Da li ste oprali ruke kako treba ฤim ste uลกli u kuฤ‡u? Da li ste odgovorni prema sebi u svojoj pandemijskoj svakodnevici i podjednako vaลพno, da li ste odgovorni prema drugima? Da li ste nekom ko je bio neodgovoran prema vama i โ€œzalepioโ€ se za vas ljubazno skrenuli paลพnju da drลพi razdaljinu ili mu pak prepustili svoje mesto u redu iako dotiฤna osoba pojma nema ลกta je to odgovornost? ย 

A sada malo ลกire, hajde da pogledam svoje dvoriลกte, novinarsko. Neฤ‡u o tabloidima jer rekoh da ฤ‡u o dvoriลกtu, a ne ฤ‘ubriลกtu na kojem leลพe i brojne televizije sa nacionalnom frekvencijom. Da krenem, recimo, od kuฤ‡e u kojoj sam ponikao i zanat ispekao, nekadaลกnjeg RTB-a, a danas RTS-a. Kao javni servis koji se reklamira kao โ€œpravo graฤ‘ana da znaju sveโ€ i ฤiji rad svakog meseca uredno plaฤ‡am, da li me on zaista obaveลกtava o onome ลกto mi oฤi vide, a uลกi ฤuju? Jok vala, uredno izveลกtava onako kako vlast voli da se izveลกtava. Da li postoji regulatorno telo koje bi trebalo da se postara o tome da javni servis zaista zastupa i ลกtiti javni interes, a ne ลพelju vlasti i da poลกtuje svoje zakonom ureฤ‘ene obaveze? Postoji. Radi li taj REM ono ลกto mu je posao? Jok vala. Ko je meฤ‘u ฤlanovima pocrveneo zato ลกto ฤak nisu izglasali ni da se glavni javni promoteri nasilja i vulgarnosti u Srbiji, takozvani โ€œrijaliti programiโ€ ne emituju pre 11 uveฤe? ย 

Postoji li sliฤan javni servis na Kosovu i sliฤno regulatorno telo? Postoji. Da li se neko iz tog tela oglasio povodom nimalo bezazlenih laลพi izreฤenih na javnom servisu RTK o radu nevladine organizacije โ€œAktivโ€ iz Mitrovice koja je od javnog servisa zatraลพila objavljivanje demantija, a od regulatornog tela da se pobrine da se ova zakonska obaveza ispuni? Jok vala. ย  Da li je u Srbiji iko odgovarao za slavljenje i drลพavno uhlebljenje za pravosnaลพno osuฤ‘ene ratne zloฤince? Jok vala.

Da li je neki medij odgovarao zbog toga ลกto ratnim zloฤincima proglaลกava kosovske lidere kojima suฤ‘enje tek predstoji, a u azbuci novinarstva (i prava) piลกe da je lice optuลพeno za zloฤine samo osumnjiฤeno dok se ne stigne do pravosnaลพne presude? Jok vala. Da li se neki kosovski medij zacrveneo zato ลกto je sve โ€žsvojeโ€œ unapred proglasio nevinim? Ne, da ja znam. Da li se iko stidi zbog toga ลกto su svi โ€žnaลกiโ€œ โ€“ ko god da je ovde โ€žmiโ€œ – po definiciji nevini, a svi โ€žnjihoviโ€œ, naravno, krivi?

ย  Da li neko u Srbiji ili na Kosovu pamti premijera, predsednika, ministra, drลพavnog sekretara koji ili koja je rekao/rekla โ€žodgovoran/na samโ€œ za neuspeh ovaj ili onaj? Da se razumemo, nije ovo samo naลกa balkanska prokletinja. Karol Tavris i Eliot Aronson u sjajnoj knjizi โ€žGreลกke su se dogodileโ€œ** konstatuju da je poslednji ameriฤki predsednik koji je javno priznao da je ON pogreลกio, a ne da se โ€žgreลกka dogodilaโ€œ bio Dลพon Kenedi nakon debakla u Zalivu svinja na Kubi. A tome ima viลกe od pola veka.

ย  Odavno tvrdim da bi narodima na Balkanu procvetale ruลพe kada bi onu energiju i koliฤinu vremena koje utroลกe na to da objasne zaลกto neลกto nije (ili kasni, ili je propalo ili je neuspeลกno) usmerili ka tome da se neลกto zavrลกi, da uspe, da ne propadne. Pa umesto da krivimo i odgovornost prebacujemo na nekog drugog, podmetnemo svoja leฤ‘a i sredimo svoje dvoriลกte pre nego ลกto se zagledamo u tuฤ‘e. No, za tako neลกto, valjalo bi da se svako od nas pozabavi najpre svojom, pa onda i kolektivnom odgovornoลกฤ‡u. Pre nego ลกto svoje dvoriลกte uredimo, nemamo nikakvo pravo da zavirujemo u tuฤ‘e.

ย  I kada sam ovaj tekst poฤeo poฤeo citatom iz โ€žZlatnog runaโ€œ, da tako i zavrลกim. ย 

โ€œJesmo li mi Srbi ikada otvoreno i nepristrasno govorili o svojim nacionalnim osobinama, dogovorili se najzad ko smo, ลกta smo, ลกta hoฤ‡emo, ลกta neฤ‡emo, i pokuลกali da iznaฤ‘emo neki operativni kompromis izmeฤ‘u svojih izmiลกljenih vrlina i svojih stvarnih mana, ako ne za ลกkole i proslave, a ono bar za Berzu i Parlament.โ€œ**** (Borislav Pekiฤ‡, โ€œZlatno runoโ€ I tom, Gazda Simeon Njegovan, str. 152, SVJETLOST, Sarajevo, 1990.)
** https://books.google.rs/books/about/Mistakes_Were_Made_but_Not_by_Me_Third_E.html?id=vZkGNIpAsTEC&printsec=frontcover&source=kp_read_button&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false
*** (Borislav Pekiฤ‡, โ€œZlatno runoโ€, I tom, โ€œGlasovi Njegovan Turjaลกkih, str. 86, SVJETLOST, Sarajevo, 1990)

Otvoreni i dinamiฤni prostor za diskusiju, unutar srpske i izmeฤ‘u srpske i ostalih zajednica na Kosovu, uticanje na bolje razumevanje i unapreฤ‘enje pozicije srpske zajednice je cilj projektaย Kosovske fondacije za otvoreno druลกtvo (KFOS)ย „Demokratija, otvorenost i perspektiva srpske zajednice na Kosovu“ โ€“ OPEN. Deo ovog projekta je i ciklus tekstova OP-ED formata koje piลกu upuฤ‡eni u aktuelne druลกtveno-politiฤke teme i procese. Miลกljenja, stavovi i zakljuฤci ili preporuke pripadaju autoru i ne izraลพavaju neophodno stavove Kosovske fondacije za otvoreno druลกtvo, RTV Kim, niti NVO Aktivย ฤiji je doprinos tekst Nenada ล ebeka.

KFOS realizuje ovaj projekat u saradnji i partnerstvu sa devet srpskih NVO i medija sa Kosova:ย Medija centar u ฤŒaglavici,ย Crno beli svet,ย Forum za razvoj i multietniฤku saradnju,ย Nova druลกtvena inicijativa,ย NVO Aktiv,ย Centar za prava manjinskih zajednica,ย Institut za teritorijalni ekonomski razvoj,ย Humani centar Mitrovica,ย RTV Kim.

O autoru

Nenad ล ebek je konsultant za medije i graฤ‘ansko drustvo. Novinarsku karijeru zapoฤeo je u Radio Beogradu a nastavio u BBC-ju gde je radio 17 godina i, izmeฤ‘u ostalog, bio dopisnik sa Balkana i iz Moskve. Od 2002. je 12 godina bio izvrลกni direktor Centra za demokratizaciju i pomirenje u jugoistoฤnoj Evropi (CDRSEE) a potom portparol Saveta za regionalnu saradnju (RCC) u Sarajevu. Vodio je i kancelariju Hajnrih Bel fondacije u Beogradu. Gostujuฤ‡i je predavaฤ na poslediplomskim studijama na Pravnom fakultetu Beฤkog univerziteta.

Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala gorazdevac.com nije dozvoljeno bez navoฤ‘enja izvora. Hvala na poลกtovanju etike novinarske profesije.
Pec
light rain
12.8 ° C
12.8 °
12.8 °
84 %
1.1kmh
100 %
Pet
12 °
Sub
16 °
Ned
15 °
Pon
14 °
Uto
17 °

Najฤitanije

Povezani ฤlanci