Lazarević: Kurtijev poljuljan rejting skočio slanjem specijalaca na Sever

Na Severu su reakcije na dogovor iz Brisela podeljene, ocenila je u Danu uživo na N1 urednica KoSSeva Tatjana Lazarević. Oni koji kritikuju dogovor vide ga kao dalje ustupke srpske vlasti integraciji Severa. Građani koji se ne informišu dalje od prorežimskih medija smatraju s druge strane da neće biti promene u korišćenju KM tablica. Postoje i oni koji kao isključivog krivca nakon krize vide Kurtija. Ima građana čiji je utisak da su ključnu ulogu u dogovoru o brzom uklanjanju barikada i specijalaca odigrali NATO i KFOR, uz američkog predstavnika.

Osim kritika na račun akcije kosovske vlade, za one koji pri tom kritikuju i poteze srpske vlasti, jedan od glavnih utisaka je izjava da je „očuvan mir“.

Kako je Lazarević istakla, naročito se prave paralele između jučerašnje poruke predsednika Aleksandra Vučića da smo sporazumom „sačuvali mir“ i izjave Slobodana Miloševića nakon okončanja NATO bombardovanja 1999. godine, kada je građanima čestitao mir, a nakon toga su Srbi na Kosovu ostali nezaštićeni, odnosno usledili nasilje i pogrom nad Srbima koji su tada ostali na Kosovu i u Metohiji.

„Kada se pravi paralela, onda se ne misli na pogrom, već pre svega u smislu povlačenja poteza koji znače dalje povlačenje srpske države, vlasti i politike“, navela je.

Sa druge strane, značajan broj je onih građana, navodi dalje Lazarević, a pre svega zaposlenih u institucijama koji su prethodnih dana kroz radnu obavezu bili na barikadama, među kojima se pronela informacija, a koju je istakao u više navrata i predsednik Srbije u jučerašnjem govoru – da neće biti skidanja tablica. Za njih je to informacija koju izdvajaju kao glavnu vest.

„To je ono što je Srbima na Severu u ovom trenutku veoma važno. Oni koji se nisu dalje obaveštavali od prorežimskih vesti ostaju u uverenju da će sve ostati isto i da će se voziti i dalje vozila sa srpskim tablicama gradova na Kosovu. Pre svega se misli na tablice KM, izostavljajući onaj drugi deo informacije da će se rešenje tražiti nakon pola godine, kao i izostavljajući onaj drugi informacije samog predsednika Vučića u govoru juče, koji je potvrdio da se u praksi ovakva vozila voze samo na Severu. Ali, kako je on kazao – to nije problem za Srbe na jugu jer već duže vreme oni znaju da ne mogu da voze automobile sa srpskim oznakama gradova na jugu Kosova i da su se preusmerili na ‘KS’ tablice, kako to opet on kaže“, objasnila je.

Takođe, postoje i analitičari sa Severa koji isključivo kritikuju kosovskog premijera, smatrajući da je to njegov gubitak, uz isticanje odluka koje su donete na uštrb interesa srpske zajednice, isključujući pri tom pogled i na same odluke iz Beograda.

Konačno, postoji značajniji deo stanovnika na Severu koji veruju u to da je brzoj deeskalaciji situacije na terenu, odnosno „brzom rešenju“ doprinelo pre svega uključivanje NATO-a/KFOR-a, uz američkog predstavnika u Briselu, pre svega kada je u pitanju aranžman o povlačenju i barikada i policajaca, te da sada preostaje da se sačeka i vidi da li će se dogovor mirno i sprovesti sutra.

Nastavnici se sa barikada vraćaju u škole?

Ukazala je i da ima određenih „čudnih okolnosti“ koji su išli uz ovu krizu, poput te da su roditelji đaka sa Severa Kosova, preko Vajber grupa, dobili obaveštenje da se njihova deca od ponedeljka vraćaju u školske klupe.

Lazarević je podsetila da su škole na Severu Kosova bile jedine u kojima se nastava nije odvijala u učionicama još od početka školske godine, a da je sada ta odluka promenjena, iako su iz KBC Kosovska Mitrovica samo dva dana ranije stigla upozorenja o pogoršanoj epidemiološkoj situaciji.

„Škole na Severu su bile jedine srpske škole a od pre nedelju dana i jedine na teritoriji Koosva u kojima nastava fizički nije započela u učioniama. Ova odluka, ukoliko se ispostavi kao tačna, dolazi samo dva dana nakon što je direktor KBC Kosovska Mitrovica upozorio javnost na pogoršanu epidemiološku situaciju. Upravo se izostanak odlaska dece u škole za ovu nedelju, dakle mimo svih ostalih srpskih škola, direktno pravdao, pogoršanom epidemiološkom situacijom na Severu, a tada je ta odluka doneta dva dana nakon zvaničnog podatka da je u Kosovskoj Mitrovici bilo 8 kovid pozitivnih, dok u srpskim sredinama na celom Kosovu 17“.

Uprkos izostanku zvaničnih potvrda, čak i mogućem demantiju, u Kosovskoj Mitrovici odluka da se učionice i ove nedelje zatovre za đake se povezuje sa potrebom da nastavno i školsko osoblje prethodnih dana bude na barikadama.

Kurti usred kampanje povlači riskantan potez

Na pitanje da li se kriza na Severu može povezati i sa predstojećim lokalnim izborima na Kosovu, Lazarević odgovara potvrdno, naglašavajući da u vreme izbora i predizborne kampanje, gde god, političari izbegavaju da tada „vuku radikalne poteze“.

„Da bi neki političar povukao radikalan potez u kampanji kada su višestruko oprezniji, onda on mora da ima poprilično (jako) uverenje da će nešto iz tako radikalnog poteza dobiti. To se upravo dogodilo sa Aljbinom Kurtijem. Kurti je, prema nezvaničnim saznanjima, barem jednom delu međunarodne zajednice prećutao to da će poslati specijalne policijske snage na Sever, pozivajući se na to da nije u obavezi da obaveštava bilo koga od međunarodnih partnera s obzirom na to da se ne radi o aranžmanu slanja KBS za šta mora da prethodno dobije saglasnost KFOR-a, odnosno NATO-a. To je bio veoma riskantan i radikalan potez, usred kampanje ali usledio je i u trenutku kada je njegov rejting uveliko padao u odnosu na visoku popularnost koju je početno zadobio“, navela je dalje Lazarević.

Razlozi za prethodno opadanje Kurtijeve popularnosti bila je jaka opozicija, sporost u sprovođenju reformi, ali i sve ogoljeniji populistički karakter na poziciji vlasti, kazala je urednica KoSSeva.

„U trenutku kada je povukao riskantan potez, njegova je popularnost skočila, koja je mogla da ostane na tom stepenu pod uslovom da ne dođe do incidenta i nasilja. što je manje-više uspeo da održi do kraja, a sada, naravno treba sačekati i videti način na koji će se ceo ovaj dogovor oko povlačenja snaga i barikada dovršiti“.