Vorgučić o kadriranju na KiM: Dovode ljude koji sa strukom nemaju veze, partija hoće da im se oduži

Foto:Dankos Plus televizija/Youtube/Printscreen

Vlada Srbije je tokom ove godine donosila više kadrovskih rešenja koja se tiču Kosova i Metohije. Reč je o imenovanjima članova i predsednika upravnih i nadzornih odbora srpskih institucija na Kosovu, čak i onih čiji rad od 1999. nije vidljiv za javnost. Više ovih ustanova je tokom godine dobijalo prefiks „privremeni“ ili „u osnivanju“, a najveći broj se ticao imenovanja u „privremenim organima“, pri čemu je primenjeno rotiranje istih osoba iz opštine u opštinu, uključujući i one opštine u kojima skoro pa i da nema srpskog stanovništva.

Kadrove na Kosovu je skoro uvek određivao ili potvrđivao Beograd, ali se tu retko kada vodilo računa o stručnosti, već najpre o partijskoj podobnosti, ocenio je za KoSSev direktor RTV Kim, Isak Vorgučić. Dodaje da je to naročito vidljivo od dolaska SNS-a na vlast, te da u 2021. „dostiže svoj vrhunac“.

Vlada Srbije je u prvoj polovini godine akcenat stavila na imenovanja predsednika upravnih i nadzornih odbora ustanova u nove privremene sazive, ili sazive u osnivanju.

Ujedno je i u drugom šestomesečju ove godine, na sednicama Vlade Srbije donešeno više odluka i izmena o postavljenju i imenovanju kadrova, prevashodno u upravnim i nadzornim odborima, koji su u većini označeni kao „privremeni“, te nekoliko o novim-starim v.d. ili rukovodiocima.

„Očigledno je iz najnovijih imenovanja da vodeća mesta u upravnim odborima dobijaju ljudi koji sa tom strukom nemaju nikakve veze, ali su to svakako poznata imena kojima partija hoće da se na neki način oduži“, smatra Vorgučić.

Dovode se ljudi koji sa strukom nemaju veze, već partija hoće da im se oduži

Od juna meseca do kraja godine ipak se većina odluka ticalo imenovanja u Privremenim opštinskim organima.

Među skoro 50 članova ovih organa u ukupno 23 opštine na Kosovu kojima se ove godine bavila Vlada Srbije, preko 10 imena se spominje više puta. Ista imena se u ovim rešenjima pojavljuju kao rotirajuća i to ne samo sa funkcije na funkciju, već i iz opštine u opštinu. Takođe, u pitanju je više opština u kojima od posle rata živi upadljivo većinski albansko stanovništvo.

Vurgučić podseća da će još malo pa decenija od kako su organi Republike Srbije na Kosovu – privremeni. Starim rukovodstvima je istekao mandat, a izbori za nova nikada nisu raspisani.

Kaže da se demokratsko pravo da građani biraju one koji ih predstavljaju ukinuto time što „republika (tj. partija na vlasti) u intervalima imenuje svoje poslušnike na pozicije na kojima ih očekuju dobra primanja ni za kakav rad“.

„Ovi se pak partiji oduže prilikom svakih narednih izbora organizovano izvodeći ljude na glasanje i nameštajući izbore“, poručio je.

Pošto je boravak u određenom organu „privremen“, kako dodaje Vorgučić, tako je i neophodno da se na upražnjena mesta dovedu „novi – stari“ ljud:

Ocenjuje da su članovi SPS-a „apsolutni ‘pobednici’ ovakvih rokada sa mesta na mesto“.

Kaže da ih na Kosovu „tradicionalno mnogo ima“, a zbog toga što je ova partija deo svih vladajućih koalicija već skoro neprekidno tri decenije.

Na pitanje da prokomentariše ukidanje pojedinih privremenih i upravnih organa, te postavljanje istih, ali „u osnivanju“, Vorgučić kaže da to „zaista ne razume“.

„Ne znam šta su time hteli da postignu, i zbog čega bi organi koji već postoje prelazili u privremene, ili čak organe u osnivanju, osim ako to zaista nisu neki organi koje Beograd planira kao ‘trajne’, kada se te srpske institucije integrišu sa kosovskim“, kazao je.

U svakom slučaju, Vorgučić ocenjuje da je reč o netransparentnom procesu, te da javnost ostaje bez informacija o institucijama koje su namenjene da služe građanima.