Srpska pravoslavna crkva proslavlja Mali Božić sedam dana nakon Hristovog rođenja. Danas je trostruki praznik, jer vernici koji računaju vreme po julijanskom kalendaru obeležavaju i početak Nove godine, a slavi se i Sveti Vasilije Veliki.
Naš narod danas primenjuje rituale koji su povezani sa Badnjim danom i Božićem, kaže za Radio Kontakt Plus teolog Mirjana Dikić.
„Srbi nastavljaju sa običajima i tradicijom koji su započeti tokom 6. i 7. januara. Ponovo se nalaže badnjak, dolazi polaznik ili položajnik, svečarska je atmosfera…“, objašnjava Dikićeva.
Na Mali Božić, porodica je u fokusu, naglašava naša sagovornica. Neizostavni deo božićne trpeze jeste česnica ili obredni kolač, ali i razne vrste pita.
„U česnice i pite stavljaju se znamenja, koja su simbolika porodičnih vrednosti – zrna žita ili kukuruza, novčići… Porodične vrednosti su u fokusu, kako bismo se Bogu odužili na neki način, prineli mu svoj dar, molili ga zdravlje, bogatstvo, porod i napredak“, dodaje Dikićeva.
Vasiljevdan je praznik Srpske pravoslavne crkve, posvećen Svetom Vasiliju Velikom, arhiepiskopu Cezareje, koje se slavi 14. januara.
Sačuvana su mnoga njegova dela kao i liturgija, koja se služi deset puta godišnje.
U Srba slavi se kao krsna slava, kod Grka i Rusa kao imendan.
Naša sagovornica otkriva da za današnji praznik domaćice pripremaju takozvane vasilice – slane ili slatke, koje su dobile ime po pomenutom svetitelju.
Drugi naziv za slane vasilice je i proja, s tim što se ona za ovu prilika ukrašava na specijalan način.
Slatke vasilice se pripremaju od kiselog ili lisnatog testa, a prelivaju se medom.
Valja pomenuti, poručuje na kraju razgovora Dikićeva, da se danas obeležava i Obrezanje Isusa Hrista, koje je „praslika krštenja“ – ritual prisutan u našem narodu i dan danas.