Nedostaci u primeni Zakona o upotrebi jezika na Kosovu

Igor Marković (Foto: Radio Mitrovica sever)

Koji su nedostaci u primeni Zakona o upoptrebi jezika na Kosovu i šta raditi u smislu rešavanja postejećih problema, bila je tema na koju smo razgovarali sa Igorom Markovićem višim istraživačem u NGO Aktiv u Severnoj Mitrovici.

Naš sagovornik navodi da na Kosovu po ustavu i po zakonu o upotrebi jezika albanski i srpski jezik su u ravnopravnoj upotrebi, tako da ni jedan od tih jezika nema primat već imaju podjednak tretman, ali je primena zakona o upotrebi jezika jako slaba. Prevodi zakona, administrativnih uputstava, materijala koje publikuju javne institucije su jako loši i što je još češće činjenica je da prevodi u mnogim slučajevima odsustvuju i u tom smislu ideja ovog javnog Foruma je da sada već skoro 15 ili 16 godina nakon usvajanja zakona o upotrebi jezika odradimo jednu vrstu procene trenutnog stanja, i da na neki način  suprotstavimo argumente lokalnih i centralnih institucija sa argumentima predstavnika nevladinog sektora koji zapravo prate poštovanje ovog zakona u praksi i da vidimo da li zapravo postoji neka vrsta manevarskom prostora za poboljšanje.

“Postoje mnogi problemi prilikom primene zakon o upotrebi jezika, oni nisu uvek naravno krivica institucije ali nažalost u velikoj većini jesu. Postoje neki objektivni fakti koji prosto sprečavaju potpuno upotrebu zakon o upotrebi jezika jer nedostaju kvalitetni prevodioci.

Upotreba srpskog jezika nije isključiovo u vezi sa Srbima na Kosovu, već taj zakon utiče i na ostale zajednice koje u institucijama koriste srpski jezik ukoliko ne poznaju albanski. To su svakako Goranci, Bošnjačka, deo Romske zajednice, Crnogorc i Hrvati”.

“Na forumu, tokom rasprave se videlo da pogotovo predstavnici nevladinog sektora imaju niz konkretnih i ključnih preporuka koje bi i na kratke i na duže staze zapravo ispravile brojne nedostatke koji postoje prilikom primene zakona o upotrebi jezika. Jedna od tih ideja, recimo koja je zanimljiva jeste izrada rečnika toponima obzirom da još uvek ne postoji standardizovana lista dvojezičnih naziva naseljenih mesta na Kosovu. Takođe učesnici su naglasili da je neophodno da prevodioci koji trenutno rade u institucijama budu dodatno obučavani kako bi kvalitetnije obavljali svoj rad, i ono što je najvažnije i što je zapravo neophodno a to je formiranje jedne vrste organa koji bi zapravo vršio monitoring ne samo kvaliteta prevoda, odnosno sadržaja materijala na srpskom jeziku već koji bi takođe učestvovao u odabiru prevodioca, obzirom na činjenicu da je kvalitet prevoda jako loš”, ističe Marković.

Marković kaže da u tom smislu, odsustvo kontrole dovodi do banalnih grešaka u prevodu a kao primer navodi objavu Ministarstva poljoprivrede o uputstvima u šumarstvu i pošumljavanju teladi, što je  jedan od najboljih primera kako zapravo stvari funkcionišu na Kosovu.

Ono što su takođe građani naglasili tokom održanog Foruma jeste da je neophodno da predstavnici Srba u kosovskim institucijama zapravo budu aktivniji i glasniji u smislu da vrše jači pritiska da se takva dosadašnje loša praksa izmeni, navodi Marković i dodaje:

“Ukoliko u lokalnoj samoupravi, javnim institucijama ili javnim preduzećima postoji osoba koja je zaposlena da materijal prevodi sa albanskog na srpski a to se ne radi to znači da nešto ne funkcioniše kako treba, a rezultat toga je da brojni sajtovi javnih preduzeća nemaju sadržaj na srpskom jeziku, nemaju ni ni proceduralna pravila koja bi trebalo da budu u svakom javnom preduzeću dostupna na svim jezicima, što je protivno zakonu i kažnjivo.

Ono što želim da naglasim jeste da u celokupnom ovom procesu monitoringa jako važno ulogu igra kancelarija poverenika za jezike. Međutim ono što jeste problematično je to da zakonska osnova ne daje dovoljno mehanizama toj instituciji da zapravo kažnjava oni institucije koje ne poštuje zakon o upotrebi jezika.

Dakle postoji procedura prilikom koje svaki građanin može da prijavi ili odsustvo prevoda ili nekvalitetan prevod a ta žalba ide kancelariji poverenika za jezike, ta institucija reaguje i šalje dopis dotičnoj institucije, međutim ono što jeste problematično kao što sam rekao je da ingerencije te instituacije su ograničene i ona kasnije ne može ne samo da prati šta se desilo sa reakcijom institucije koja je kršila zakon o upotrebi jezika već nema ni mehanizme kako bi te institucije bile kažnjene za lošu praksu“, ističe Igor Marković.

Javno forum o primeni zaknodavstva o upotrebi jezika odrganizovali su NGO Aktiv, ArtPolis i Fond za Humanitarno Pravo, a podržan je od strane EU.