Kako su danas prenele Večernije Novosti, predsednik Srbije Aleksandar Vučić izdao je naredbu (ova sekvenca nadležnosti nije preciznije pojašnjena) da: MiG-ovi 29 krenu u „akciju potrage za neprijateljskim bespilotnim letelicama koje su uočene iznad Merdara i okolini Raške, kada su osmatrali kasarne i položaje Vojske Srbije“.
Kako Novosti saznaju, predsednik se na ovaj korak odlučio posle incidenta koji se desio na području iznad Merdara i u okolini Raške, kada su nepoznati dronovi osmatrali kasarne i položaje Vojske Srbije.
U cilju sprečavanja daljih neprijateljskih aktivnosti podignuti su srpski „migovi 29“ u akciji praćenja i eventualnog napada na neprijateljske letelice. Nedugo zatim, uočeni objekti napustili su vazdušni prostor centralne Srbije, a da to nisu učinili, bili bi uništeni jer je vrhovni komandant izdao naređenje da se odmah dejstvuje protivvazduhoplovnim oruđem. – navodi se u prvoj vesti.
Novosti se onda, iz nepoznatog razloga, prilično neozbiljno nose sa verovatno ozbiljnom situacijom i objavljuju snimak poletanja pomenutih MiG-ova koji su, navodno, krenuli u „akciju potrage za neprijateljskim dronovima“. Ili snimak nije nastao danas ili je RV i PVO Vojske Srbije poslalo dva (kako se na snimku jasno vidi) potpuno nenaoružana aviona koja najverovatnije nisu bili u borbenom dežurstvu budući da je jedan od njih dvosed namenjen prevashodno za obuku, navodi Tango Six sajt specijalizovan za avijaciju.
Šta se dogodilo i mogu li MiG-ovi obarati „dronove“?
Za razliku od Večernjih Novosti, nemamo pojma šta se dogodilo.
Možemo postaviti neke elemente navodnog dešavanja u kontekst i to uraditi mnogo zrelije i nehisteričnije od nekada kredibilnog medija.
Kako je Tango Six ranije pisao, aktivnosti Vojske Srbije prethodnog meseca upravo su bile ciljane kao preventivna demonstracija sasvim realnoj mogućnosti zaoštravanja bezbednosne situacije u južnoj srpskoj pokrajni. Dok su se ranije medijski prikazi promovisali kao „vežbe“, u avgustu, septembru i oktobru Vojska Srbije je zaista bila na većem stepenu budnosti i činjenica da su manevri, nazvani „Manevri 2022“, bili izvedeni bez prisustva kamera dalo im je, objektivno gledano, preko potrebni kredibilitet.
Da je aktivnost u segmentu dronova interesantna na jugu države mogli smo naslutiti iz incidenta krajem septembra. Godinama ranije bilo je nekoliko događaja vezanih za vojne bespilotne letelice o kojima su izvestili mejnstrim mediji. Tako je bespilotna letelica Hrvatske Vojske, odnosno njenog kontigenta u okviru KFOR-a, Skylark 1 pala u martu ove godine (i to u nečije dvorište). Kosovo je, pored dronova za civilne potrebe nadzora infrastrukture, kako je Tango Six preneo u januaru izrazilo želju za nabvaku ozbiljnijih bespilotnih sistema ali, kako smo tada analizirali, postoje određene nelogićnosti vezane za tu potencijalnu nabavku i nije poznato da li je ona reazlizovana.
Budući da večeras nemamo informacije o tome šta se zaista dogodilo i koja platforma je korišćena za osmatranje položaja Vojske Srbije možemo se osvrnuti na neshvatljivo preterivanje Večernjih Novosti. Efikasna upotreba lovačkih aviona MiG-29 (koji su odnedavno dramatično sposobniji) protiv ciljeva koji su sporiji od 200 km/č u najmanju ruku je upitna. Čak i sa modernizovanim radarom 29-ki, pitanje je da li bi one mogle da dejstvuju radarski vođenim raketama na toliko spore ciljeve.
Eventualno suočavanje u bližoj manevarskoj vazdušnoj borbi zavisi od gabarita bespilotnog cilja i njegovog uočavanja od strane lovaca koji bi onda eventualno imali opciju upotrebe IC vođenih raketa R-60 ili R-73. Jedina realna mogućnost upotrebe lovca kategorije MiG-29 bio bi top pod uslovom da je cilj dovoljno uočljiv.
Poletati protiv bilo kog potencijalnog cilja u misijama nadzora vazdušnog prostora bez i jedne jedine rakete, kako to Večernje Novosti tvrde, svakako je protivno uobičajenim procedurama, u najmanju ruku zbog samozaštite lovačkog para. Vođa i može biti određen da dejstvuje samo topom ali bi pratilac morao da bude naoružan raketama radi zaštite obe letelice od drugih eventualnih opasnosti.
Bitno je naglasiti da su Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije više puta posebno isticali kroz svoje PR kanale da između oružanih snaga Srbije i KFOR-a postoji adekvatna komunikacija upravo zbog ovakvih potencijalnih incidenata.

RV i PVO Vojske Srbije bi svakako imalo bolje opcije uništenja gotovo bilo koje bespilotne letelice koja bi doletela sa Kosova i Metohije. Budući da NATO nema stalno bazirane lovačke kapacitete direktno potčinjene misiji KFOR-a na samom Kosovu i Metohiji, korišćenje desantno-jurišnih helikoptera Mi-35M koji su bazirani u Kraljevu bilo bi praktičnije rešenje za dejstvo po ciljevima manjeg gabarita. Ruska vojska, na primer, upravo koristi ove tipove helikoptera za ovakve zadatke.
PVO kapaciteti Vojske Srbije spadaju u najozbiljnije u regionu i pored portabl sistema Igla i Strela, tu su Pancir S1 i sistem PASARS sa novouvedenim raketama Mistral 3 protiv kojih gotovo ni jedan cilj pretpostavljenih gabarita i namene ne bi preživeo. Ovi kapaciteti sasvim sigurno su već locirani na jugu Srbije i njihova upotreba je svakako praktičnija nego podizanje MiG-ova iz Beograda.




