Glavna briga Srba na severu Kosova nakon izlaska iz kosovskih institucija je ko će ispuniti bezbednosni vakuum, kazala je za Kim Milica Andrić Rakić iz Nove društvene inicijative (NSI). Profesor i politički analitičar Nedžmedin Spahiju (Spahiu) očekuje dalju eskalaciju krize na severu.
Atmosfera u Severnoj Mitrovici nakon izlaska Srba iz kosovskih institucija je neočekivano mirna, rekla je Milica Andrić Rakić.
„Ne izgleda da se mnogo toga promenilo, a suštinski se sve promenilo. Jedina stvar koja je upadljiva, to je da nema policije na ulicama. Možete da primetite radnike komunalnog preduzeća koji čiste grad, sve usluge za sada fukcionišu. Kako će biti u opštinama, sudovima, to za sada nije jasno, ali je generalno mirno. Mitrovica danas slavi slavu i upravo su završene litije. Sve izgleda vrlo normalno“, kazala je ona.
Bezbednost na severu Kosova je sada ključna stvar, smatra Andrić Rakić, ali se postavlja pitanje ko će voditi računa o tome.
„Trenutno u pojedinim policijskim stanicama gde je bilo radnika iz albanske zajednice koji su tu i ostali, dežura po neko od njih. Međutim, zaista nije ni njima svejedno, i oni su uplašeni za sopstvenu bezbednost, nije da oni mogu da obezbede bezbednost drugima. Tako da je to jedna vrlo tužna slika ali, nažalost, očekivana. Mesecima se podizala tenzija, mesecima se na zahteve srpske zajednice odgovaralo sa ’ne’ i činilo se da je ovakav scenario bio neizbežan“.
Glavna preokupacija građana je, prema njenim rečima, hoće li i ko ispuniti bezbednosni vakuum.
„Hoće li to biti međunarodna zajednica, odnosno ono o čemu se uveliko govori, KFOR i EULEKS ili albanski policajci koji će biti razmešteni iz drugih policijskih uprava. Mislim da to nije ni dugoročno, ni efikasno rešenje ili će, nešto slično periodu nakon rata, to biti neformale grupe. Tada su to bili pripadnici srpskog MUP-a u civilu jer nisu mogli da budu u uniformama, po rezoluciji 1244, ali su svi znali da su to oni i da su primarno odgovorni za bezbednost. To su tri opcije sa kojima se sada suočavamo za ispunjavanje tog bezbednosnog vakuma“, rekla je Andrić Rakić.
Ona je dodala da je poslednjih meseci i godina ignorisano mnogo tehničkih problema.
„Prosto se taj objektiv dijaloga izdigao iz tehničkih pitanja, na to veliko pitanje kako će se urediti odnosi. Mi, u međuvremenu, nismo imali verifikaciju diploma, taj proces nije fukcionisao. Nisu dozvoljavani izbori, puna mogućnost ostvarivanja jedine zdravstvene zaštite koju imamo dok se nešto drugo ne dogovori. Čitav niz praktičnih problema koji su mnogo zakomplikovali život građana kojima se niko nije bavio upravo zato jer se dijalog posmatrao sa tog višeg političkog apsekta odnosa Beograda i Prištine, a ne praktičnog života ljudi na terenu. Rezultat je ovo“, kazala je Andrić Rakić za Kim i dodala:
„Meni je jako žao da vidim da dobar deo albanske javnosti odbija da poveruje da je ovo autonomna odluka građana na severu Kosova. Svakako da ima mnogo nesigurnosti sa ovom odlukom, ali ovo jeste nešto što je zajednica tražila jako dugo od svojih političkih predstavnika, koji pak za to nisu imali dozvolu od Beograda. Ovde se ne radi o postupku koji je nastao pod pritiskom Beograda, već o postupku koji je Beograd, napokon, odobrio“, zaključila je ona.
Profesor i politički analitičar Nedžmedin Spahiju je rekao za Kim da je nakon izlaska Srba iz kosovskih institucija atmosfera u Južnoj Mitrovici tmurna.
„To je, zapravo, ratni čin i u slučaju da ova situacija nije dogovorena između predsednika Vučića i premijera Kurtija da zaoštravaju situaciju kako bi na kraju potpisali kompromis i rekli: ’Eto, spasili smo zemlju od rata i svi smo srećni’, mi sigurno idemo ka ratu. Ovo su postupci koji vode direktno u ratne sukobe i zato je to jako loše, jer u ratu nema pobednika. Zapravo, uvek ima gubitnika, samo neko gubi više, a neko manje. Onaj koji gubi manje se zove pobednik, a onaj koji gubi više se zove gubitnik“, kazao je Spahiu.
On očekuje dalju eskalaciju problema na severu Kosova.
„Idemo prema tom činu i to je jako žalosno“, dodao je.
Spahiju smatra da se produžetak roka za preregistraciju vozila na RKS tablice zahteva jer Vlada Kosova nije bila u stanju da zaštiti građane koji su svoje tablice zamenili za RKS, pa su im potom zapaljeni automobili.
„Od svih tih slučajeva, mi ne znamo da li je jedan kriminalac uhapšen zbog toga što je zapalio nekom drugom auto. Vlada Kosova nije čak dala ni odštetu ljudima kojima su zapaljeni automobili ili kupila auto u znak podrške. Jedan automobil za jednu porodicu na Kosovu, bilo srpsku ili albansku znači puno. Morate podizati kredit kako bi kupili auto, velika je šteta da ti ga neko zapali. Nisi bio u stanju da nadoknadiš, uhapsiš kriminalce, a s druge strane tražiš da građani odgovaraju tvom pozivu. To nije fer i zbog toga su Amerikanci tražili produžetak roka“, zaključio je Spahiu.
Podsetimo, ministar unutrašnjih poslova Kosova Dželjalj Svećlja juče je naveo da je Vlada Kosova donela zakonitu odluku u vezi sa tablicama koja je na snazi i da će od 21. novembra krenuti sa uručivanjem kazni od 150 evra onima koji koriste tablice gradova sa Kosova koje su izdale izmeštene uprave MUP-a Srbije. Nije precizirao ko će ih uručivati građanima. Kosovski premijer Aljbin Kurti je na zajedničkoj konferenciji sa Svećljom kazao da je od 1. novembra građanima uručeno preko 800 opomena u vezi sa preregistracijom na RKS