Ristuća: Specijalna policija ima pravo da bude na Severu ali nema poverenja i saradnje sa stanovništvom

KFOR je u potpunosti posvećen sprovođenju svog mandata i miru i stabilnosti u interesu svih naroda na Kosovu. Upravo je to bio razlog da se Srbiji ne dozvoli povratak dela vojnog i policijskog osoblja na Kosovo. Pismo je pažljivo i ozbiljno analizirano, ali je odgovor nakon nepunih mesec dana bio negativan upravo zbog garancija koje je KFOR preneo svojim srpskim kolegama. Inače, KFOR ima dobre odnose sa Srbijom i odličnu saradnju sa načelnikom generalštaba, generalom Milanom Mojsilovićem, a do sada nije zabeležen nijedan incident sa srpskom vojskom oko administrativne linije.

Komandant KFOR-a Anđelo Mikele Ristuća u intervjuu za KoSSev kaže da nema ničeg na šta bi mogao da se požali kada je u pitanju saradnja sa Vojskom Srbije i da je NATO partner u misiji mira sa Srbijom.

„Imamo dobre odnose kada je u pitanju primena tehničkih sporazuma, ali i integralni deo Rezolucije 12 44 Saveta Bezbednosti UN – naša zajednička komisija za primenu, sa našim zajedničkim kolegama stvarno dobro funkcioniše. Nismo zabeležili bilo kakav incident duž administrativne pogranične linije. Nikad na Srbiju nisam gledao na takav način“, kazao je italijanski general.

Na pitanje da li je zahtev koji mu je srpska premijerka uputila sredinom decembra bio „vruć krompir“ u rukama, ili pak „vic“, italijanski general je odgovorio da je on pismo shvatio ozbiljno, jer ono to zaslužuje, zato što je u njemu premijerka izrazila zabrinutost „svoje države“.

„Ovde sam raspoređen ne kako bih se bavio ‘vrućim krompirima’, niti kako bih se šalio. Sve shvatam ozbiljno. Premijerka mi je poslala pismo, u kojem je izrazila zabrinutost svoje države i poslala zahtev. Dakle, moje osoblje i ja smo analizirali to pismo. I ja sam odgovorio, jednostavno uveravajući je da je KFOR u potpunosti posvećen sprovođenju našeg mandata i u potpunosti je posvećen svom radu na miru i stabilnosti u ovom području u interesu svih naroda na Kosovu. Zato je zahtev odbijen, zbog ovih garancija. Veoma ozbiljno smo ga shvatili, kao što to i zaslužuje“.

KFOR nema dokaz o prisustvu Vagnera na Kosovu

Danas je godišnjica od početka rata u Ukrajini, a jedna od najžešćih kritika kosovskih zvaničnika za ovih godinu dana je „kancerogeni uticaj“ Rusije „preko svog satelita Srbije“ na Kosovo, a poslednjih meseci posebno o navodnom prisustvu paramilitarne grupe „Vagner“.

Ristuća je potvrdio da KFOR nema nikakve dokaze o prisustvu grupe Vagner na Kosovu, niti da bi Rusija mogla napasti Kosovo, preko svog „satelita“ Srbije, kako to ističu kosovski zvaničnici na čelu sa kosovskim premijerom.

„Za sada nemamo nikakve dokaze o tome. Biću precizniji, svi događaji na području koji su se dogodili u poslednjih par meseci, nedelja, više su povezani sa unutrašnjom dinamikom nego sa spoljašnjih uticajem“, kazao je Ristuća.

Na Severu opasan vakuum nakon izlaska Srba iz kosovskih institucija, KFOR povećao prisustvo

Ristuća trenutnu situaciju ocenjuje kao osetljivu i promenljivu, ali ipak mirnu i znatno bolju nego što je bila u decembru.

„Možemo reći da je situacija sada mnogo bolja nego što je bila u decembru. Međutim, postoji veći broji pitanja koja nas zabrinjavaju, kao što je, na primer, opasan vakuum koji je stvoren na Severu nakon što su Srbi sa Kosova dali ostavke u institucijama. Ovaj vakuum je veoma opasan, naročito sa bezbednosne tačke gledišta“, kazao je, dodajući da kod stanovništva koje se oseća „izuzetno uznemireno i nesigurno“, još uvek postoji „previše tenzija“.

Upravo je to razlog što je KFOR još od jula prošle godine povećao prisustvo na Severu. Time su, kaže, komandant stanovništvu poslata poruka da su oni prisutni na terenu.

Kao najveću zabrinutost KFOR-a trenutno vidi upravo vakuum koji je nastao izlaskom Srba iz institucija. Ristuća navodi da oni treba što pre da se vrate u institucije i da je dijalog najefikasniji način rešavanja problema. U tom svetlu i pozdravlja predstojeći susret Vučić-Kurti, koji je zakazan za ponedeljak.

Beograd i Priština ne pokazuju da žele rešenje dobitno za obe strane, već zgoditak na račun drugog

Italijanskom generalu jedna od najtežih stvari na novoj dužnosti je kako da pomogne u izgradnji obostranog poverenja i kako da srpske i kosovske lidere ubedi da „izazove pretvore u šanse“. Umesto toga, video je jednostrane poteze koji su u pitanje doveli čak i prethodne uspešne priče.

„Jer oni ne poseduju sposobnost da iskoriste postignuća, a postignuti su neki zaista sjajni rezultati. To je najteža stvar sa kojom se ja ovde suočavam“.

Kaže da je okruženje zasićeno operacijama i da to stvara pritisak, koji je veoma opasan jer podrazumeva uzajamno reagovanje strana i to ne zarad rešenja koje je obostrano korisno, već onog koje podrazumeva gubitak za jednu stranu i dobitak za drugu.

„Pritisak koji dolazi od pristupa obe strane koje su uključene – Srbije i Kosova, zasnovan je na bazičnom principu akcija-reakcija-kontra reakcija, a koji je veoma opasan. Obe strane ne pokazuju da žele rešenje koje je dobitno i za jednu i za drugu stranu, već rešenje u vidu igre nulta sume“, ovako je opisao krize koje su se nastavljale jedna na drugu još od oktobra 2021.

Svaka kriza, dodaje Ristuća, zahtevala je više energije od strane međunarodne zajednice, te KFOR-a, kako bi se stvorili uslovi da se obe strane vrate za sto i da nastave pregovore, kako bi pronašle rešenje.

„Zato, vratite se za sto, vratite se pregovorima. Sedite i onda započnite ozbiljan rad na tome kako biste postigli miran sporazum i zajedničko rešenje“, poručuje general.

KBS ne mogu na Sever, ali specijalne policijske jedinice mogu

I dok je i danas ponovio da Kosovske bezbednosne snage ne mogu da dođu na Sever bez njegovog odobrenja, te da one nisu do sada ni jednom takav zahtev ni uputile, Ristuća je istovremeno ukazao na to da dozvola specijalnim policijskim snagama nije potrebna da bi boravile na Severu, podsetivši i na dogovor u Briselu.

„Srbija je potpisala i jasno definisala Kosovsku policiju kao jedinu nadležnu za sprovođenje zakona i policijskih zadataka. Bez obzira na vrste policije, kako je policija organizovana, koje god da su one – ROSU jedinice, specijalne jedinice, one su zadužene za borbu protiv kriminala, organizovanih kriminalnih grupa. Za Kosovsku policiju ne postoje nikakva ograničenja kada je u pitanju sprovođenje ovakvih zadataka po celom Kosovu“, kazao je Ristuća.

Na pitanje da li je za KFOR u redu izgradnja baza specijalnih jedinica kosovske policije na Severu, Ristuća je kazao da on razume kada kosovske vlasti iskažu zabrinutost za pitanje organizovanih kriminalnih grupa, i to u situaciji nakon izlaska policajaca iz službe, ali da je za tako nešto potrebna saradnja sa stanovništvom, koja izostaje usled nedostatka poverenja.

„Neko mora da vodi računa o kriminalu, a u interesu građana. Dakle, pravi problem leži u prihvatanju Kosovske policije od strane građana, naročito u ovoj situaciji. I opet se vraćamo na to da ključni problem leži u nepoverenju“.

Nema baza KBS na Severu

Komandant KFOR-a negira navode koji postoje na Severu o tome da policijske baze niču da bi bile „vojne kasarne“.

„To su baze Kosovske policije – ne vojne baze. Imamo jasne dokaze da su tamo su raspoređeni samo kosovski policajci. To je jasno. To nisu vojne baze. Sigurno“, kazao je.

Ipak, Ristuća je primetio i pozitivne signale, a to je da su i Beograd i Priština unekoliko konstruktivniji, makar kada su u pitanju očekivanja od sastanka dvojice lidera u ponedeljak.

„Dijalog je jedino sredstvo za rešavanje otvorenih pitanja“, poručio je komandant KFOR-a u razgovoru za KoSSev.