Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) predstavio je analizu pulsa javnosti „Istraživanje dinamike siromaštva u domaćinstvima u uslovima inflacije“. Njen cilj je bila procena stepena do kojeg je inflacija uticala na ekonomsko blagostanje ljudi na Kosovu, a rezultati pokazuju nalazi da su rashodi za osnovne potrebe, uključujući namirnice, prevoz, račune za komunalije, zdravstvo, stanarinu i obrazovanje, porasli u poslednje tri uzastopne godine.
Analiza je sprovedena putem anketa u 1.500 domaćinstava, kao i kancelarijskim istraživanjem.
Dok je 2021. godine 38,8% domaćinstava trošilo 200 evra ili više na namirnice, a to je poraslo na 47,8% u 2022. i na 59,5% u 2023. godini, pokazuju rezultati.
Na osnovu podataka o prihodima i liniji siromaštva od 1,85 evra po osobi dnevno (izveštaj EBRD-a: Izazovi i mogućnosti za privatne investicije 2022), predviđa se da će stopa siromaštva u 2023. biti 16%. Između 2021. i 2023. godine oko 10% domaćinstava je bilo znatno siromašno.
Inflacija je uticala na mentalno i socijalno blagostanje pa je uzrokovala poremećaje u rutinskim aktivnostima i povećan stres. To je dovelo do nižeg kvaliteta života, a 46% ispitanika je izjavilo da im se stres i anksioznost povećavaju zbog povećanja cena.
Prilagođavanju potrošačkih navika ili budžeta radi odgovora na veće cene u prošloj godini je moralo da pribegne čak 69,2% ispitanika.
Ogromna većina stanovnika Kosova je izjavila da je zabrinuta zbog promena cena. Udeo je najveći među zajednicama Roma, Aškalija i Egipćana (94,1% u poređenju sa 91,7% Albanaca i 92,2% Srba).
Što se tiče etničke pripadnosti, zajednica kosovskih Albanaca je uglavnom zaposlena u aktivnostima vezanim za proizvodnju (16,4%), a zatim u građevinarstvu (13,3%). Srbi na Kosovu su uglavnom zaposleni u proizvodnim delatnostima (22%), zatim u transportu i komunikacijama (13,9%). Što se tiče zajednica Roma, Aškalija i Egipćana, najviše su zaposleni u industriji – građevinarstvo (16,2%), a zatim tekstil/odeća (14,5%).
Prema polu, muškarci su češće bili zaposleni u proizvodnoj industriji (19,1%), a žene u trgovini na malo (21,4%).
Ukupna stopa zaposlenosti je neznatno poboljšana, sa 34,2% zaposlenih u periodu maj-jun 2023. u poređenju sa 33,7% prethodne godine. Samozapošljavanje je takođe blago poraslo, što ukazuje na rast preduzetničkih aktivnosti.
Broj nezaposlenih osoba koje aktivno traže posao se smanjio, što ukazuje na vrlo blago poboljšanje tržišta rada, dok je broj onih koji su nezaposleni a ne traže aktivno zaposlenje, opao.