VESTIKako vidim tvoju slobodu kretanja?

Kako vidim tvoju slobodu kretanja?

Piลกe: Jelena L. Petkoviฤ‡

Ulazakย Srbije na ลกengensku belu listu 2009.ย godine u Beograduย doฤekan uz slavlje i olakลกanje.ย To je znaฤilo slobodu kretanjaย kroz Evropu,ย kraj noฤ‡nim morama odย viลกeฤasovnih redova iย maltretiranja naย pragovimaย konzulataย –ย da se graฤ‘ani koji imaju srpski pasoลก konaฤno osete kaoย –ย ljudi.

Dokย su politiฤari pobedonosno mahali odlukom koja je stigla na kraju dugog ispunjavanja ฤuvene โ€œmape putaโ€,ย malo ko jeย u tom entuzijazmuย zapazio prostu ฤinjenicuย bez viza i dalje neฤ‡e moฤ‡i da putuju graฤ‘ani koji imajuย pasoลกe Srbije, a ลพive na Kosovu.

Mediji suย tu temu slabo stavljali u fokus, pa i danas, 13 godina kasnije, ako napravite anketuย Knez Mihailovom, pitanjeย da li bi iko znao da postoje srpski pasoลกe koje izdaje Koordinaciona uprava i da su to putne isprave saย drugaฤijim viznim statusom.

Od tada do sada, taj poniลพavajuฤ‡i vizni pakao, jednakoย vaลพi i zaย sve na Kosovu, Albance kao i zaย Srbe, i sa koordinacionim srpskim i sa kosovskim pasoลกem. Razlika je u tome, ลกto saย kosovskim pasoลกemย u Priลกtini bar znate gde moลพete da traลพite i dobijeteย vizu, sa koordinacionim srpskimย – ambasade ne znaju ลกta bi sa vama. Iskustva su razna, od toga da vas u ambasadi ohrabre da izvadite kosovski posoลก do toga da slaลพu ramenima ili vas po vizu ลกalju za Beograd ili Skoplje.

Kakoย su srpski pasoลกi te 2010. godine uลกli u โ€œEvropu bez granicaโ€,ย politฤari u Priลกtini su poฤeli daย obeฤ‡avaju, aย mediji na albanskom jeziku da spekuliลกu, kada i kako bi trebaloย da ta prilika stigne i do kosovskih.

Tadaลกnjiย dnevni listย โ€œZeriโ€ davao je najoptimistiฤnije prognoze.ย Dok su njihove drลพave blokirale proces,ย strani ambasadoriย u Priลกtiniย koje su citirali i te kako su umeli da โ€œnamignuโ€ praznim obeฤ‡anjima sa oฤiglednim ciljem da zadrลพe โ€œdobre privilegijeโ€ svog diplomatskog boravka.

Bez obzira na medijske naslove, diplomate i politiฤare, oni koji ลพive naย Balkanuย odliฤno znaju koliko su odย ลพivota izgubiliย na opasne i jezivo muฤne trgovineย laลพnim oฤekivanjima i nadom, pa je traลพnja za srpskim pasoลกima, onima bez vize, dostigla nikad viฤ‘ene razmere.

Mediji su bili puni natpisa o kosovskim Albancima koji kupuju stanove ili se prijavljuju na adrese u Niลกu kako bi doลกli do srpskog bezviznog pasoลกa.

Iz tog vremena,ย seฤ‡am se razgovara sa tadaลกnjim ambasadorom Velike Britanije, Endijem Sparksom, koji mi je na pitanje o tome kada bi bezvizni reลพim mogao da stigne u Priลกtinu rekao โ€œnemoj da me citiraลก, ali za deset godina, a moลพda ni tadaโ€.ย Ispostaviฤ‡e se da je ova prognoza taฤna, ali ne zbog Britanaca, koji i nisu deo ล engenske saradnje, veฤ‡ zbog drลพava poput Francuske, Belgije i Holandije koje su bile najteลพe u davanju โ€œzelenog svetlaโ€, ali i drugih.

U samom finiลกu, kada se broji sitno do kosovskog pasoลกa bez vize,ย Evropska komisijaย se setila da i graฤ‘aniย ย kojima i dalje izdajeย pasoลกe Koordinaciona uprava MUP-a Republike Srbijeย imaju pravo na miris Evrope.

Tragiฤno,ย u rekordnom roku – ฤak 21 organizacija civilnog druลกtvaย kosovskih Albanacaย na Kosovu, otpisalo jeย evropskoj komesarki za unutraลกnje poslove Ilvi Johansonย zahtevajuฤ‡i da seย predlog povuฤe.

Tvrde to ฤ‡e โ€žozbiljno osporiti napredak u integraciji srpskih graฤ‘ana na Kosovu kroz obezbeฤ‘ivanje kosovskih dokumenataโ€ i โ€œohrabriti i podstaฤ‡i kriminalne strukture koje deluju u severnom delu Kosova da nastave sa pretnjama i zastraลกivanjem srpskih graฤ‘ana Kosova koji nameravaju da se integriลกu u druลกtveni i politiฤki ลพivot zemlje.โ€

Joลก tragiฤnije, potpisnici pisma su oni koji godinam dobijaju stranu podrลกku kao istaknuti borci za ljudska prava i protiv diskriminacije:ย Grupa za pravne i politiฤke studije, Kosovski institut za evropsku politiku, Kosovski institut za pravo, COHU, Institut za razvojnu politiku, Kosovski institut za demokratiju, Kosovski centar za rodne studije, Priลกtinski institut za politiฤke studije, Pokret FOL, Demokratija plus, Kosovska ลพenska mreลพa, Kosovska inicijativa za stabilnost, GAP institut, Demokratija za razvoj, Inicijativa za napredak, Kosovski centar za bezbednosne studije, Fond za razvoj zajednice, Organizacija za unapreฤ‘enje kvaliteta obrazovanja, Germin.

Na samom ฤelu liste โ€“ ฤuveni KCSF โ€“ Kosovska fondacija za civilno druลกtvo, koja se diฤi time da ostalima dodeljuje grantove i podrลพava razvoj civilnog druลกtva i inicijative koje promoviลกu kulturu demokratije sa specijalnim fokusom na integraciju u EU i i DokuFest, poznati meฤ‘unarodni festival dokumentarnog i kratkog filma koji se odrลพava svake godine u Prizrenu, takoฤ‘e uz snaลพnu podrลกku stranih ambasada.

โ€œReagujemo saย velikom nevericom i razoฤaranjem. Ovo je simptomatiฤno za sveย vecฬi jaz izmeฤ‘u zajednica i stalno suลพavanje prostora za bilo kakvu vrstu druลกtvenog dijaloga, ukljuฤujucฬi meฤ‘u najprogresivnijim delovima druลกtvaโ€, odgovorile su srpske NVO na Kosovu.

Pojasnili su da jeย Koordinacionuย upravu osnovao MUP Srbijeย 2009. godineย upravo na zahtevย Evropske komisijeย da seย bezvizniย reลพimย ne bi odnosio naย graฤ‘ane Srbijeย koji ลพive na Kosovu.

Srpske NVO su istakle nekoliko vaลพnih ฤinjenica.

Pre svega, kosovski Zakon oย drลพavljanstvu dozvoljava dvojno drลพavljanstvo i mnogi graฤ‘ani Kosova, a ne samo kosovski Srbi, imajuย drลพavljanstvo Srbije.

Zatim, pasoลก se ne moลพe dobiti bez liฤne karte, a mnogi kosovski Srbi,ย zbog nepriznavanja srpskog matiฤnog registra (roฤ‘enja, smrti i venฤanja) kao i zbog nepriznavanja sudskih odluka, ne mogu da se upiลกu uย matiฤne knjige Kosova. Dakle, iako tu ลพive, dokumenta im neฤ‡e izdati institucije Priลกtine.

Dodali su da albanske nevladine organizacije viลกe od deceniju diลพu glasย protiv nepravedne izolacije graฤ‘ana Kosova, aย sada traลพe โ€œizolaciju malog broj ljudi koji ili ลพele da zadrลพe svoj status raseljenih u Srbiji ili ne mogu da dobiju kosovsko drลพavljanstvoโ€.

Potpisnici ovog saopลกtenje su:ย Nova druลกtvena inicijativa NSI, Institut za teritorijalni ekonomski razvoj InTER, Aktiv, Centar za zastupanje demokratske kulture ACDC, Komunikacija za razvoj druลกtva CSD, Avenija, Centar za socijalne inicijative CSI, Crno-beli svet CBS, Centar za afirmativne druลกtvene akcije CASA, Centar za mir i toleranciju CPT, Alternativni kulturni centar Graฤanica, Santa Marija, Omladinska parteลกka aktivnost, Institut za javna istrazivanja IJI, Mreลพa za graฤ‘anski aktivizam, Kimย Radio.

Kosovo u ima oko 1,8 miliona stanovnika, a izvesno decenijama najvaลพnija politiฤka tema su odnosi sa zvaniฤnim Beogradom i Srbima. Alfa i omega, poฤetak i kraj svake politiฤke emsije na svakom televiziskom kanalu u Priลกtini.

Paradoksalno, javnosti koja govori albanskim jezikom se ne saopลกtava i ozbiljno ne poteลพu teme o ogromnim problemima sa kojima se suoฤava srpska zajednica. Mediji na albanskom jeziku tome ne daju prostora. Oni isti koje je nedavno kosovska predsednica Vljosa Osmani pohvalila da suโ€œimali centralnu ulogu u dostizanju nezavisnostiโ€, ali oฤigledno ne u promovisanju ljudskih prava za sve zajednice.

Problemi se i te kako spominju na sastancima i konferencijama na kojima uฤestvuju predstavnici srpskog i albanskog nevladinog sektora i novinara. Meฤ‘utim, za borkinje i borce za ljudska prava, ostaju eho u ฤetiri zida. Poput uticajne Kosovske fondacije za civilno druลกtvo koja je inicirala pisanje Evrospkoj komsiji, a reฤ je o organizaciji koja ubedljivo dobija najviลกe donatorskog novca i kontroliลกe njegovo rasporeฤ‘ivanje. Dakle, KCSF-u strane ambasade toliko veruju da potezom olovke ima moฤ‡ da odluฤi da li ฤ‡e neki srpski partner, odnosno mala srpska nevladina organizacije finsijski preลพiveti.

Sa ciljem prevazilaลพenja ovog informativnog jaza, Inicijativa za mirne promene (PCI) sa sediลกtem u Londonu je pre tri godine pokrenula projekat koji je imao za cilj da redakcije na albanskom jeziku piลกu o Srbima, a redakcije na srpskom o Albancima. U komplikovanoj atmosferi, projekat je izgurao dve godine i nekoliko nagraฤ‘enih tekstova. Meฤ‘utim, ove treฤ‡e โ€“ ga viลกe nema..

Na kraju sage oko viza, albanske nevladine organizacije optuลพile su kolegeย srpske zajednice da netaฤno predstavljaju ฤinjenice u vezi sa pasoลกimaย koje izdajeย Koordinaciona upravaย i poruฤile da su sveย organizacije osnovane, registrovane i deluju na Kosovu.

Najavili su i da ฤ‡e svoje kolegeย iz srpskih nevladinih organizacija pozvatiย naย zajedniฤki sastanak kako bi otvoreno razgovarali o svim spornim pitanjima, ali do toga sastanka joลก nije doลกlo. Planiran je za 20. decembar, ali joลก nije postignuta suglasnost oko predloga srpskih NVO koje su traลพile da sastanak bude javan uz prisustvo medija.

Poฤetkom novembra u Beogradu je otvorena joลก jedna multimedijalna izloลพba simboliฤnog naslova โ€œKako te vidim?โ€, koja predstavlja finale viลกegodiลกnjeg projektaย kulturne razmene za mladih Srba i Albanaca, koji sprovodeย Fond B92 i filmski festival Slobodna zona iz Beograda i Dokufest iz Prizrena.

Glavni deo izloลพbe suย video intervjuiย mladihย uฤesnika kampaย kulturne razmene u Prizrenuย u kojima govore kako ih je ovoย iskustvo navelo da preispitaju stavove i naฤin na koji gledaju jedniย na druge. Iako je tog dana DokuFest u Beogradu ispriฤao jednu priฤu โ€“ iskreni odgovor na pitanje โ€“ kako te vidim โ€“ dao je nedelju dana kasnije kada je potpisao pismo upuฤ‡eno Evropskoj komisiji.

Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala gorazdevac.com nije dozvoljeno bez navoฤ‘enja izvora. Hvala na poลกtovanju etike novinarske profesije.
Pec
clear sky
11.9 ° C
11.9 °
11.9 °
71 %
3.2kmh
0 %
Sub
25 °
Ned
25 °
Pon
26 °
Uto
23 °
Sre
23 °

Najฤitanije

Povezani ฤlanci