Piลกe: Jelena L. Petkoviฤ
Ulazakย Srbije na ลกengensku belu listu 2009.ย godine u Beograduย doฤekan uz slavlje i olakลกanje.ย To je znaฤilo slobodu kretanjaย kroz Evropu,ย kraj noฤnim morama odย viลกeฤasovnih redova iย maltretiranja naย pragovimaย konzulataย –ย da se graฤani koji imaju srpski pasoลก konaฤno osete kaoย –ย ljudi.
Dokย su politiฤari pobedonosno mahali odlukom koja je stigla na kraju dugog ispunjavanja ฤuvene โmape putaโ,ย malo ko jeย u tom entuzijazmuย zapazio prostu ฤinjenicuย bez viza i dalje neฤe moฤi da putuju graฤani koji imajuย pasoลกe Srbije, a ลพive na Kosovu.
Mediji suย tu temu slabo stavljali u fokus, pa i danas, 13 godina kasnije, ako napravite anketuย Knez Mihailovom, pitanjeย da li bi iko znao da postoje srpski pasoลกe koje izdaje Koordinaciona uprava i da su to putne isprave saย drugaฤijim viznim statusom.
Od tada do sada, taj poniลพavajuฤi vizni pakao, jednakoย vaลพi i zaย sve na Kosovu, Albance kao i zaย Srbe, i sa koordinacionim srpskim i sa kosovskim pasoลกem. Razlika je u tome, ลกto saย kosovskim pasoลกemย u Priลกtini bar znate gde moลพete da traลพite i dobijeteย vizu, sa koordinacionim srpskimย – ambasade ne znaju ลกta bi sa vama. Iskustva su razna, od toga da vas u ambasadi ohrabre da izvadite kosovski posoลก do toga da slaลพu ramenima ili vas po vizu ลกalju za Beograd ili Skoplje.
Kakoย su srpski pasoลกi te 2010. godine uลกli u โEvropu bez granicaโ,ย politฤari u Priลกtini su poฤeli daย obeฤavaju, aย mediji na albanskom jeziku da spekuliลกu, kada i kako bi trebaloย da ta prilika stigne i do kosovskih.
Tadaลกnjiย dnevni listย โZeriโ davao je najoptimistiฤnije prognoze.ย Dok su njihove drลพave blokirale proces,ย strani ambasadoriย u Priลกtiniย koje su citirali i te kako su umeli da โnamignuโ praznim obeฤanjima sa oฤiglednim ciljem da zadrลพe โdobre privilegijeโ svog diplomatskog boravka.
Bez obzira na medijske naslove, diplomate i politiฤare, oni koji ลพive naย Balkanuย odliฤno znaju koliko su odย ลพivota izgubiliย na opasne i jezivo muฤne trgovineย laลพnim oฤekivanjima i nadom, pa je traลพnja za srpskim pasoลกima, onima bez vize, dostigla nikad viฤene razmere.
Mediji su bili puni natpisa o kosovskim Albancima koji kupuju stanove ili se prijavljuju na adrese u Niลกu kako bi doลกli do srpskog bezviznog pasoลกa.
Iz tog vremena,ย seฤam se razgovara sa tadaลกnjim ambasadorom Velike Britanije, Endijem Sparksom, koji mi je na pitanje o tome kada bi bezvizni reลพim mogao da stigne u Priลกtinu rekao โnemoj da me citiraลก, ali za deset godina, a moลพda ni tadaโ.ย Ispostaviฤe se da je ova prognoza taฤna, ali ne zbog Britanaca, koji i nisu deo ล engenske saradnje, veฤ zbog drลพava poput Francuske, Belgije i Holandije koje su bile najteลพe u davanju โzelenog svetlaโ, ali i drugih.
U samom finiลกu, kada se broji sitno do kosovskog pasoลกa bez vize,ย Evropska komisijaย se setila da i graฤaniย ย kojima i dalje izdajeย pasoลกe Koordinaciona uprava MUP-a Republike Srbijeย imaju pravo na miris Evrope.
Tragiฤno,ย u rekordnom roku – ฤak 21 organizacija civilnog druลกtvaย kosovskih Albanacaย na Kosovu, otpisalo jeย evropskoj komesarki za unutraลกnje poslove Ilvi Johansonย zahtevajuฤi da seย predlog povuฤe.
Tvrde to ฤe โozbiljno osporiti napredak u integraciji srpskih graฤana na Kosovu kroz obezbeฤivanje kosovskih dokumenataโ i โohrabriti i podstaฤi kriminalne strukture koje deluju u severnom delu Kosova da nastave sa pretnjama i zastraลกivanjem srpskih graฤana Kosova koji nameravaju da se integriลกu u druลกtveni i politiฤki ลพivot zemlje.โ
Joลก tragiฤnije, potpisnici pisma su oni koji godinam dobijaju stranu podrลกku kao istaknuti borci za ljudska prava i protiv diskriminacije:ย Grupa za pravne i politiฤke studije, Kosovski institut za evropsku politiku, Kosovski institut za pravo, COHU, Institut za razvojnu politiku, Kosovski institut za demokratiju, Kosovski centar za rodne studije, Priลกtinski institut za politiฤke studije, Pokret FOL, Demokratija plus, Kosovska ลพenska mreลพa, Kosovska inicijativa za stabilnost, GAP institut, Demokratija za razvoj, Inicijativa za napredak, Kosovski centar za bezbednosne studije, Fond za razvoj zajednice, Organizacija za unapreฤenje kvaliteta obrazovanja, Germin.
Na samom ฤelu liste โ ฤuveni KCSF โ Kosovska fondacija za civilno druลกtvo, koja se diฤi time da ostalima dodeljuje grantove i podrลพava razvoj civilnog druลกtva i inicijative koje promoviลกu kulturu demokratije sa specijalnim fokusom na integraciju u EU i i DokuFest, poznati meฤunarodni festival dokumentarnog i kratkog filma koji se odrลพava svake godine u Prizrenu, takoฤe uz snaลพnu podrลกku stranih ambasada.
โReagujemo saย velikom nevericom i razoฤaranjem. Ovo je simptomatiฤno za sveย vecฬi jaz izmeฤu zajednica i stalno suลพavanje prostora za bilo kakvu vrstu druลกtvenog dijaloga, ukljuฤujucฬi meฤu najprogresivnijim delovima druลกtvaโ, odgovorile su srpske NVO na Kosovu.
Pojasnili su da jeย Koordinacionuย upravu osnovao MUP Srbijeย 2009. godineย upravo na zahtevย Evropske komisijeย da seย bezvizniย reลพimย ne bi odnosio naย graฤane Srbijeย koji ลพive na Kosovu.
Srpske NVO su istakle nekoliko vaลพnih ฤinjenica.
Pre svega, kosovski Zakon oย drลพavljanstvu dozvoljava dvojno drลพavljanstvo i mnogi graฤani Kosova, a ne samo kosovski Srbi, imajuย drลพavljanstvo Srbije.
Zatim, pasoลก se ne moลพe dobiti bez liฤne karte, a mnogi kosovski Srbi,ย zbog nepriznavanja srpskog matiฤnog registra (roฤenja, smrti i venฤanja) kao i zbog nepriznavanja sudskih odluka, ne mogu da se upiลกu uย matiฤne knjige Kosova. Dakle, iako tu ลพive, dokumenta im neฤe izdati institucije Priลกtine.
Dodali su da albanske nevladine organizacije viลกe od deceniju diลพu glasย protiv nepravedne izolacije graฤana Kosova, aย sada traลพe โizolaciju malog broj ljudi koji ili ลพele da zadrลพe svoj status raseljenih u Srbiji ili ne mogu da dobiju kosovsko drลพavljanstvoโ.
Potpisnici ovog saopลกtenje su:ย Nova druลกtvena inicijativa NSI, Institut za teritorijalni ekonomski razvoj InTER, Aktiv, Centar za zastupanje demokratske kulture ACDC, Komunikacija za razvoj druลกtva CSD, Avenija, Centar za socijalne inicijative CSI, Crno-beli svet CBS, Centar za afirmativne druลกtvene akcije CASA, Centar za mir i toleranciju CPT, Alternativni kulturni centar Graฤanica, Santa Marija, Omladinska parteลกka aktivnost, Institut za javna istrazivanja IJI, Mreลพa za graฤanski aktivizam, Kimย Radio.
Kosovo u ima oko 1,8 miliona stanovnika, a izvesno decenijama najvaลพnija politiฤka tema su odnosi sa zvaniฤnim Beogradom i Srbima. Alfa i omega, poฤetak i kraj svake politiฤke emsije na svakom televiziskom kanalu u Priลกtini.
Paradoksalno, javnosti koja govori albanskim jezikom se ne saopลกtava i ozbiljno ne poteลพu teme o ogromnim problemima sa kojima se suoฤava srpska zajednica. Mediji na albanskom jeziku tome ne daju prostora. Oni isti koje je nedavno kosovska predsednica Vljosa Osmani pohvalila da suโimali centralnu ulogu u dostizanju nezavisnostiโ, ali oฤigledno ne u promovisanju ljudskih prava za sve zajednice.
Problemi se i te kako spominju na sastancima i konferencijama na kojima uฤestvuju predstavnici srpskog i albanskog nevladinog sektora i novinara. Meฤutim, za borkinje i borce za ljudska prava, ostaju eho u ฤetiri zida. Poput uticajne Kosovske fondacije za civilno druลกtvo koja je inicirala pisanje Evrospkoj komsiji, a reฤ je o organizaciji koja ubedljivo dobija najviลกe donatorskog novca i kontroliลกe njegovo rasporeฤivanje. Dakle, KCSF-u strane ambasade toliko veruju da potezom olovke ima moฤ da odluฤi da li ฤe neki srpski partner, odnosno mala srpska nevladina organizacije finsijski preลพiveti.
Sa ciljem prevazilaลพenja ovog informativnog jaza, Inicijativa za mirne promene (PCI) sa sediลกtem u Londonu je pre tri godine pokrenula projekat koji je imao za cilj da redakcije na albanskom jeziku piลกu o Srbima, a redakcije na srpskom o Albancima. U komplikovanoj atmosferi, projekat je izgurao dve godine i nekoliko nagraฤenih tekstova. Meฤutim, ove treฤe โ ga viลกe nema..
Na kraju sage oko viza, albanske nevladine organizacije optuลพile su kolegeย srpske zajednice da netaฤno predstavljaju ฤinjenice u vezi sa pasoลกimaย koje izdajeย Koordinaciona upravaย i poruฤile da su sveย organizacije osnovane, registrovane i deluju na Kosovu.
Najavili su i da ฤe svoje kolegeย iz srpskih nevladinih organizacija pozvatiย naย zajedniฤki sastanak kako bi otvoreno razgovarali o svim spornim pitanjima, ali do toga sastanka joลก nije doลกlo. Planiran je za 20. decembar, ali joลก nije postignuta suglasnost oko predloga srpskih NVO koje su traลพile da sastanak bude javan uz prisustvo medija.
Poฤetkom novembra u Beogradu je otvorena joลก jedna multimedijalna izloลพba simboliฤnog naslova โKako te vidim?โ, koja predstavlja finale viลกegodiลกnjeg projektaย kulturne razmene za mladih Srba i Albanaca, koji sprovodeย Fond B92 i filmski festival Slobodna zona iz Beograda i Dokufest iz Prizrena.
Glavni deo izloลพbe suย video intervjuiย mladihย uฤesnika kampaย kulturne razmene u Prizrenuย u kojima govore kako ih je ovoย iskustvo navelo da preispitaju stavove i naฤin na koji gledaju jedniย na druge. Iako je tog dana DokuFest u Beogradu ispriฤao jednu priฤu โ iskreni odgovor na pitanje โ kako te vidim โ dao je nedelju dana kasnije kada je potpisao pismo upuฤeno Evropskoj komisiji.