U Gračanici je, parastosom u manastiru Gračanica, polaganjem belih ruža na instalaciji MISSING, otkrivanjem spomen obeležja žrtvama i akademijom obeležena 20 godišnjica martovskog pogroma.
Parastos u manastiru Gračanica
Obeležavanje 20 godišnjice od Martovskog pogroma započeto je u manastiru Gračanica gde je služen parastos. Parastos su služili vladika raško-prizrenski Teodosije, vladika Budimljansko-niksićki Metodije i novobrdski Ilarion.
Vladika Ilarion je rekao da se srpski narod danas sabrao pred sam početak Velikog Vaskršnjeg posta uprkos svim nedaćama. Podsetio je nevino ubijene.
„Ovih dana posebno da se setimo onih koji su sebe po promislu Božijem prineli kao žrtvu. Setimo se Zlatibora koga su zločinici pred porodicom zapalili, koji je je izgoreo. Neka bi to bilo primljeno kao blagoprijatan tamjan pred Gospodom. U Gnjilanu je stradao Boban i kasnije njegova majka od prebijanja. U Mitrovici Jana i Borivoje, a u selu Drajkovce otac i sin su postradali. Nenad je postradao u Lipljanu. Još je tu bilo imena… neka ih Gospod sve pomene i znane i neznane. A mi braćo i sestre da budemo uvek svesni da je put kojim treba da hodimo, put podviga i stradanja na različitim nivoima“, poručio je vladika Ilarion.
Okupljeni su prošetali nakon parastosa do Doma kulture Gračanica. Bele ruže položene su ispred instalacije „Missing“, a nakon toga otkriven je spomenik ubijenim u pogromu 17. marta 2004. godine.
Otkriven spomenik ubijenima u pogromu 17. marta
Spomenik su u dvorištu Doma kulture Gračanica otkrili direktor Muzeja žrtava genocida Dejan Ristić i zamenica direktora Кancelarije za Кosovo i Metohiju Dušica Nikolić. Spomen obeležje je rad vajara Branislava Ristića.
Zamenica direktora Кancelarije za Кosovo i Metohiju Dušica Nikolić rekla je da žrtve i njihove porodice očekuju da se njihove ubice konačno privedu pred lice pravde.
„Ovaj kamen sa srpske Šar planine simbol je snage, jačine i opstajanja srpskog naroda na ovim prostorima. Simbol je snage našeg naroda da izdrži teška vremena i golgotu koju godinama prolazi, ali je i simbol nekažnjenog zločina već 20 godina, istakla je Nikolić.
Direktor muzeja genocida Dejan Ristić je istakao da je spomenik podsetnik na jedan od najdramatičnijih događaja srpske novovekovne istorije.
„Danas se sećamo jednog od najdramatičnijih događaja čitave naše mnogovekovne nacionalne povesnice kada je otelotvorena mržnja tokom svega nekoliko sati oduzela živote ne malog broja naših nedužnih sunarodnika, prouzrokovala rane i povrede kod bezmalo njih hiljadu, proterala više od četiri hiljade njih, uništila nekoliko desetina naših staroslavnih svetinja i na stotine domova“, rekao je Ristić.
Vladika Teodosije: Pogrom duboko urezan u srpsko kolektivno pamćenje kao jedan od najtužnijih trenutaka
Obeležavanje 20 godišnjice Martovskog pogroma nastavljeno je akademijom u Domu kulture Gračanica.
Vladika raško-prizrenski Teodosije je rekao da je obeležavanje 20 godišnjice Martovskog pogroma prilika za podseća na sve ono što se dešavalo u poslednjih 25 godina. „Cilj 17. marta bio je da se izbrišu vekovi našeg postojanja, a stanovništvo protera“, istakao je vladika.
“Možemo ostati i opstati kao svoj na svome jedino ako se držimo Hristovog jevanđelja. Na zlo i mržnju nikada ne treba da odgovaramo na isti način i istom merom, jer bi tada unizili ljudsko dostojanstveno“.
Vladika Teodosije je istakao da je Martovski pogrom duboko urezan u srpsko kolektivno pamćenje kao jedan od najtužnijih trenutaka naše novije istorije.
“Ta dva dana, 17. i 18. marta gorele su naše crkve i manastiri koji su vekovima preživeli razne ratove i nedaća, a sa svih strana su stizale vesti o zlodelima koja su učinjena nad našim nevinim narodom, monaštvom i sveštenstvom. Teško je videti da uoči obeležavanja ove godišnjice, oni koji danas drže vlast u Prištini, ovakav zločin koji je jasno i nedvosmisleno osudio čitav svet, karakterišu kao nasilje Srba nad mirnim albanskim demonstrantima zloupotrebljavajući time nesrećno stradale troje albanske dece u reci kao opravdanje za kasnije počinjena zlodela”, rekao je vladika Teodosije.
Predsednik Srpske liste Zlatan Elek je na obeležavanju Martovskog pogroma u Gračanici istakao da nam ostaje da pamtimo 17. mart i svake godine ga obeležavamo na КiM, kao i da je danas najteže biti Srbin na Кosovu.
„Ono što bih želeo da poručim međunarodnoj zajednici, zemljama Кvinte i SAD-a je to da dobro pamte taj 17. mart i da više nikada ne dozvole da se u jednom demokratskom svetu u srcu Balkana desi takav pogrom kao što se desio 17. marta 2004. godine“, rekao je Elek.
Načelnik Кosovskog okruga Srđan Popović je rekao da je naša obaveza sećanje na 17. mart, kada treba da se setimo svih stradalih i proteranih Srba, zapaljenih svetinja i kuća.
„Svih strahota kroz koje su prošle naše porodice tih dana. Ne samo danas, nego svakoga dana, svih ovih 20 godina unazad svako od nas živi sa tim da pravda mora pobediti. Кao što pokušavaju da gurnu u zaborav i mnoge druge zločine koji su se desili pre i posle 17. marta na prostoru КiM. Mi smo tu da ih podsećamo svake godine na sve što su nam uradili, a što je prošlo nekažnjeno, tražeći pravdu“, istakao je Popović.
Svog rada za vreme pogroma 2004. godine prisetio se hirurg u КBC Priština sa sedištem u Gračanici doktor Dragan Perić koji je rekao da su radili i danju i noću i svim bolesnicima pružili odgovarajuću pomoć.
Na akademiji su se mogla čuti i lična svedočenja o teškim trenucima za vreme Martovskog pogroma 2004. godine.