U selu Gornji Jasenovik je za izgradnju baze oduzeto oko 16 hektara zemlje srpskim domaćinima. Među oštećenima je i Ratko Đukić.
„Jedan hektar mi je oduzet. To je bila šuma, sekli smo drva nekad je bilo i orano sada se ne ore, i tako hektar je otišao ni za šta“.
Na pitanje, kako se povodom toga oseća, Rajko odgovara – „ugroženo“. „Ništa nas nisu ni pitali“.
Novac, kaže ne želi. “Ne trebaju nama pare samo da se vrati zemlja“.
Međutim, na njegovoj zemlji je baza već izgrađena.
Za istu tu bazu doktoru Marku Jakšiću je uzet 21 ar parcele. “U drugom naletu meni je oduzeta parcela od 21 ara. Ta parcela se zove “Čeperkovo brdo”.U prvom naletu je izgrađen taj objekat, ta kasarna po meni više vojna nego što je policijska kasarna i onda im je tada bilo malo i onda u drugom naletu je ona proširena i tada je meni uzeta parcela od 21 ara”.
Jakšić kaže da nikakvo rešenje nije dobio prethodno. “Niti me je ko šta pitao, jednostavno je ta parcela zauzeta, ograđena i danas ona faktički nije moja”.
Kao odgovorne za ovaj proces eksproprijacije, Marko Jakšić vidi ne samo vrh Vlade Kosova, već i nekadašnje predstavnike Srba i institucijama, kao i ove sadašnje. “Vlada kada je izvršila tu eksproprijaciju, ministar u toj vladi bio je Goran Rakić. Meni kada je uzeta ova parcela tada je već došao novi ministar ali je i on kao ovaj njegov prethodnik glasao za tu odluku. Znači, Nenad Rašić je glasao da se nama uzme ova parcela na faktički nezakonit način, na uzurpatorski način, na siledžijski način”.
Jakšić kaže da do sada nije dobio nikakvo obeštećenje za svoju imovinu. “Niti me je ko zvao, niti mi je bilo ko šta nudio”.
Kao i svi građani u opštini Zubin Potok ali i Leposavić, Marko Jakšić je zbog procesa eksproprijacije angažovao advokata. Nakon tužbe koju su uložili Osnovni sud je proces proglasio nezakonitim. Međutim, nedavno je Vlada Kosova, tvrdeći da je postupila na osnovu odluka suda, donela konačnu odluku o eksproprijaciji, pa je umesto nekadašnjih 138 hektara zemlje, procesom eksproprijacije sada obuhvaćeno 96 hektara.
Vlajić: Nedovoljno informacija
O toj odluci Vlade, zastupnik oštećeni Nebojša Vlajić informisan je putem medija, a odluku je preuzeo sa zvaničnog sajta Vlade.
„Ne mogu da komentarišem nikako drugačije nego kao još jedan pokušaj zamarljivanja i stvaranja fikcije da je sve po pravu i po Zakonu iako nije, i svi vidimo da nije. Odluku nisam dobio, niti je dobio bilo ko od ljudi koji su njom pogođeni, već sam je našao na sajtu Vlade Kosova i odatle je odštampao. To je sada konačna odluka kojom su sve one prethodne preleminarne odluke, kako su ih tada nazivali, potvrđene i doneta ova odluka koja je konačna”, kaže Vlajić za Radio Kim.
Vlajić podseća na odluke kosovskih sudova o poništenju odluke, međutim, dodaje da je njome obuhvaćen samo deo građan. “Bila je poništena samo u odnosu na jedan broj građana, na drugi nije. Sada su svi oni građeni koji su prethodno bili pogođeni i obuhvaćeni onim preleminarnim odlukama ponovo objekti eksproprijacije, praktično se ništa nije promenilo“.
Prema najnovijoj, odnosno konačnoj odluci Vlade, procesom eksproprijacije će sada umesto 138 hektara biti obuhvaćeno 96.
“Ima jedan veliki deo koji je društvena svojina, šumskih preduzeća ili opštine Zubin Potok i Leposavić ili preduzeća “Hrast”, a možda jedna trećina je u vlasništvu građana. Građana ima nekoliko desetina, međutim, radi se o tome da nisu ni svi građani koji su u zemljični knjigama i u katastru upisani kao vlasnici, nisu svi u životu. Oni svi imaju naslednike, i to po nekoliko njih, tako da broj pogođenih ljudi će biti veći nego što je u ovoj tabeli”.
“Kako da tužite kad ne znate iznos za imovinu?”
Dodatni problem je, kaže Vlajić, i to što ni on, a ni vlasnici nisu obavešteni o nadoknadi štete. “Problem u ovim odlukama je to da je sad ovu odluku moguće osporavati samo zbog visine naknade koja je određena, ako je određena objektima eksproprijacije. Međutim, iako u odluci stoji da je procena vrednosti sastavni deo odluke, te procene uopšte nema. Mi sada ne znamo koliko je doneta odluka da im se treba isplatiti. Da li je to pet evra, 500 ili 5.000 evra, mi nemamo nikakvu ideju, ne postoji način da se to sazna, u Vladi to nije objavljeno na sajtu. Sada mi možemo da podnesemo tužbu jer smo nezadovoljni sumom a mi ne znam koja je suma“.
I iz Vlade Kosova je rečeno da će nezadovoljni građani moći da se žale na procenu vrednosti kosovskim sudovima. Međutim, Vlajić podseća da rok teče, a da građani ne znaju kolika će biti procena njihove imovine. “Rok od 30 dana od donošenja odluke, odnosno, od objavljivanja je u Službenom glasniku za podnošenje tužbe. Ali organ koji je doneo tu odluku, a to je Vlda Kosova ne daje nikakvu informaciju da biste mogli da tužite. Kako da tužite zbog iznosa koji vam je određen kad ne znate koji je iznos. Ja još jednom želim da kažem iako sam to isticao više puta ove građane ne brine iznos koji ć dobiti. Oni ne žele ništa, oni ne žele novac, oni žele da se te parcele njima vrate i da ih niko ne uznemirava u njihovom korišćenjzu jer ih koriste već vekovima i generacijama. To su parcele koje su u njihovom porodičnom vlasništvu preko njihovog oca, dede, pradede i svih ostalih već vekovima”.
Biševac: Među odgovornima i nekadašnja lokalna vlast
Za čitavu ovu sitauciju kojom su pogođeni građani, Milija Biševac nekadašnji odbornik u SO Zubin Potok a sada predstavnik Srpskog narodnog pokreta krivi Srpsku listu koja je bila na vlasti u opštini kada je počela gradnja policijskih baza. “Nije se sprečila dalja izgradnja, kao što se to desilo u opštini Leposavić, oni su nastavili da grade i danas imamo jednu veliku policijsku bazu u Donjem Jasenoviku. Naravno, građani se osećaju apsolutno uplašeno, nadomak samih njihovih domova gde žive sa porodicama, sa decom, uglavnom su specijalne jedinice naoružane dugim cevima i policijske baze koje sigurno ne šalju poruku mira”.
Biševac ističe da je samo u Opštini Zubin Potok do sada izgrađeno pet policijskih baza, te izražava bojazan da će ovim procesom eksproprijacije početi gradnja još nekoliko.