Priručnik o primeni naloga za rad u javnom interesu, koji je u Prištini predstavila NVO „Aktiv“, ima za cilj da kao praktičan vodič unapredi praksu zamene uslovne i kazne za lakša krivična dela, odnosno kazne zatvora do 12 meseci, radom u javnom interesu.
Rad u javnom interesu mogu vršiti i maloletnici, a autor priručnika Gzim Šalja je naglasio da se time manje „kriminalizuju lica za lakša krivična dela“.
Rad u javnom interesu dobra zamena za kontraproduktivne kazne
Prema njegovim rečima, to je korisno i za sistem jer će počinilac krivičnog dela obavljati posao za koji neće biti plaćen. Ovim principom mogu biti obuhvaćene zatvorska ili novčane kazne u iznosu od 600 do 2.500 evra.
„Nalog za rad u javnom interesu se rađa u trenutku u kome postoji kritika prema zatvorskoj kazni, kada se ona vidi kao kontraproduktivna za lakša krivična dela. Prvo, zato što više utiče na kriminaizaciju lica koja su izvršila neko lakše krivično delo. Drugo, utiče na prenatrpanost zatvora. Treba imati u vidu da kada se izrekne takva kazna – prvo su na dobitku društvo i institucije. Društveno koristan rad vrši lice koje je kažnjeno. Umesto da država plaća za taj rad, to lice ga obavlja u javnom interesu. Tako država nema troškova, a ima koristi“, kazao je Šalja.
Borisavljević: Novčana kazna često ne ispuni cilj
Predsednik Osnovnog suda u Gračanici Siniša Borisavljević je naglasio da su minimalne i uslovne kazne česta praksa sudova. To je, prema njegovim rečima, nefunkcionalno. Takođe, je dodao je da priručnik ima sve alate koje je predvideo Zakon o krivičnom postupku „što daje mogućnost da se sudija opredeli i da dobro da odredi kaznu od-do u skladu sa položajem stranke“.
„Svako smatra: ‘Pa, dobro, daće mi mesec – dva ili novčano’. Ne postoji svrha da se počinilac odvrati od činjenja tog ili nekog drugog krivičnog dela. Zbog toga i sam budžet trpi. Novčana kazna je u krivičnom zakoniku predviđena. Za dela male ili srednje težine bude propisana uslovna ili novčana kazna, sa opcijom da počinilac može da bira – hoće li uslovnu ili novčanu kaznu. Sudije se odlučuju za izricanje uslovne kazne, plati se taksa od 20 evra. Time se sve završi, a sudija se razduži predmetom. Da kažemo da je cilj i svrha ispunjena – možda i nije“, rekao je on.
„Uglavno se izriču uslovne ili novčane kazne“
Izvršni direktor Kosovskog instituta za pravosuđe Ehat Miftaraj je saopštio da u njegovoj organizaciji redovno prate sprovođenje pravde u sudovima na Kosovu. Kako je dodao, uglavnom se izriču uslovne ili novčane kazne.
„Nalazimo slučajeve da se uslovnim i novčanim kaznama uslovljavaju i ministri i visoki javni službenici. Mora da se pronađe neki kompromis, da ukoliko ne žele zatvorsku kaznu, da onda rade u javnom interesu. U EU i u drugim državama sudovi potpišu sporazum sa obrazovnim institucijama, medicinskim centrima, fabrikama i drugim institucijama. Mi ćemo ovo primeniti ukoliko bude više kažnjenih ovim kaznama. Ovim bi se spasila velika suma novca iz budžeta Kosova. Takođe, to bi bila bar dupla suma novca koju bi Kosovo, na neki način, zaradilo“, naveo je Miftaraj.
On je takođe istakao da bi bilo interesantno videti ministre i zvaničnike ili osuđene za mito i korupciju kako na ovaj način izdržavaju kaznu.
Na Kosovu se nalog za rad u javnom interesu kao zamena za zatvorsku kaznu može izreći samo ako sud dobije pristanak osuđenog lica za to.