Rezanje slavskog kolača obavljeno je u crkvi Rođenja Presvete Bogorodice, koja je trenutno u procesu renoviranja.
Sveti Georgije pogubljen je 303. godine, zato što je, kao Hristov vojnik, odbio poslušnost caru Dioklecijanu, velikom progonitelju hrišćana, izjavivši da se ne plaši da umre za svoju veru.
Svetac je veoma poštovan u našem narodu. Slavi se dva puta godišnje – 16. novembra po novom kalendaru, kao Đurđic, praznik prenosa moštiju svetitelja u Palestinu i polaganja u velelepni, njemu posvećeni, hram, i 6. maja kao Đurđevdan, dan smrti Svetog Georgija, velikomučenika i borca za hrišćanstvo.
Đurđic je slava ili preslava mnogih srpskih mesta i porodica.
Označava početak Vučjih dana ili Mratinaca, dana do Mratindana, 24. novembra.
Po običajnom kalendaru, u tom periodu, ništa se ne daje iz kuće, žene ne rade ručne radove, obućari i krojači odmaraju. Ne ide se u lov na vukove.
Ako su Mratinci magloviti, zima će biti promenljiva, ako je vedro, zima će biti ljuta.
Prema narodnom verovanju zima dolazi sa Đurđicem, a odlazi sa Đurđevdanom.