14. oktobar 2026.
9.9 C
Pec

Orao Feliks, nakon otmice i prihvatilišta, stigao u Srbiju, građani platili prevoz avionom

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) saopštilo je danas da je u zemlju, nakon otmice i višemesečnog boravka u prihvatilištu, stigao mladunac orla krstaša, Feliks, prve ptice ove kritično ugrožene vrste koja se nakon više od 70 godina prošle godine izlegla na teritoriji Bačke.

221
Ilustracija (Foto: Pixabay)
Ilustracija (Foto: Pixabay)

Više od pola godine nakon što je DZPPS objavilo da je Feliks, postao žrtva otmice u regionu Bliskog istoka i nakon višemesečne epopeje međunarodnih pregovora ovaj mladunac orla krstaša, ptice sa nacionalnog grba Srbije, konačno se vratio kući, navedeno je u saopštenju.

Podseća se da su u julu prošle godine, dok još nije poleteo iz gnezda svojih roditelja, ornitolozi DZPPS-a, u standardnoj naučnoj proceduri, mladog Feliksa obeležili metalnim i plastičnim prstenovima i satelitskim odašiljačem.

Kako je navedeno, Feliksov nesvakidašnji put otkriven je zahvaljujući postavljenom satelitskom odašiljaču.

Kao i svi mladunci krstaša koji lutaju prvih pet do šest godina života dok ne postignu polnu zrelost, Feliks se otisnuo na put, ali je krenuo na jug, preko Makedonije, Grčke i Turske, sve do Sirije, gde je uhvaćen, a telemetrijski uređaj sa njegovih leđa je uništen.

„Feliks nažalost nije izuzetak. Ubijanje i krivolov divljih ptica na području Mediterana i Bliskog Istoka svake godine odnose desetine miliona nevinih života. On je imao sreće utoliko što je obeležen, što smo mogli da pratimo njegovo kretanje i uopšte saznamo šta mu se desilo“, kazao je izvršni direktor DZPPS-a Milan Ružić.

On je naveo da je, nakon što je uhvaćen i prodat švercerima divljih ptica u Siriju, za Feliksa tražen otkup.

U spašavanje se uključilo Libansko udruženje za migratorne ptice na čelu sa Mišel Savanom, koji rizikujući život uspeva da preuzme Feliksa i da ga smesti u prihvatilište u okolini Bejruta gde se o njemu starao sa posebnom brigom pola godine, istaknuto je u saopštenju.

Dodaje se da su toliko trajali i pregovori i pokušaji da se Feliks preveze u Srbiju.

Objašnjeno je da puštanje Feliksa u prirodu na Bliskom istoku, sa nadom da se vrati u Srbiju, nije bilo opcija, jer bi to značilo prepuštanje na milost švercerima i lovcima na ptice grabljivice, što je tamo svakodnevna praksa velikih razmera.

Zato su, na poziv DZPPS-a, građani Srbije u rekordnom roku sakupili novac za Feliksov povratak u Srbiju avionom.

Za samo tri dana 153 osobe su donirale ukupno 3.390,29 evra.

Novac je bio potreban za osnovne troškove avio-prevoza, kupovinu transportera, lečenje, smeštaj i hranu u prihvatilištu u Libanu.

Međutim, kako je navedeno, kada je sve bilo dogovoreno, dan pre nego što je Feliks trebalo da bude prevezen prvi put, eskalirali su sukobi u regionu Bliskog istoka i avio-saobraćaj je zatvoren.

Tako je Feliks ostao u prihvatilištu sve do sada, kad su se napokon stekli uslovi da se vrati kući.

Dodaje se i da je od decembra 2025. DZPPS bilo u bliskom kontaktu sa ambasadorom Srbije u Libanu Milanom Trojanovićem koji je, kako je istaknuto, odigrao ključnu ulogu u povratku Feliksa.

Budući da su sve komercijalne avio kompanije odbile da prevezu Feliksa, pomoć je potražena i od Vojske Srbije koja ima mirovnu misiju u Libanu.

Načelnik Generalštaba, general Milan Mojsilović, je odmah prihvatio apel za pomoć i omogućio da se Feliks preveze vojnim avionom u Srbiju.

U povratak ptice su bili uključeni Ministarstvo zaštite životne sredine, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, odnosno Uprava za veterinu, kao i Ministarstvo odbrane Srbije.

Feliksa su na vojnom aerodromu u Batajnici sačekali predstavnici DZPPS i Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode koji su ga i prevezli u Prihvatilište za strogo zaštićene i zaštićene divlje vrste u okviru Zoološkog vrta Palić u Subotici, gde će boraviti dok se ne steknu uslovi da ponovo bude pušten na slobodu.

Orao krstaš, ptica koja krasi i nacionalni grb Srbije, ima status kritično ugrožene vrste.

Od 2017. godine kada je postojao samo jedan par na severu Banata, ali zahvaljujući brojnim aktivnim merama zaštite i pažljivom čuvanju, njihova populacija se postepeno oporavlja.

Ove godine, ornitolozi DZPPS-a zabeležili su 29 gnezdećih parova i 25 mladunaca u gnezdima.