Pitanja socijalnog stanovanja i dalje zanemarena na Kosovu

U BIRN-ovoj debati koja je emitovana u ponedeljak, vladini zvaničnici i predstavnici civilnog društva izrazili su zabrinutost zbog nedostatka ulaganja u socijalno stanovanje na Kosovu, čime je na hiljade marginalizovanih ljudi i dalje ostalo ugroženo.

Prishtina Insight

Trenutno se preko 3,100 porodica prijavljuje za socijalno stanovanje na Kosovu, a broj je veći iz godine u godinu, prema Rami Hamzaju, šefu Odseka za stambena pitanja u Ministarstvu životne sredine, prostornog planiranja i infrastrukture, MŽSPP.

Nastupajući u poslednjoj epizodi BIRN-ove serije Debat Pernime (Debata stvarno) ponedeljkom uveče, Hamzaj je priznao da su javne investicije u objekte za socijalno stanovanje bile minimalne. „Od 2003. do 2019. godine je samo 20 miliona evra potrošeno na socijalno stanovanje“, izjavio je on.

Prema izveštaju Evropske komisije za 2019. godinu, socijalno stanovanje na Kosovu je vrlo ograničeno, dok nepotpuni podaci MŽSPP-a otkrivaju da je na Kosovu izgrađena ukupno 51 stambena zgrada između 2003. i 2018. godine, sa samo 1,178 stambenih jedinica.

Tokom debate održane u ponedeljak, Driton Tafalari, izvršni direktor nevladine organizacije Razvijajmo se zajedno, kritikovao je nedostatak investicija, navodeći podatak da je samo 0.3 odsto stanova na Kosovu dostupno za socijalno stanovanje.

Tafalari je situaciju opisao kao „užasnu“ i „upozorenje da se moraju preduzeti konkretni koraci da bi se situacija poboljšala“.

Iako je MŽSPP odgovoran za sprovođenje propisa koji obezbeđuju pravo na adekvatno stanovanje i nadgledanje nacionalnih strategija, pružanje socijalnog stanovanja predstavlja odgovornost kosovskih opština.

Međutim, prema Evropskoj komisiji, u 2019. godini su samo 22 od 38 opština izvršile procenu stambenih potreba, dok mnoge nisu imenovale posebnog službenika za stambena pitanja.

Tafalari veruje da se situacija nije popravila, navodeći da samo opštine Đakovica, Glogovac i Suva Reka imaju posebne kancelarije koje se bave pitanjem socijalnog stanovanja.

„Opštine nemaju adekvatno osoblje za socijalno stanovanje i mnogi građani nemaju gde da upute svoje probleme“, rekao je on, dodajući da je njegova organizacija savetovala brojne opštine da predvide posebne budžetske stavke za socijalno stanovanje, kao i specijalizovano osoblje.

U međuvremenu, Violeta Tači, vođa programa stambenog zbrinjavanja u nevladinoj organizaciji VORAE sa sedištem u Gračanici, naglasila je da su zajednice Roma, Aškalija i Egipćana najviše pogođene neuspehom države da poboljša šemu socijalnog stanovanja.

Prethodne stambene jedinice izgrađene za ove zajednice, uključujući one u Plemetinu kod Obilića, kritikovane su usled lošeg kvaliteta gradnje i nedostatka održavanja.

„Iako živimo u 21. veku, na Kosovu i dalje ima porodica koje žive bez kupatila i osnovnih potreba za te porodice“, izjavila je Tači, dodajući da ovi loši uslovi posebno teško pogađaju žene.

Akcioni plan za sprovođenje Strategije Vlade Kosova za uključivanje zajednica Roma i Aškalija predviđa izgradnju 100 kuća, kao i dodeljivanje 80 jedinica za socijalno stanovanje pripadnicima ovih zajednica.

Međutim, Tači kaže da će uprkos pomoći opština i organizacija civilnog društva stambeno zbrinjavanje i dalje biti problematično u ovim zajednicama. „Porodice rastu i preostaje pitanje: Gde će rasti? “

U međuvremenu, u opštini Gračanica sa većinski srpskim življem, projekat socijalnog stanovanja za mlade bračne parove već je u toku. Prema rečima Lazara Mitića, službenika Ministarstva lokalne uprave, „grade se nove zgrade, mada ne znam kada će biti podeljene“.

Sa druge strane, u Uroševcu, Basri Redžepaj, zamenik šefa Kancelarije za zajednice u opštini, izjavio je da 80 porodica koje su trenutno prijavljene za program socijalnog stanovanja u trećem po veličini gradu na Kosovu, nisu mogle da ispune svoje potrebe, zbog nedostatka socijalnog stambenog fonda.

Prema Tafalariju, pored samih građevinskih objekata, opštine bi trebalo da budu kreativnije u pribavljanju mogućnosti socijalnog stanovanja, uključujući pregovore sa građevinskim kompanijama.

„Siguran sam da bi privatni sektor građevinske industrije radije poklonio opštinama stanove, nego što bi plaćao građevinske takse”, poručio je on. „Ovako bi svaka opština mogla da poseduje na stotine ili hiljade stanova.“

Direktor ove nevladine organizacije dodao je da bi se ovaj stambeni fond mogao koristiti za pomoć́ onima koji trebaju socijalnu pomoć́ i mladim bračnim parovima, kao i žrtvama nasilja u porodici i ostalim marginalizovanim grupama. „To bi nam omogućilo da lakše dišemo“, zaključio je on.

Ova serija BIRN-ovih debata omogućena je podrškom Misije Ujedinjenih nacija na Kosovu (UNMIK).