Kopanje peska i divlje deponije na Pećkoj Bistrici pretnja ekosistemu i poljoprivredi

Pećka Bistrica (Foto: Radio Goraždevac, arhiva)

Pored potoka i izvora koji su nekada izvirali i tekli pored Goraždevačih ulica, pre samo nekoliko decenija se odvijao čitav život. Voda se koristila za pripremanje hrane, nakon ispaše ovde bi se napojila stoka, okupljao bi se narod…

Bistru izvorsku vodu oterale su teške mašine i mehanizacija koja skoro dve decenije razara rečno korito Pećke Bitrice. Izvori su presušili a bistri potoci nestali. Pored reke ostale su brojne iskopine peska, koja sada liče na mala jezera. Zbog ovoga najviše trpe svi oni u svim selima koja se nalaze pored obala Pećke Bistrice.

Za žitelje Goraždevca potok “Jaz”, koji je proticao kroz ovo selo veže tradicija obeležavna seoske slave. Vodenice potočare su utihnule a poljoprivrednici su primorani da kopaju bunare, kako bi navodnjavali svoje plodne njive.

„Ranije je voda tekla ovde non-stop, ovim kanalom gde su oni panjevi. Vidi se onaj deo tamo gde su one vrbe, tuda je išla voda non-stop, dole su bile tri vodenice potočare, koje su mlele satima. Sve se ovo ovde navodnjavalo i plavilo, vode je bilo koliko hoćete, niko nije pomislio da može da je nema“, kaže Mladen Stevanović, poljoprivrednik iz Goraždevca.

Mladen Stevanović, poljoprivrednik iz Goraždevca na mestu gde je nekada tekao potok

Vlasnici pogona za separaciju peska pored Pećke Bistrice koje smo kontaktirali u dva navrata su odložili da odgovore na pitanja novinara Radio Goraždevca a poslednji put odbili da komentarišu ovaj problem.

Zaštita životne sredine važna, lokalne i centralne institucije odgovorne podjednako

Stanovnici Goraždevca sa koji su orgovarali na pitanja Radio Goraždevca smatraju da bi građani trebalo da se aktivnije uključe u rešavanje ekoloških problema, kroz građanski aktivizam. Oni smatraju da su eksploatacija peska, stvaranje divljih deponija i odlivanje kanalizacija glavni uzroci ovog problema.

Poljoprivrednik Mladen Stevanović kao i većina ispitanika smatra da je za ovaj problem kriva eksploatacija peska, zbog čega trpi poljoprivreda..

„S obzirom da su neka imanja prodata kao što svi znamo, a gde su iskopali pesak velikim bagerima, mi vode danas nemamo. Mi smo probali ovde da iskopamo bunar. izašla je voda na nekih 4-5 metara i to je bilo prve godine. Posle toga prva njiva koja se prodala i koja je iskopana posle toga nije bilo vode. A te prve godine je imalo vode. Znači ima taj jedan deo koji vuče tu vodu I kada su oni to iskopali bunar je presušio“, smatra Stevanović.

Jedan od pogona za separaciju peska pored Pećke Bistrice

Inspektor za zaštitu životne sredine u opštini Peć Miftar Šalja kaže da pogoni za separaciju peska narušavaju prirodno okruženje.

„One imaju uticaj u uništavanju životne sredine. Mi to znamo kao opština i predsednik opštine ima interes da se sve separacije koje su pored Bistrice uklone, da se dislociraju u nekom planinskom predelu ili nekom opštinskom delu gde mogu raditi a uz to da ne unistavaju zivotnu sredinu“, kaže u izjavi za Radio Goraždevac Šalja.

Institucija kosovskog zaštitnika građana navodi u svom godišnjem izveštaju da bi eksploatacija peska i šljunka trebala da bude kontrolisnanija. Zamenica kosvskog ombudsmana Marija Radulović kaže za Radio Goraždevac da do sada nisu imali konkretniju istragu.

„To ne znači da nećemo pokrenuti istragu kada dobijemo informacije i detaljnije se upustiti u istragu a da se tiče konkretno eksploatacije šljunka i peska iz rečnih korita“, kaže Marija Radulović.

Ona dodaje da je zakon kada su u pitanju vode i ovakvi resursi jasan.

„ Što se tiče vodnih resursa imali smo slučaj oko zagađenja reke Gračanke, gde smo mi pronašli kršenje ljudskih prava. Tu je eksplicitno navedeno da Zakon o vodama Kosova (član 49), kaže da su unutar urbanih zona za zaštitu korita, obala, vodotokova, kanala i akumulacija nadližne opštine. Unutar granica rečnog sliva nadležan je takozvani autoritet. To je telo, koje direktno izveštava ministarstvu i ministarstvo prati i nadgleda aktivnosti, radove i aktivnosti koje su preduzete za zaštitu obala, vodotokova i akumulacija.To je ono što Zakon o vodama kaže“, izjavila je zamenica zaštitnika građana Marija Radulović za Radio Goraždevac.

Opština zaustavila izdavanje dozvola pogonima za separaciju peska

„Separacije u Opstini Peć u prošlosti su na početku dobijale po jedno odobrenje od naše opštine, onda sa tim odobrenjem su aplicirale u Ministrastvu životne sredine i prostornog planiranja u Prištini. Tamo se dobija odobrenje da nema uticaja separacije na životnu sredinu. Nakon dobijanja ta dva odobrenja od opštine i ministarstva, dobijale su license od komisije za rudnike i minerale, znaci da zadovoljavaju uslove za rad u zoni za koju podnose zahtev. Opstina Peć je već dve godine zaustavila odobrenja za separacije, tako da trenutno rade samo separacije koje imaju licence. Ta licenca ima rok trajanja od 2 do 5 godina, tako da, do isteka roka mnogo operatera radi na osnovu svoje licence od strane komisije za rudnike i minerale“, zaključuje Šalja.

Kanalizacija i divlje deponije ugrožavaju živi svet u reci

Pećka Bistrica je nekada bila bogata ribom i ostalim životinjskim i biljnim vrstama. Danas živih bića gotovo da nema kaže Miftar Šalja, ispektor za zaštitu životne sredine.

„Situacija trenutno nije tako dobra, zadovoljavajuca je ali ne kao u proslosti, svaki dan se popravlja. Živih bića je malo unutar vode. Mozda je to zbog odlivanja odpadnih voda celog grada, počevši od sela Rugovske klisure. Odpadne vode uz pomoc cijevi i kanalizacija slivaju se u korito reke i ovo ugrožava živa bića i sve ostalo u okolini“.

Nevladina organizacija „Lets Do It Peja“, pre dve godine je sprovela projekat čišćenja divljih deponija na obali Pećke Bistrice u Goraždevcu. Istovremeno je ovo selo integrisano u gradski komunalni sistem. Izvršni direktor ove organizacije koja se bavi zaštitom prirode smatra da je u ovoj borbi najvažnija svest građana.

„Svest građana je najbitnija stvar što se tiče zaštite životne sredine. Inače, čista voda u reci znači život, bez čiste vode nema života i građani moraju da budu svesni oko toga“, kaže Džaravina.

On ocenjuje da se ekološka situacija na Pećkoj bistrici popravilja na bolje.

„Nije lose a nije ni bog zna koliko dobro, može i bolje. Posle akcije koju smo imali na uklanjanju divljih deponija u selu Goraždevac, sada je u selu reka čistija nego što je bila pre. Da dodamo da je opština dosta radila na (sređivanju) koritu reke Bistrice i sada je mnogo čistije nego što je bilo ranije. Ima manje smeća i uklonjene su kanalizacije, tako da je mnogo bolje nego što je bio ranije”, kaže Džaravina.

Kazne za nepoštovanje ekoloških propisa

Miftar Šalja kaže da isnpektori u opštini prate situaciju i kažnjavaju one koji je poštuju ekološke propise na teritoriji opštine Peć.

Opština Peć ima dva inspektora za zaštitu životne sredine i mi smo uvek na terenu. Pratimo situaciju kako u delu reke koja prolazi kroz grad tako i kroz sela. Što se tiče zaštite životne sredine mi svakodnevno pišemo kazne. Imamo jedan veliki broj kazni, što nam omogućava opštinska regulativa, administrativna upustva i drzavni zakoni. Tako da, gotovo svakog dana pišemo kazne i jedan veliki broj građana plaća kazne, što ima uticaja u poboljšanju ekološke situacije“, zaključuje Miftar Šalja inspektor za zaštitu životne sredine u opštini Peć.

https://www.facebook.com/watch/?v=1698661193856606