„Ljudi danas nisu osetljiviji u odnosu na period pre 20-30 godina, već je sada izloženost alergenima mnogo veća“

(Foto: Radio Kontakt Plus)

Alergije su bolesti savremenog čoveka. Smatra se da će za par godina polovina čovečanstva biti alergična na nešto. Tačan uzrok toga se ne zna, ali se pretpostavlja da je nedostatak kontakta čoveka i mikroorganizama doprineo razvoju alergijskih bolesti, kaže za Radio Kontakt Plus pulmolog dr Miljan Janković.

Već u šestom mesecu života mogu se javiti prve alergijske reakcije u vidu dermatitisa ili ekcema, počinje priču naš sagovornik.

„Te alergije su uglavnom vezane za hranu i one obično nestanu do navršene prve godine života, retko budu prisutne kasnije… Mogu da se jave i problemi sa digestivnim traktom u vidu učestalog povraćanja, nemogućnosti varenja hrane, krvave stolice itd.“

Kikiriki i belančevine iz mleka i jaja – najčešći su nutritivni alergeni.

„Nutritivni se javljaju samo u ranom dečjem uzrastu, a inhalacioni alergeni nas prate tokom celog života. Reč je o grinjama, kućnoj prašini, buđi, polenu drveća, korovu, epitelu životinja… Kod dece se javljaju problemi sa plućima u vidu zviždanja u grudima, kratkog daha, otežanog disanja i potrebe za inhalacijom. U kasnijem životnom dobu te alergije se uglavnom manifestuju kroz svrab nosa i očiju, suzenje očiju i uporno kijanje.“

Iako vlada mišljenje da je savremeni čovek na neki način “omekšao”, pa je zato osetljiviji i skloniji alergijama, dr Janković se ne slaže sa tim i nudi objašnjenje.

„Manje kontakata sa mikroorganizmima, više konzervanasa u hrani, zagađeniji vazduh, zemlja i voda – to dovodi do toga da sve veći broj osoba pati od alergija. Današnji ljudi nisu ’mekši’ u odnosu na pre 20-30 godina, već je sada izloženost alergenima mnogo veća.“

Ljudi u Kosovskoj Mitrovici i okolini, skloni su alergijama jednako kao ostatak stanovništva Srbije, reči su našeg sagovornika.

Polen i ambrozija su alergeni koji muče veliki broj ljudi, tvrdi dr Janković.

„Alergije na polene javljaju se od sredine februara, kada kreće da cveta drveće, a to traje do maja, pa i duže. Nakon toga na scenu stupaju poleni trava. Oni se javljaju u vazduhu tokom aprila i tu su do sredine juna. Sledi onda miran period, a od sredine avgusta na scenu stupaju alergeni korova, pre svega mislim na ambroziju, koja je od svih korova najjači alergen. Ona je prisutna u vazduhu do sredine oktobra, u zavisnosti od vremenskih uslova.“

Reakcija na polen zavisi od uzrasta osobe kod koje se alergija javlja, objašnjava pulmolog.

„Te tegobe se kod mlađe dece manifestuju kao astma, a kod starije dece i odraslih javlja se alergijski rinitis, koji je mnogo češća i značajnija manifestacija u kasnijem životnom dobu. On se manifestuje kao izraziti svrab nosa i očiju, suzenje očiju i uporno kijanje, naročito ujutru ili po izlaganju alergenu odlaskom u prirodu.“

Skoro je nemoguće zaštititi se od polena, jer je prisutan svuda gde biljke cvetaju.

Međutim, rešenje predstavljaju savremeni lekovi, otkriva naš sagovornik.

„U kućnim uslovima, zatvaranjem prozora kada je koncentracija polena dokazano visoka – može da se smanji izloženost te osobe alergenima. Međutim, na otvorenom to je nemoguće izvesti. Osobe koje su konsultovale lekara znaju šta im je činiti, uzeće neki od lekova iz grupe antihistaminika, a on će zaustaviti oslobađanje histamina koji je odgovoran za razvoj alergijske reakcije. Antihistaminici se ne piju nedelju dana, oni mogu da se uzimaju jako dugo, i do godinu dana u kontinuitetu. Oni se piju onoliko dugo koliko osoba ima tegobe.“

Ukoliko sumnjate da vi lično ili neko vama blizak ima alergiju – obratite se lekaru, da bi se ta alergija dokazala, ispitala i lečila adekvatno.

Alergije su doživotne, kaže dr Janković.

„U današnje vreme imamo masu modernih lekova koje drže alergije pod kontrolom, pa osobe ceo život mogu biti bez simptoma.“

Pojedine alergije su nasledne, dodaje na kraju razgovora pulmolog dr Miljan Janković.

„Zavisi o kojim alergenima se govori. Kada su u pitanju inhalacioni alergeni, genetika ima veliki uticaj, jer ako jedan od roditelja ima tu vrstu alergije šanse da deca naslede tu sklonosti iznosi 50%. Alergije na lekove, konzervans i tako to – nisu nasledne.“