Pedeset dana, a ni sto sati

''Srbija ne prolazi'' - Transparenti u Skupštini Kosova (Foto: arhiva Kim)

Zbog namere Aljbina Kurtija da delimično ukine stopostotnu taksu na srpske proizvode početkom marta 2020. je održana vanredna sednica Skupštine Kosova na kojoj se raspravljalo o tome, zakazana je na inicijativu poslanika opozicije nakon što je premijer Kosova najavio da bi postepeno ukidanje takse počelo da se primenjuje od 15. marta.

Obrazlažući svoj naum pred poslanicima, Kurti je rekao da je „efekat takse bio minimalan jer je bilo krijumčarenja robe“ i pozvao Srbiju da se izjasni o obustavljanju kampanje povlačenja priznanja nezavisnosti Kosova.

„Verujem da nije najbolji pristup `sve ili ništa` ili `sada ili nikada`, verujem da moj stav omogućava da se ide napred. Srbija se nije promenila ni nakon 14 meseci od uvođenja takse. Srbija treba da se dokaže i izjasni da li obustavlja kampanju za povlačenje priznanja, ukoliko mi 15. marta ukinemo takse. Značajno je da se shvati da su naše mere normalne za suverenu zemlju“, kazao je Kurti.

Predstavnici Srpske liste su pre njegovog obraćanja napustili skupštinsku salu.

Takse (poreze) na proizvode iz centralne Srbije i Bosne i Hercegovine (BiH) uvećane sto odsto je u novembru 2018. uvela Vlada Kosova na čijem je čelu bio Ramuš Haradinaj iz Alijanse za budućnost Kosova (ABK).

Obraćajući se u parlamentu, lider opozicione Demokratske partije Kosova (DPK) Kadri Veselji je kazao da Aljbin Kurti predstavlja rizik za budućnost Kosova.

„Ozbiljno je ono što smo čuli od našeg premijera. Premijer (Aljbin Kurti) predstavlja rizik za buducnost Kosova. Premijer treba da se ponaša kao premijer nezavisne države“, kazao je on.

U nastavku iste sednice, poslanici ABK-a su postavili transparente sa porukama „Srbija neće proći“ i „Gde je izvinjenje, gde su nestali?“ na poslaničke klupe u prvim redovima skupštine, ali i oko govornice. Prethodno je nekoliko mlađih aktivista te partije uhapšeno zbog kovčega za pokojnike sa natpisima „100% taksa“, „uzroci“, „reciprociotet“ koji su doneli ispred zdanja vlade u Prištini.

Oni su na taj način simbolično želeli da podsete na prethodne izjave Aljbina Kurtija i prikažu „sahranu obećanja“ koje je dala aktuelna vlast.

„Američko liderstvo“

Poslanik Bedžet Pacoli je, u vreme dok je kosovska skupština raspravljala o taksama, u objavi na društvenim mrežama poručio da če njegova Alijansa za novo Kosovo (ANK) podržati njihovo ukidanje.

„To je jedini put za Kosovo i nema alternative kosovskom partnerstvu sa SAD… Mi moramo učiniti svoj deo. Odlaganje donošenja takve odluke ide samo u korist Srbiji“, poručio je on i naglasio da upravo zato ANK podržava ukidanje taksi i američko liderstvo u dijalogu između Beograda i Prištine „kao jedinu garanciju za uspešan ishod uz obostrano priznanje“.

Podsetimo, američki zvaničnici, predvođeni izaslanikom tamošnjeg predsednika Ričardom Grenelom sve češće su poručivali prištinskim zvaničnicima da što pre, bezuslovno i u celini, ukinu takse. Međutim, kosovski premijer i njegov prethodnik su se tome protivili.

Inače, formulacija „bezuslovno i u celini“ će postati jedna od češćih prilikom komunikacije visokih predstavnika međunarodne zajednice sa kosovskim zvaničnicima, naročito u situacijama u kojima oni nisu zadovoljni odlukama ili potezima prištinske administracije.

I dok je Ramuš Haradinaj zahtevao da se takse ne ukidaju, Aljbin Kurti je želeo da takse ukinu prvo polovično, a potom u celosti samo ukoliko Srbija ispoštuje njegove uslove.

Sa druge strane, sa ovim se nije slagao Demokratski savez Kosova (DSK), ujedno i Kurtijev koalicioni partner. Oni su zahtevali da se ispoštuje želja Amerikanaca i takse ukinu u celosti.

„Zamoliću SAD i EU da izvrše pritisak na Srbiju“

Kosovski premijer je optužio je Beograd da reaguje na dobru volju Kosova za delimičnim ukidanjem takse i intenzivira kampanju za povlačenje priznanja kosovske nezavisnosti. Kurti je ponovio da će Priština Beogradu nametnuti meru reciprociteta, uspostavljajući na taj način „vrednost jednakosti“.

U objavi na Fejsbuku, on je pozvao Beograd da zaustavi svoju ofanzivu. Naime, tih dana se pojavila informacija da je Sijera Leone povukao priznanje nezavisnosti Kosova

„Pozivam zvaničnu Srbiju da se odrekne destruktivne politike prema Kosovu i njegovoj državnosti. Takođe, zamoliću relevantne međunarodne aktere, posebno SAD i EU, kao posrednike u procesu dijaloga, da pojačaju pritisak na Srbiju da prestane sa neprijateljskom politikom prema Kosovu“, naveo je Kurti i ponovio da je Priština pokazala spremnost za „normalne i korektne odnose sa Beogradom“.

„Jasno smo pokazali da imamo volju za normalnim odnosom sa Srbijom, ali ne možemo da dozvolimo da se ta volja razbije. Kao premijer Kosova, pažljivo ću razmotriti situaciju koja je stvorena i delovati u skladu sa interesima Republike Kosovo i njenih građana“, napisao je Kurti.

Na skupu Privredne komore Kosova u Prištini, on je još jednom obećao primenu mere reciprociteta.

„Kosovo ima negativan trgovinski bilans sa svim zemljama CEFTA. Reciprociteta će biti, ne zato što smo odlučili da se ponašamo drugačije, već zato što smo odlučili da se ponašamo kao nezavisna država. Reciprocitet je vrednost jednakosti pre nego što je kontra mera“, naveo je on.

Pet principa za dijalog

Dan uoči 8. marta 2020. godine Vlada Kosova je na sednici usvojila pet principa za dijalog sa Beogradom.

Shodno usvojenom trogodišnjem planu njenog rada, „dijalog sa Beogradom će se odvijati u duhu reciprociteta“.

Navedeno je i da dijalog, na osnovu rezolucije ili platforme, treba da vodi premijer. Upućuju se na preispitivanje postignuti sporazumi u saradnji sa EU, najavljuje zamena takse reciprocitetom i obećava puna transparentnost u procesu.

Usvojeni program upravljanja je sadržao i druge smernice, koje su se ticale poboljšanja u oblastima ekonomije, obrazovanja i drugim sferama. U poglavlju o vladavini prava su obećani onemogućavanje uticaja izvršne vlasti na pravosudni sistem i njegova dekriminalizacija.

Aljbin Kurti je saopštio da je program zasnovan na koalicionom sporazumu sa DSK.

Optužba za negovanje „antiameričkog duha“

Početkom druge dekade marta je održana još jedna vanredna sednica Skupštine Kosova, ovoga put na zahtev predsednika Demokratske partije Kosova (DPK) Kadrija Veseljija.

„Možete li da garantujete građanima Kosova njihovu fizičku sigurnost i zaštitu njihovog suvereniteta i teritorijalnog integriteta na celoj teritoriji Republike Kosovo? Koje garancije imaju albanski državljani u svojim domovima na severu Kosova? Možete li da garantujete da američke trupe neće da napuste Kosovo? Ko su vaši novi saveznici na tom putu, ako američke trupe napuste Kosovo? Koja je vaša alternativna politika prema strateškom partnerstvu sa Sjedinjenim Američkim Državama?“, upitao je Veselji.

Šef poslaničke grupe DSK-a Arben Gaši je na istoj sednici parlamenta zatražio da premijer Kurti ukine taksu što je pre moguće i u potpunosti. On je poručio premijeru da nema razloga da nosi teret ukidanja takse jer je tu odluku nasledio i da ukidanje takse nije u suprotnosti sa voljom naroda izraženom na izborima.

„Naprotiv, ljudi će nas jednoga dana osuđivati ako mi, kao vlada, pokvarimo odnose sa SAD. Niko od naših prijatelja nije podržao tu meru. Ma koliko je Haradinaj želeo da tim gestom napravi herojski potez, taksa je imala loše posledice na međunarodnom polju“, kazao je on.

Gaši je ocenio da je Srbija ekonomski i politički ojačala i da je promenila svoju međunarodnu poziciju, kao i da SAD nisu one koje su bile 1999. godine.

„Za razliku od toga“, nastavio je on, „pozicija Kosova je pogoršana“.

„SAD ne mogu da zaštite Kosovo od Kosova“

Otprilike u isto vreme, specijalni izaslanik američkog predsednika za dijalog Beograda i Prištine Ričard Grenel je poručio da Amerika više ne može da troši stotine miliona dolara na vojnu i drugu pomoć, kao i na projekte na Kosovu čija vlada radi protiv interesa svih građana.

Grenel je to rekao u direktnom razgovoru sa članom predsedništva DSK-a Skenderom Hisenijem.

Lider DSK Isa Mustafa je prethodno najavio da će funkcioner njegove stranke razgovarati sa Grenelom o aktuelnoj situaciji na prištinskoj političkoj sceni i podsetio da je stav njegove stranke potpuno i bezuslovno ukidanje taksi na srpske i proizvode iz BiH.

Korona i neispunjeno obećanje

Prvi slučajevi korona virusa na Kosovu su potvrđeni 13. marta 2020. godine. Vlada Kosova je dva dana ranije odlučila da se do 27. marta obustavi nastava u obrazovnim ustanovama zbog bojazni od zaraze. Premijer Kurti je rekao da nadležni čine sve da situacija na Kosovu, što se tiče korone, ostane nepromenjena.

„Nema nikakve potrebe za strah i paniku. Mi smo u stanju pripravnosti u svim sektorima. Zbog toga što su zatvorene škole ne mora da znači da će se zatvoriti i prodavnice. Zatvaranje granice zavisi od graničnih prelaza i ne odražava na robu, nego samo na putnike. Roba će i dalje ulaziti na Kosovo“, kazao je on.

Uprkos obećanju da će 15. marta kosovska vlada ukinuti takse na sirovine iz Srbije – to se nije dogodilo.

Aljbin Kurti je saopštio da još uvek nisu usaglašeni stavovi po tom pitanju sa DSK.

„Danas, 15. marta 2020. je trebalo je da ukinemo tarifu od sto odsto na sirovine uvezene iz Srbije. To se neće dogoditi jer, u međuvremenu, moj stav nije podržan. Žao mi je zbog toga. Još uvek nisam uspeo da ubedim našeg partnera iz vladajuće koalicije (DSК-a) u ono u šta sam uveren, a to je da je postepena zamena tarife reciprocitetom najbolji, najpravedniji i najkorisniji način“, naveo je premijer Kosova na omiljenom Fejsbuku.

Predsednik DSK-a Isa Mustafa je istog dana osudio, kako je naveo, dogmatske i zavereničke stavove premijera Aljbina Kurtija i poručio da njegova stranka nikada neće pristati na delimično ukidanje takse na srpsku robu i na reciprocitet, na čemu je insistirala aktuelna vlada.

Potpredsednik kosovske vlade Avdulah Hoti je takođe poručio svom šefu da takse treba ukinuti odmah i u potpunosti.

„Taksa treba da se ukine danas, odmah i u potpunosti. Političke igre, bez obzira da li smo sa EU ili sa SAD, ne služe jačanju državnosti Kosova i vezama s našim partnerima“, naveo je on u svojoj Fejsbuk objavi.

Vanredno i ekstremno

Kosovski premijer je 18. marta smenio ministra unutrašnjih poslova i javne administracije Agima Veljiua iz Demokratskog saveza Kosova.

Kako je navedeno u saopštenju vlade, Veljiu je u izjavi za kosovsku televiziju Kljan Kosova „širio paniku navodeći da broj obolelih (od korona virusa) raste iz sata u sat“, a dodali su da tako nešto „nisu potvrdili ni u Ministarstvu zdravlja, a ni u Nacionalnom institutu za javno zdravlje“.

Predsednik DSK-a Isa Mustafa je ubrzo i lično obavešten o smeni svog kadra. Aljbin Kurti je zatražio da mu što pre pošalje ime novog ministra.

Odlučeno je da će do tada vršilac dužnosti biti dotadašnji zamenik ministra iz Samoopredeljenja Dželjalj Svećlja.

Hašim Tači je prethodne večeri, nakon zasedanja Nacionalnog saveta za bezbednost, predložio Skupštini Kosova da zbog pandemije proglasi vanredno stanje.

U slučaju njegovog proglašavanja potrebnom dvotrećinskom većinom prisutnih poslanika, izvršne funkcije u toku vanrednog stanja preuzeo bi Savet bezbednosti kojim rukovodi predsednik.

Aljbin Kurti se, očekivano, žestoko protivio uvođenju vanrednog stanja smatrajući ga ekstremnom merom.

Sa druge strane, Isa Mustafa se založio za hitno uvođenje vanrednog stanja.

Već tada je bilo jasno da će uskoro doći do pada Kurtijeve vlade ukoliko se ne pronađe zajednički jezik između koalicionih partnera, ali i ako se ne ukinu takse.

Blizu kraja

Mustafa je 19. marta još jednom pozvao Kurtija da ukine taksu na srpske proizvode i povuče odluku o smeni Agima Veljiua sa mesta ministra unutrašnjh poslova.

„Da mu se (Veljiuu) i DSK-a izvini za svoja dela sa onima sa kojima je sarađivao u ovom niskom činu“, napisao je Mustafa u svojoj objavi na Fejsbuku.

Od toga, naravno, nije bilo ništa, pa je u nameri da zatraži mogući opoziv vlade DSK-a dobila podršku stranaka Ramuša Haradinaja i Fatmira Ljimaja. Za sazivanje vanredne sednice skupštine bio je potreban 41 potpis, a za obaranje vlade prosta većina od 61 poslanika.

Aljbin Kurti je u reagovanju na odluku DSK-a da će u skupštini tražiti opoziv vlade, iste večeri rekao da nema povratka nazad.

Demokratski savez Kosova je sledećeg dana podneo zahtev za izglasavanje nepoverenja Kurtijevoj vladi sa 46 potpisa poslanika. Iz DSK-a predlog nisu potpisali predsednica parlamenta Vjosa Osmani i dva poslanika: Ardijana Šalja i Hadži Avdilji.

Pada vlada

Odluka o zabrani kretanja građanima tokom pandemije korona virusa, koju je 23. marta kasno uveče usvojila kosovska vlada, stupila je na snagu sledećeg dana u 10.00 sati.

Istog dana je predsedništvo Skupštine Kosova odlučilo da vanredna sednica o izglasavanju nepoverenja vladi Aljbina Kurtija bude održana 25. marta u 11.00 časova bez prisustva medija i gostiju jer će, kako je saopšteno, poslanici biti raspoređeni i na balkonu koji inače koriste gosti i novinarske ekipe.

Skupština Kosova je izglasala nepoverenje vladi Aljbina Kurtija sa 82 glasa „za“, 32 „protiv“ i jednim uzdržanim. Sednici je prisustvovalo 117 poslanika.

Bivši premijer Kosova Aljbin Kurti je prethodno na toj sednici kazao da „ u pedeset dana od kada su počeli sa radom, nisu imali ni sto sati da pokažu šta mogu“.