Lavina negativnih reakcija na izveštavanje Telegrafa o Kosovu kao mogućem sledećem konfliktu u Evropi

Ne prestaju reakcije na priču i kraći film britanskog Telegrafa o mogućem novom konfliktu na tlu Evrope posle Ukrajine, a to je upravo Kosovo; o tome da je navodno moguće, kako to sugeriše ovaj britanski medij, da će ga započeti Aleksandar Vučić i Vladimir Putin. One su u većini negativne na ponašanje autorke, odnosno Telegrafa.

Može li Kosovo da bude sledeća Ukrajina – ovim pitanjem britanski Telegraf postavlja tezu o strahu Prištine od mogućeg napada Vučićeve Srbije kao Putinovog saveznika. List je otišao dotle da je poslao svoju urednicu vojne rubrike na brda na krajnjem severu Kosova.

„Došli smo na Kosovo kako bismo utvrdili da li bi ovde mogao da se dogodi sledeći veliki konflikt u Evropi. Stojim ovde na planinskom vencu dok su iza mene brda u Srbiji“, kazala je urednica ovog britanskog medija, Danijela Šeridan. Ona je obučena u odelo sa SMB motivima, nosi – kako to izgleda – pancirni kamuflažni prsluk i maslinaste rukavice, ali bez šlema na glavi.

Reaguju, novinari, mirovni i civilni aktivisti, dominiraju reakcije Srba, ali i Britanaca. Većina ih dolazi sa Tvitera, a mi smo prikupili samo neke od njih koji su uz svoj komentar podelili priču Telegrafa.

„Novi rat počinje na Balkanu, zato što je novinarki Telegrafa očajnički potrebna priča“, poručila je novinarka Gardijana Kamila Bel-Dejvis.

Ista novinarka je u prekjučerašnjem tvitu, koji je u međuvremenu i obrisan, poručila sledeće:

„Iskreno neodgovoran rad i dokaz zašto je britanskim medijima potrebno da investiraju više u strane izveštače koji razumeju celu situaciju na terenu, umesto da desantuju urednika koji nosi vojnu borbenu (uniformu) i traži nevolju“.

Imala je istovremeno i šaljivu poruku, uz aluziju na izveštavanje sa leposavićkih brda: „Da je planinarenje lepo u ovo doba godine ali da nema potrebe za tolikom vojnom opremom, jer će biti vruće i smetaće“.

Većina komentatora i izveštača primetila je upravo odevnu kombinciju sa vojnim motivima kod ove urednice za pitanja odbrane u Telegrafu.

Njen sunarodnik Jan Bankroft, koji je radio na Kosovu, i bavi se dijalogom Srba i Albanaca, postavlja pitanje: „Zašto je ova reporterka odevena u kamuflažnu odeću?“

Njegov sunarodnik, diplomata i takođe jedan od stručnjaka za Balkan Danijel Hamilton, poručuje:

„Propagiranje ovog straha je neodgovorna glupost koja ne služi ni Kosovu, ni Srbiji. Kosovo je dom velikih međunarodnih stabilizacijskih/mirovnih snaga pod KFOR-om (telo NATO-a) i Euleksom. Srbija neće napasti američke, italijanske, mađarske i turske trupe“.

„Dolazeći iz jednog nezavisnog medija (jednog od retkih preostalih u zemlji) mogu reći da je ovakvo izveštavanje školski primer propagande. Od vizuelnog, muzike, scenarija, pristrasnosti, jednostranog pristupa. Ovo je sramotno za britanske medije i trebalo bi da ga Ofcom (britanski nezavisni regulator za komunikacije, prim.red.) pregleda što je pre moguće“, poručio je urednik međunarodne rubrike televizije N1 Dušan Mlađenović u odgovoru jednom od članova ove ekipe koja je radila dokumentarac.

„Žao mi je što moram da kažem da je ovo bilo jedno od najneodgovornijih izveštaja sa Balkana na koje sam ikada naišao. Na skoro svaki zamisliv način, situacija je daleko složenija nego što vi sugerišete. Nepotrebno ste pogoršali stvari, ali nećete ni razumeti kako i zašto“, poručio je u direktnom komentaru autorki ‘ratne’ reportaže profesor sa Londonske škole ekonomije Džejms Ker Lindzi.

„Onda bi profesore trebalo da navedete tačke u kojima vidite da je situacija daleko složenija. Inače izgleda da samo želite da unesete pogled Beograda u dokumentaciju. Dokumentarac nosi naslov da li Kosovo može da postane nova Ukrajina. A ne da li će Srbija da postane nova Rusija“, odgovorio mu je jedan albanski korisnik na mreži Iks, na šta je profesor potom komentarisao:

„Previše je problema da bismo uopšte počeli da ih navodimo u tvitu ili čak na tredu. Ovom izveštaju je nedostajala bilo kakva nijansa ili suptilnost. Ovo je složena situacija u kojoj obe strane moraju da budu saslušane, shvaćene i, na kraju, pomirene. Inače, naučnici, analitičari i novinari sa svih strana, na Balkanu i šire, sada kritikuju ovaj izveštaj. To je šokantno loš i neodgovoran komad“.

Kolumnista za više međunarodnih medija, među njima i za britanske, Aleksandar Brezar, navodi:

„Poruka kolegama novinarima: zaista morate prestati da u punoj opremi za ratnu zonu odlazite u mirne zemlje. Ako bi neko uradio ovo na terenu u Flandriji, bio bi ismejan, i to s pravom. Zbog čega? (Takođe, naučite da spelujete ‘Aleksandar’. Nije tako teško.)“

Na opasku jednog od albanskih korisnika Tvitera – „Da li su policajci ubijeni teškim vojnim oružjem u Flandriji? Da ne govorimo o napadima na međunarodne mirovne snage?“, Brezar je odgovorio:

„Niko to ne minimizira. U isto vreme, smešno je tvrditi da su strani novinari izloženi bilo kakvom riziku na Kosovu. Što se tiče Belgije, da li znate da je postojala zavera da se otme belgijski ministar pravde 2022. godine? Da ne govorimo o napadu ekstremista u Briselu u oktobru?“

Na argument još jednog albanskog korisnika da je novinarka jasno rekla da joj je NATO kazao da nosi pancirni prsluk, te da „vađenje stvari iz konteksta i iskrivljavanje stvari u pokušaju da se minimiziraju vojne pretnje Srbije prema Kosovu, trebalo bi da spreči bilo koga da vas ikada više da shvati ozbiljno kada razgovarate o Balkanu“, ovaj je novinar odgovorio:

„Moj komentar nema veze sa tenzijama između Kosova i Srbije. Iskreno, mislim da je vaša ljutnja neumesna — trebalo bi da se ljutite na nju što je učinila da Kosovo izgleda nesigurno strancima (kojima su ovi izveštaji namenjeni), a ne da se ljutite na mene bez racionalnog razloga. Pogrešna adresa“.

„Pustite kolege novinare da rade svoj posao i neka publika odluči u šta želi da veruje i podržava ili ne. To se zove sloboda govora i sloboda medija“, bilo je još jedno mišljenje, na šta je Brezar kazao:

„Sloboda govora i sloboda medija nemaju nikakve veze sa slikanjem pogrešne slike. Ovi izveštaji nisu napravljeni ni za vas ni za mene, već su napravljeni za ljude u inostranstvu koji znaju vrlo malo ili nimalo o Kosovu. I trebalo bi da imate problem sa načinom na koji je Kosovo predstavljeno“.

„Nadam se da ovaj ‘novinar’ neće doći u moju zemlju. Mogu samo da zamislim scenario i nivo njene kreativnosti u BiH – planinama i odmaralištima, sa punom ratnom opremom za poboljšanje performansi. Lažna tumačenja regiona Zapadnog Balkana, koji je sigurniji i bezbedniji od njenog dvorišta“, poručio je Siniša Bencun, ambasador BiH u Austriji.

Novinarka iz Londona, poreklom iz Beograda, Milena Veselinović, takođe kritikuje:

„Toliko fundamentalnog nerazumevanja regiona i njegovih političara u jednom klipu, iako ovo nije prvi od ovih ‘da li je Kosovo sledeća Ukrajina’ u poslednjih godinu dana. Ipak, borbeni zamor je zaista neverovatan. Srećom, nijedan deo Kosova nije ratna zona“.

„Kakva je ovo glupost, dosta sa strahom. Ovo nije kredibilno, niti uvažavajuće novinarstvo. Ovi poznati mediji šalju svoje novinare padobrance na Kosovo da iz vazduha pokušaju da dočaraju ‘ratnu’ situaciju. To je apsolutno odvratno“, poručio je danski novinar Jakob Vajnzmen (Jakob Weizman) koji radi na Kosovu.

U direktnoj poruci mediji i autorima, poručio je i:

„Može li Kosovo biti sledeća Ukrajina’ je apsolutni naslov mamac na klikove. Postajete implicitni ne samo u podsticanju sukoba u regionu, već i u širenju straha. Očekivao sam više od Telegrafa, a ne od ovog Kurtijevog PR videa“.

„Nisam siguran da će opisivanje Vučića kao ‘malog Putina’, kao što to čini kosovski premijer u ovom videu, steći popularnost, s obzirom da je visoki srpski lider oko 30 cm viši od omalenog moskovskog manijaka“ – je jedino što je zasmetalo stranog dopisniku Tajmsa Marku Benetsu.

„Sledeće, znate, Vučić zapravo neće izvršiti invaziju. To je vin-vin. Kurti brani integritet Kosova, Vučić uzima zasluge kao mirotvorac“, poručio je Dimitri Bečev, ekspert za Balkan i predavač na Oksfordu.

„Kada gledam ove video snimke, uvek pomislim da su Priština i Beograd bezbedniji za šetnju nego London ili Madrid. Onda pomislim da ima medija koji ne rade svoj posao ili da je njihov posao da prikriveno dezinformišu“, smatra Miguel Roán, direktor sajta „Balkanismos“.

„Kada pomislim da ne mogu više da budem opčinjen novinarima, neki šampion uspe da me iznenadi. Urednik odbrane izgleda kao vojnik, čak i sa džepovima za šaržere. Kostimografsko novinarstvo?“, poručuje Rau Galego Abelen, dokumentarista i reporter iz ratnih područja.

Nasuprot njima, svojim filmom i pričom pohvalio se kolega Danijel Šeridan, Džek Leder, takođe sa Telegrafa:

„Za svoj najnoviji dokumentarac otišao sam visoko u brda Kosova i Srbije sa Dani Šeridan i Polom Groverom. Razgovarali smo sa vojnicima koji imaju zadatak da zaustave sledeći rat u Evropi. Oni prate ilegalne rute koje koriste šverceri i love tajne jazbine oružja i meta laboratorije“.

 

Albanski korisnici Tvitera su u većini podržali su ekipu Telegrafa, odnosno, njihov izveštaj, kao i pojedini Ukrajinci.

„Da li ste zaboravili da na našoj granici ima 50 srpskih vojnih baza? Da se ​stotinu srpskih paramilitaraca vratilo na Kosovo sa oklopnim vozilima? Da je u jednom srpskom manastiru zaplenjen ratni arsenal za naoružavanje nekoliko stotina vojnika?“, jedan je od tipičnih komentara.

Međutim, ima i više onih koji kritikuju, poput: „Neko treba da obavesti ovu damu i Telegraf da je rat završen 1999. Nema potrebe za vojnim prslucima kada se izveštava iz ili o regionu. Takođe, pokvareni predsednik Srbije se zove Aleksandar, a ne Aleksander“.

„Razumem zašto ‘škije’ (pogrdan naziv za Srbe kod Albanaca, prim.red.) napadaju ovu gospođu i novine. Ne razumem zašto je Albanci napadaju. Da li ozbiljno verujete da nas Škije nikada neće napasti,a prozori istorije se otvaraju? Možda neće biti klasične borbe, već pljačke. Komadi, komadi seku meso“, takođe se može pročitati prilikom deljenja ove priče koja je postala viralna.