Prostorije koje više od 20 godina koristi list „Jedinstvo“, a koje se nalaze u ulici Oslobođenja u severnom delu Kosovske Mitrovice, prodate su preko kosovske Agencije za privatizaciju novom vlasniku, Ekremu Peciju. Ove nedelje na vrata im je navodno zakucao i njegov advokat, koji im je dao rok do 15. maja da se isele iz prostorija. Novinari Jedinstva organizovali su danas ispred prostorija ove agencije protest sa kog su poručili da nemaju gde, osim da kolegijume drže „pod vedrim nebom“.
Komazec: Koordinacioni centar kupio prostorije od Biševca, dao nam na korišćenje
Neposredno pred protest novinara, okupljenima se obratila direktorica „Jedinstva“ Rada Komazec, koja je kazala da su novinari ove agencije 1999. godine isterani iz svojih prostorija koje su se nalazile u Prištini, te da su od tada u severnom delu Kosovske Mitrovice, u prostorijama koje su dobili na korišćenje od Koordinacione uprave za Kosovo i Metohiju.
Prema rečima Komazec, Koordinacioni centar je ove prostorije tada navodno otkupio od privatnog lica, Ljubomira Biševca.
„Mi smo juna 1999., odnosno pošto su novinari ostali malo duže uz obezbeđenje KFOR-a, novembra iste godine isterani iz naših prostorija u Prištini. Mi smo praktično od tada ovde u severnom delu, odnosno u Kosovskoj Mitrovici. Naše radne prostorije, prostorije naše redakcije u kojoj se sada nalazimo je dobijena od Koordinacionog centra za Kosovo i Metohiju. Oni su kupili tada od privatnog lica Ljubomira Biševca“, kazala je Komazec.
Jedinstvo“ ove godine slavi svoj 80. rođendan
Ona je okupljenim novinarima pokazala dokument za koji je kazala da dokazuje šta je sve u posedu Jedinstva, jer kako tvrdi, u pitanju su prostorije od 300 metara kvadratnih u Prištini, koje su uzurpirane, a u njima se trenutno nalazi kosovska vlada.
Ističe da su se po pitanju tog problema obraćali, kako UNMIK-u, tako i ostalim relevantnim institucijama, ali je njihov odgovor izostao.
„Ja imam ovde i dokazuzjem šta je sve naše. Imamo u Dardaniji, sada je to ulica Bila Klintona, oko 300m kvadratnih, koje su kupili novinari ‘Jedinstva’ i zaposleni privatnim sredstvima. To je sve uzurpirano. Pisali smo, obratili smo se još od 2005-2006. godine UNMIK-u, nakon toga i agencijama i svim institucijama i mi smo nailazili na ćutanje institucija u Prištini. Tražili smo da nam oslobode deo prostora kako bismo se vratili u Prištinu. Takođe, dom štampe u kojem smo boravili i radili je uzurpiran i tamo je smeštena kosovska vlada. Dalje, osim što su uzurpirane prostorije Doma štampe, uzurpirana je i štamparija. Druga štamparija je bila u izgradnji u Kosovu Polju, takođe i ona je uzurpirana. Naše knjižare i trafike, sve je to uzurpirano“.
Komazec je kazala da se ovim povodom sastala sa predstavnikom Ujedinjenih Nacija za ljudska prava zamolivši ga da učini šta može, jer kako navodi, „mi želimo i u Prištinu da se vratimo u naše sedište“.
Na pitanje da li postoje neka alternativna rešenja i da li su razgovarali sa predstavnicima Agencije za privatizaciju, Komazec je kazala da nemaju nikakva rešenja, da nemaju kuda. Ističe da su više od desetak dopisa slali ovoj agenciji, ali odgovor nikada nisu dobili.
„Kosovskoj agenciji za privatizaciju smo bar desetak dopisa slali, ne samo njima nego i UNMIK-u smo se mi obraćali, naišli smo na ćutanje institucija“.
Na kraju je kazala da je neizvesno šta će se desiti, te da je jako teška situacija u kojoj su, da je to etničko čišćenje, ali da se mora izdržati.
„To je jedan zaista strašan osećaj kada vas dva puta progone, to je jako teško. Teško je i objasniti ljudima šta to znači, to je etničko čišćenje, uskraćivanje srpskog naroda za jezik, za pismo za informisanje, jako je teško i nama novinarima što sve doživjavamo drugi put ali moramo da izdržimo da vidimo šta ćemo dalje“, kazala je direktorica Jedinstva.
Brajović: Težak oblik ugrožavanja slobode medija
Okupljenima se obratio i generalni sekretar Udruženja novinara Srbije, Nino Brajović.
„Prisustvujemo jednom veoma teškom obliku ugrožavanja slobode medija, slobode informisanja, rada novinara, prava na izdavanje jedinog štampanog medija na srpskom jeziku na teritoriji Kosova“ kazao je Brajović.
Istakao je da će UNS o svemu obavestiti Evropsku i Međunarodnu federaciju novinara, kako bi se „izbacivanje jedne redakcije potpuno bespravno, bez dokumentacije zaustavilo“.
Nakon obraćanja, grupa novinara – mahom iz Udruženja novinara Srbije je izašla je ispred dosadašnjih prostorija „Jedinstva“ gde su u znak protesta položili kamere na pod.
Kancelarija za KiM optužuje Kurtija
Reagovala je i Kancelarija za Kosovo i Metohiju, ističući da je to grubo kršenje slobode medija i izražavanja, ali i napad na sve novinare.
„Ovo je grub udarac na slobodu medija i informisanja, ali i na sve novinare i zaposlene u “Jedinstvu” koji punih osam decenija profesionalno, hrabro i požrtvovano obavljaju jedan od najtežih i najizazovnijih poslova, stavljajući svakodnevno glavu u torbu. Cilj ponovnog proterivanja “Jedinstva” jeste da Srbi ostanu potpuno uskraćeni za istinite i pravovremene informacije, koje dobijaju putem štampe“, kazali su.
U svom saopštenju tvrde da ne postoji dokument kojim se dokazuje da „Jedinstvo“ bespravno koristi ovaj prostor, te da se, kako su kazali, „i ovog puta pribeglo pretnji golom silom i specijalnom policijom koje su upućene novinarki i direktorici ovog lista, gospođi Radi Komazec“.
Iz Kancelarije poručuju da će obavestiti sve međunarodne misije o ovom slučaju, kao i da će direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković u toku današnjeg sastanka u Briselu, obavestiti posredinka u dijalogu o problemima sa kojim se „Jedinstvo“ suočava.
„Kancelarija za Kosovo i Metohiju obavestiće sve međunarodne misije o ovom udaru na “Jedinstvo” i slobodu štampe i pomoći će zaposlenima u redakciji da se sa ovim izazovim izbore, ne dozvoljavajući da ostanu na ulici, a direktor Kancelarije za KiM Petar Petković tokom boravka u Briselu obavestiće posrednika u dijalogu o pretnjama i udaru na ovaj ugledni list i njegove zaposlene“.
I u ovom saopštenju iz Kancelarije optužuju „režim Aljbina Kurtija“ da mu je cilj da „održava atmosferu zastrašivanja i mržnje prema Srbima“, kako bi doveo do, prema njihovim rečima, egzodusa.
„Naravno da su ideolozi etnički čistog Kosova i Metohije protivnici dijaloga i bilo kakve normalizacije na terenu i umesto šansi za napredak nude mržnju i beznađe“ saopštili su.
Srpski sud pravosnažno osudio Biševca, sudiju i direktora Luksa zbog fiktivnog ugovora
Privatni vlasnik prostorija od kojeg je Koordinacioni centar za Kosovo i Metohiju otkupio, te dao na korišćenje novinskoj agenciji „Jedinstvo“, prema rečima Rade Komazec je Ljubomir Biševac.
Međutim, Biševac, direktor DTP „Luks“ iz Kosovske Mitrovice, Milorad Laketić, kao i sudija i nekadašnji član Visokog saveta sudstva, Blagoje Jakšić, pravosnažno su osuđeni jer su 1997. godine, kako je utvrđeno, zaključili fiktivni ugovor o kupoprodaji poslovnog prostora u Kosovskoj Mitrovici od 324 kvadratna metra.
Posle više ukidanja presuda i vraćanja na novo suđenje, trećestepeno veće Apelacionog suda u Beogradu 2017. godine je Ljubomiru Biševcu potvrdio kaznu od tri godine zatvora, Miloradu Laketiću od dve godine zatvora, a Blagoju Jakšiću od dveipogodine. Jakšiću je takođe sud izrekao zabranu obavljanja poziva u pravosuđu od dve godine.
Jakšić je osuđen jer je, prema presudi, kao predsednik Opštinskog suda u Kosovskoj Mitrovici neutvrđenog dana u leto 2000. ili 2001. godine dao nalog da se falsifikovanjem službene knjige tog suda izvrši overa tog fiktivnog ugovora, a referenti overe u sudu (Blagoje Čurović i Dragan Gavrilović su Jakšićev nalog izvršili).
U presudi se precizira da je Biševac 30. decembra 1997. godine, u Kosovskoj Mitrovici podstrekao direktora oštećenog preduzeća „Luks“ iz Kosovske Mitrovice – Laketića da mu pribavi protivpravnu imovinsku korist, a da je Jakšić, u nameri da svom prijatelju Biševcu omogući pribavljanje imovinske koristi, omogućio overu fiktivnog ugovora o kupoprodaji od 30. decembra 1997. godine, iako je znao da Biševac za lokal neće platiti nikakvu cenu, koja ugovorom nije ni bila određena.
Taj ugovor je, prema presudi, sačinjen između preduzeća „Luks“ kao prodavca i preduzeća u vlasništvu Biševca kao kupca, čime je Biševcu omogućeno prenošenje prava svojine na objektu u Kosovskoj Mitrovici od 324 kvadratna metra.
U naknadnom odgovoru za KoSSev, Komazec je kazala da je, nakon žalbe, Biševac navodno ušao u posed spornih prostorija. Na naše pitanje, kako je to uradio s obzirom na to da je donešena pravosnažna sudska odluka srpskih sudskih organa o kazni, odnosno utvrđeno da se radilo o fiktivnom ugovoru, Komazec nam je rekla da će se detaljnije raspitati i javiti.
Inače, naš portal je o ovom pitanju kontaktirao i kosovsku Agenciju za privatizaciju, sa pitanjem u čijem je vlasništvu sporni lokal, da li su i kada ako jesu privatizovali ovaj lokal, ali do objave ove vesti odgovor nismo dobili.