VESTIIndeks poverenja 2026: Srbi i Albanci i dalje duboko podeljeni, prostor za...

Indeks poverenja 2026: Srbi i Albanci i dalje duboko podeljeni, prostor za dijalog postoji

Istraživanje „Indeks poverenja 2026“, koje je sprovela NVO CASA na uzorku od 800 ispitanika, pokazuje da su odnosi između kosovskih Srba i Albanaca i dalje opterećeni političkim tenzijama, različitim pogledima na prošlost i niskim nivoom međusobnog poverenja. Istovremeno, rezultati ukazuju na određeni prostor za dijalog, posebno kada su u pitanju institucionalna pitanja, vladavina prava, zaštita ljudskih prava i ekonomska saradnja.

Najnovije, treće u nizu, godišnje istraživanje nevladine organizacije Centar za afirmativnu društvenu akciju  (CASA) pod nazivom „Indeks poverenja 2026“, još jednom potvrđuje da su odnosi između Srba i Albanaca na Kosovu još uvek snažno pod uticajem aktuelnih političkih tenzija, sporova oko statusnih i institucionalnih pitanja, različitih pogleda na konfliktnu prošlost i niskog nivoa međusobnog poverenja.

Marinković: Istraživanje je važo ispravno razumeti; Due: Prosvetljujuće i otrežnjujuće

Najavljujući današnje predstavljanje istraživanja u Barabar centru u Prištini, izvršni direktor CASA Miodrag Miki Marinković je naglasio da ga je vrlo važno ispravno razumeti.

„Nije cilj da se potvrdi da je poverenje među zajednicama oslabilo tokom vremena. To svi znamo i osećamo u svakodnevnom životu. Studija teži da pojasni kako šira društveno-politička dinamika oblikuje međuetničke odnose. Što je još važnije, da identifikuje izazove i prilike koje su nam na raspolaganju u zajedničkim naporima na Kosovu da izgradimo demokratsko, tolerantno i društvo zasnovano na poštovanju“, rekao je on.

Predstavljanju istraživanja „Indeks poverenja 2026“ u izdanju Barabar centra prisustvovao je i specijalni predstavnik generalnog sekretara UN na Kosovu i šef UNMIK-a Peter Due.

„Čućemo o nalazima, a neki od njih su prilično prosvetljujući i otrežnjujući. Drago mi je što je UNMIK bio u mogućnosti da podrži ’Indeks poverenja‘ i Barabar centar od njihovog ustanovljavanja. Daćemo sve od sebe da to nastavimo da radimo. Izgradnja poverenja je visok prioritet za UNMIK“, naveo je on.

Gogić: Ima prostora za dijalog

Autor istraživanja „Indeks poverenja 2026“ je politikolog Ognjen Gogić. U njemu je učestvovalo 800 ispitanika: 500 Albanaca i 300 Srba – po 150 severno i južno od reke Ibar. Korišćen je strukturisani upitnik sastavljen pretežno od pitanja zatvorenog tipa sa unapred definisanim odgovorima. Ona su se odnosila na percepcije trenutnih i budućih međuetničkih odnosa. Terensko istraživanje je sprovedeno između marta i aprila 2026, a ispitanici su intervjuisani uživo.

„Kod srpske zajednice postoji veći nivo saglasnosti za ideju institucionalne autonomije. Kod albanskih ispitanika preteže podrška integracijama. Blizu 70 odsto ispitanika iz srpske zajednice se slaže sa idejom institucionalne nezavisnosti, u potpunosti ili delimično, dok kod albanske zajednice ne vidimo protivljenje, koliko heterogenost u odgovorima. Nešto preko trećine albanskih ispitanika se ne slaže sa tim, ali preko trećine je neutralno, a manje od trećine se slaže. To je podatak koji pokazuje prostor za dijalog na tu temu“, kazao je Gogić predstavljajući najvažnije rezultate ovogodišnjeg „Indeksa poverenja“.

Sa idejom autonomije se slažu Srbi i na severu i na jugu Kosova. Međutim, stepen slaganja kod Srba na severu Kosova je izraženiji. Kada je reč o integraciji zajednice kosovskih Srba u kosovsko društvo, podaci govore da je stepen neslaganja unutar srpske zajednice visok i iznosi oko 60%, dok kod Albanaca pretežu neutralni odgovori ili slaganje.

„To je pitanje koje ima najizraženiji jaz između zajednica. Tu se takođe vidi da se Srbi na severu više ne slažu sa potencijalnom integracijom unutar kosovskog društva, kako smo to definisali“, dodao je Gogić.

Upozorenje međunarodnoj zajednici i nagoveštaj približavanja stavova

Rezultati ovog istraživanja iz godine u godinu potvrđuju i vrlo različite percepcije uloge međunarodnih aktera u očima dve zajednice. Dok kosovski Albanci u velikoj meri pozitivno ocenjuju doprinos EU, KFOR-a, SAD i ostalih unapređenju odnosa između dve zajednice, stavovi kosovskih Srba su dominantno negativni i skeptični prema ulozi gotovo svih zapadnih međunarodnih aktera.

U istraživanju su identifikovana i područja relativnog približavanja stavova između zajednica. Kao ona sa potencijalom da približe navedena su: vladavina prava, zaštita ljudskih prava i ekonomska saradnja. Ipak, nalazi u celini jasno ukazuju da međuetnički odnosi na Kosovu i dalje u velikoj meri zavise od šire političke i institucionalne dinamike, kao i od načina na koji se oblikuju javni i politički narativi o drugoj zajednici.

Predstavljanju „Indeksa poverenja 2026“ prethodilo je predstavljanje unekoliko komplementarnog izveštaja „Pregled procesa izgradnje poverenja“. Njega je brojnoj publici u Barabar centru predstavila Ćendresa Ujkani, saradnica odsutnog Ramadana Iljazija koji je njegov autor, ujedno i glavni istraživač Kosovskog centra za bezbednosne studije (KCSS).

Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala gorazdevac.com nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.
IZVOR:KIM
Pec
scattered clouds
21.9 ° C
21.9 °
21.9 °
74%
2.6m/s
41%
Uto
18 °
Sre
26 °
Čet
24 °
Pet
26 °
Sub
26 °

Najčitanije

Povezani članci