Kadrovski, budžetski i politički razlozi za nepoštovanje Zakona o upotrebi jezika

Slaviša Mladenović, poverenik za jezike (Foto: Kim)

Juče je obeležen Međunarodni dan maternjeg jezika. Srbi na Kosovu godinama ukazuju za kršenje Zakona o upotrebi jezika kojim se predviđa da je srpski uz albanski službeni jezik na Kosovu. Najčešći podnosioci žalbi Kancelariji poverenika za jezike su novinari i predstavnici civilnog društva, a tek onda građani.

U Kancelariji poverenika za jezike pri kabinetu premijera Kosova svesni su problema.

“Zakon o upotrebi jezika se u ograničenoj ili minimalnoj meri poštuje u institucijama na centralnim i lokalnom nivou i mnogo su češće institucije u kojima se taj zakon krši nego što su institucije u kojima se to dosledno sporovdi. Razlozi su brojni. Pre svega su kadrovske i budžetske prirode, ali mislim da je jako bitno i reći da su razlozi i političke prirode jer bez jasne poruke vodećih lica i rukovodilaca institucija da se zakon mora poštovati do toga neće nikada ni doći”, kaže poverenik za jezike Slaviša Mladenović.

Na pitanje šta institucija na čijem je čelu radi na rešavanju dugogodišnjeg problema, Mladenović kaže da deluje u okviru mandata.

“Radimo istraživanja, na osnovu istraživanja dajemo preporuke, bavimo se istragama na osnovu žalbi pojedinaca ili organizacija, radimo na izgradnji kapaciteta, na programima učenja službenih jezika”.

Na nepoštovanje Zakona o upotrebi jezika najčešće ukazuju novinari koji se sa ovim problemom i najčešće suočavaju prilikom praćenja događaja u institucijama. “Po statistikama najčešći podnosioci žalbi su novinari i nevladine organizacije, a tek nakon toga po brojnosti su i građani. Najčešće se oni žale na nedostupnost informacija na srpskom jeziku, odnosno na jednom od službenih jezika, pošto ima i drugih slučajeva, zatim na nemogućnost komunikacije sa službenicima u nekim institucijama, na sudska rešenja o pritvoru, na tretman policajaca”, navodi Mladenović.

Problem u komunikaciji Srba i Albanaca na Kosovu je očigledan jer većina stanovništva ne govori jezik drugog naroda, posebno mlađe generacije.

“Nije samo poznavanje jezika najbitniji faktor komunikacije. Komunikacija se može ostvariti i na engleskom jeziku, itekako je bitna naravno. Učenje jezika je možda i najbitniji element poboljšanja komunikacije među zajednicama ali je bitna i atmosfera. Za komunikaciju je bitan teren, a to je smanjenje tenzija, fokus na temama kao što ekonomski razvoj, integracija, rad u institucijama, dok u ovoj atmosferi”, kaže Mladenović za Kim.

Dodaje da je pored nepoznavanja jezika okruženja i na problem u komunikaciji Srba i Albanaca bitno utiče i politička nestabilnost.