VESTIdruštvo„Fixing Kosovo“ u Beogradu: Kako osnažiti nevidljive poluge novinarstva

„Fixing Kosovo“ u Beogradu: Kako osnažiti nevidljive poluge novinarstva

Nakon predstavljanja u Prštini, prva profesionalna fikserska agencija Fixing Kosovo predstavljena je i u Beogradu.

Prostor „Miljenko Dereta“ u Beogradu, 16. juna, bio je mesto razgovora o profesiji koja je ključna za međunarodno novinarstvo, a gotovo nikad ne dolazi u fokus – o radu fiksera.

Iza inicijative Fixing Kosovo stoje Alternativna iz Severne Mitrovice i GIGACAT SLT iz Beograda, koju čine šest članova tima – Ana Marija Ivković, Ilir Gaši, Serbeze Hadžijaj, Sunčica Andrejević, Dafina Haljilji i Sanja Sovrlić.

Namera agencije je da se unapredi međunarodno izveštavanje kroz pružanje nijansiranih, višeperspektivnih uvida u konflikte i postkonfliktna društva, a kroz podršku etičkom novinarstvu.

Zato tim radi na etičkom kodeksu, modelu usluga i cena, uz jasne smernice o preduslovima potrebnim da se ispune kako bi neko bio deo mreže fiksera.

Istaknuto je i da je ovo vid podsticanja javne rasprave o pitanju fiskera i njihovog rada.

Predstavljanje agencije okupilo je sagovornike iz medija, istraživačkog novinarstva i civilnog društva.

Postavila su se suštinska pitanja – o sistemskim problemima, nejednakostima i predrasudama sa kojima se fikseri svakodnevno suočavaju.

Istaknuto je da je vreme da se o fikserima govori ne samo kao o logističkoj podršci za strane novinare, već kao o suštinskim partnerima u produkciji medijskog sadržaja – lokalnim profesionalcima koji znaju kontekst, razumeju jezik i rizikuju reputaciju, a često i bezbednost, kako bi pomogli u izveštavanju iz politički osetljivih i nedovoljno pokrivenih sredina.

Urednica Alternativne, Ana Marija Ivković, istakla da cilj inicijative nije jednostrana zaštita fiksera, već uspostavljanje dvosmernog profesionalnog sistema:

„Želimo okvir u kojem su fikseri pravno zaštićeni, ali i obavezani na profesionalne standarde. Dakle, sistem u kojem su i rad i kvalitet usluge zagarantovani – s obe strane.“

Ilir Gaši je govorio o važnosti multiperspektivnosti, naglašavajući da bez nje nema ni istinitog novinarstva:

„Jedna priča o Kosovu ispričana iz jedne tačke gledišta – bez lokalnog znanja i nijansiranja – promašuje suštinu. Potrebni su nam pogledi s različitih strana kako bismo razumeli složenost društava o kojima izveštavamo.“

Serbeze Hadžijaj govorila je o ličnim iskustvima, ali i iskustvima drugih fiksera, o kojima je pripremila sadržaj za zvanični sajt fixiginkosovo.net.

Navela je tako primer fiksera iz Severne Makedonije koji je ubijen na Kosovu neposredno nakon konflikta od strane ruskog plaćenika, ali i slučaj fiksera sa Kosova koji je na kraju uhapšen i proveo vreme u zatvoru zbog sadržaja koji je objavila strana dobro poznata medijska kuća, za koju je radio, pošto je uspeo da pronađe osobu koja nelegalno prodaje oružje, što je bio zahtev kolega novinara.

“Njihovi životi, kao i životi njihovih porodica su uništeni. Novinari dođu i odu, a fikseri ostaju u svojoj zajednici”, dodala je Hadžijaj.

„Fikseri često znaju više o terenu nego novinari koji potpisuju tekst. Njihovo znanje je kredibilno, ali se retko priznaje, a ono je preduslov za kvalitetno novinarstvo” kazala je Sanja Sovrlić.

Istakla je i da tím jeste multietnički, ali da se pre svega okupio oko zajedničke ideje.

“Nas je okupio isti odnos prema onome što radimo, zato ne ističemo i nije nam u fokusu da dolazimo iz drugih zajednica”, kazala je.

Kroz razgovor su otvorena brojna pitanja – od toga kako se kreira hijerarhija znanja u međunarodnom novinarstvu, preko problema neprepoznavanja autorstva i zasluga lokalnih saradnika, do institucionalne praznine u kojoj fikseri rade: bez ugovora, zaštite, ili prostora za razvoj karijere.

Takođe, diskutovana je razlika u pristupu temi Kosova među redakcijama u Beogradu, Prištini i inostranstvu, pri čemu su učesnici podsetili da fikserska perspektiva često omogućava dublje razumevanje lokalnih prilika – ono koje ostaje van kadra u jednostranim ili politički motivisanim izveštajima.

Beogradska diskusija, uz dokumentarni okvir izložbe „Slika severa“, ukazala je i na važnost otvaranja ovih tema izvan prostora direktnog konflikta – kao pitanje koje se tiče odgovornog izveštavanja, etike profesije i odnosa moći u medijskoj produkciji.

Zvanično registrovanje agencije se očekuje krajem jula.

Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala gorazdevac.com nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.
Pec
broken clouds
17 ° C
17 °
17 °
86 %
1.6kmh
80 %
Čet
16 °
Pet
27 °
Sub
31 °
Ned
35 °
Pon
38 °

Najčitanije

Povezani članci